News ma Society, Natura
Vala o arachnids: E faapefea le tele o mata akarava
E le pei o ituaiga atiina ae o arthropods, vaai vaivai arachnids. maua o latou mata o se fausaga faigofie. I luga o le tino e mafai ona oo atu i le ono paga, ae ua nai faamaonia le le atoatoa o le vaaiga o le lalolagi o loo siomia ai. O le tali i le fesili e uiga i le tele o akarava mata e le mafai ona tuuina atu ai se malamalamaaga manino o le taua o lona faiga vaaia. O lea la e talafeagai ina ia malamalama pe na faapefea ona fetuunai ina ia ola faatasi ai ma le atoatoa "optics".
Vala o arachnids
vaega eseese ituaiga i lenei vasega o loo lelei fetuunai. Mo le toatele, o loo taina le matafaioi autu ae le o le mata, ma sensations le faaaoga. I luga o le tino latou vaega ma le faautauta sili. Aemaise lava le tele o lauulu le faaaoga i luga o le vae jointed, e nafa ma le gaoioiga, ma pedipalps (nogoschupaltsa).
O le tele o apogaleveleve lalagaina se fetaulaiga o taofi mai. E tusa ai ma le tiniest fesiitaiga i vulu latou aoao e uiga i le na o se tuuina atu. vaaiga Vaaia ao itiiti taua. Ituaiga, oe maumau solo ma tulimanu e aunoa ma le uepi, maua se faaaliga atiina ae. Mo le gaoioiga i luga o laufanua e le masani ai, e tatau ona latou mafai ona iloa le eseesega o le mea moni o loo siomia ai.
Ae peitai, e le mafai ona faatusatusa i le latou faiga vaaia ma le "optics" o le atinae o iniseti maualuga. Mata akarava (ata i lalo) foi po o masini lavelave po o le lanu foliga. E talitonu tagata o lenei suborder tagai i le sili atu ona leaga nai lo apogaleveleve ma e mafai ona iloa le eseesega o latou lava ituaiga na o mai i se mea mamao o ni nai senitimita.
faaaliga faigofie ma le faigata o arthropods
ua sili ona atiina ae Faaaliga i iniseti. I lenei tulaga, o le mata ua masani ona taʻua o apogaleveleve faigofie. Tatou te atiina ae sui o iniseti - lagomeli, dragonflies, lago ma isi faapena - mata lotoa maua se fausaga faceted. iunite vaaia fausaga o ommatidia. O nei, o le mea moni, o se faiga lavelave opitika. Tuaoi, ua latou faia aʻe ai le vaega vaaia. Ommatidium fatuina o se tioata biconvex (cornea), lea o lo oi lalo o le cone manino i le meatotino e pei o le tioata.
O loo i lalo se vaega o sela (retina), e mafai ona o le mauaina o le leisa malamalama. ua fesootai i latou i taunuuga uaua e auina atu faailoilo i le faiai. Le tasi mai le faamatalaga ommatidium oo eseese. O se taunuuga, o le faatusa e aofia ai se seti o manatu ma foliga a faatusa tutupu.
I lago tele o elemene fausaga e pei o le 4 th. I mata taitasi. I le sili atu atiina ae i lenei faaaloalo, dragonflies ma e sili atu - e oo atu i le 28 afe. E iloa e le apogaleveleve ni nai paga o mata. E fia mata akarava maua se fausaga faigata? Latou te maua se faiga lavelave vaaia. Sa ia le faatusa o le tele o eseese tuuina mata, ommatidia. Ma se tasi o se pea o le tele tele ma ua manatu se tele. Le vaega o totoe (5 taitoalua) ua faatulaga laterally ma ua manatu lala.
mata lateral faigofie (Stemm) e larvae iniseti. Siitia atu i se tulaga maualuga atu o le atinae, ua faigata latou faiga vaaia. O le isi ituaiga o mata faafaigofie (dorsal) e le "toe fanaufouina" ma tumau pea i le tulaga lava e tasi ma i tagata matutua. Ommatidial i latou e le o faia (nu cone ma tioata). E lagonaina o sela faatulagaina malamalama cornea. E oo lava i lalo lanu vaega e fesootai i le faaiuga neula.
Akarava: olaga
O nei arthropods o loo tele o taimi e maua i le itulagi o le teropika. O nisi ituaiga o diurnal, ae o le toatele oi latou lava e tuli manu nocturnal. Latou mananao e lafi ai mai le vevela mutigitigi ma lafi i totonu o le vaitaimi i lalo o le papa, driftwood ma isi nofoaga tuufua.
o se vaega faamatalaina lenei ala i la latou vaai le atoatoa. Matau le tulaga matautia e mafai ona latou le gata i ituaiga vavalalata, ma sili fetuunai e tuli i le po. Ae e le gata ona o le vaega patino o luma. E tusa lava pe tele akarava mata (ata i lalo) - latou te le faia se matafaioi maʻoti i le pueina o le vete. E talitonu o le tulaga taualoa autu o osofaiga tonu - sensors nofouta i latou vae.
vae akarava faatulaga lapotopoto aumaia ai le avanoa e lagona ai le fesiitaiga tiniest i le eleele i itu uma. O le saoasaoa o propagation o faailoilo e pei (maualalo latou vae lagona i luma o) e fuafuaina e le nofoaga tonu o le tagata manua. Le mata i lenei faia se matafaioi maualuga. E matauina pe afai e te vaevaeina le akarava ma le tagata i le tulaga o se papupuni crevice manifinifi, e le mafai ona osofaia ai e oo lava i ituaiga vavalalata. Faailoilo mai le eleele e aveesea mai e agai i lona tabs nofouta i lenei tulaga e le oo atu.
E fia mata akarava
Nofoaga ma uiga o le ola matua suia foliga o nei meaola. E le gata o le itu lautele o le tino ma le vaega faapitoa o ai, ae o le aofai o mata. E tusa lava po o le atoa, ua latou maua se fausaga faigofie.
E faapefea le tele o mata ua i ai se akarava, ma o fea o loo i ai i latou i le tino? O nisi ituaiga ua fetuunai e ola faatasi ma pea se tasi. Le numera aupito maualuga - 12 mata faigofie. Ma se tasi o le ulugalii (manino ai faalapopoa) o loo tu i le ogatotonu ma taina se matafaioi autu. O isi o loo tu i le itu ma lalo ifo o le tuaoi.
Ma mauaina le tagata claws luma, fafaguina le akarava ai i luga o lona ulu ma le tumutumu tuʻia tui i le faaiuga o le siʻusiʻu. E fia pulea akarava mata lenei faagasologa? Atonu o, o loo i luga o se pea i se tulaga patino tonu ma nafa. E failelegau faaopoopo faigofie mata o le faiga vaaia (atiina ae e faaleleia ai) po o le faigofie (lei atrophy atoatoa), E le mafai ona faatuina.
Similar articles
Trending Now