Aoga:Talafaasolopito

Vikings o fea na latou nonofo ai? O ai Vikings?

O mea sili ona manino na tutupu i le talafa'asolopito e mafai ona mafaufau sa'o i fa'aupuga a le Vikings, aua o latou lava o le a ta'ua lelei o tagata taua i le vaitau mai le IX i le XI seneturi. O le upu "Viking" o lona uiga o le "felelei i le sami". I le gagana masani a tagata Norman, "vic" o lona uiga o le "fjord", lea i lo matou manatu o le "bay". O le mea lea, o le tele o auala e fa'amatalaina ai le upu "Viking" o se "tagata mai se faga". O le fesili masani "O fea na ola ai le Vikings?" O le a le talafeagai foi e pei o le faaupuga "Viking" ma le "Scandinavian" e tasi ma le mea e tasi. I le tulaga muamua o loo tatou talanoa e uiga i se galuega o le tagata, i le lona lua - o le auai i se tagata faapitoa.

O le avea ai ma se tasi o se ituaiga fa'alapotopotoga, e mafai ona faigata ona iloa, talu ai na nofo Vikings i totonu o teritori o lo'o nofoia, na tumu i "fa'afetai" uma, ma ua tumu foi i aganuu a nei fanua. E tutusa foi le taua e uiga i igoa na tuuina atu ai "tagata o le olo" i atunuu eseese. Na faalagolago mea uma i le nofoaga na nofo ai Vikings. Normans, Varangians, Danes, Russes - o igoa na latou mauaina se "au fitafita" i luga o le matafaga fou ma le tele o le mea na tula'i mai ai.

O le tele o tala faanatura ma manatu le sa'o e fetaui ma tagata iloga talafaasolopito, o Vikings. O le mea na nonofo ai tagata masani a Norman, o mea na latou faia, vavaeese mai a latou tauvaga ma osofaiga, ma pe latou te auai i se isi lava mea nai lo i latou lautele-o fesili le mautonu na faatiga ai ulu o le au tusitala faasolopito seia oo mai i nei aso. Peitai, mo aso nei e mafai ona toso mai ni manatu sese e fitu e uiga i "tagata Scandinavian barbarians".

Fa'aleagaina ma galala mo le fa'ato'ilaloina

I le tele o ata tifaga, tusi ma isi mea faafiafia, o luma o le Vikings i luma o tatou e pei o tagata taitaua toto e le avea ma sui oo latou olaga e aunoa ma le taina o latou togi i le ulu o se tagata.

O le mafuaaga muamua mo le taua a le militeli e faasagatau i le au Norman, o le tele naua o atunuu Scandinavia lea na nonofo ai Vikings. Fa'ateleina feiloaiga faaleaiga. Na latou fa'amalosia se vaega tele o le faitau aofa'i e alu e su'e se olaga e sili atu. Ma o le faomea o le vaitafe na avea ma mea sili atu na i lo se ponesi o lo latou auala faigata. I le tulaga masani, o aai malolosi o Europa sa avea ma mea faigofie ona maua e tagata o le sami. Ae ui i lea, e pei o isi atunuu - Farani, Peretania, Arapi ma isi, e le o latou fa'aleagaina le toto masaa mo le manuia oa latou taga. Mafai ona manatua o mea uma nei na tutupu i le vaitau Tutotonu, ma o lenei faiga o tupe mama na tutusa lava le matagofie i sui o mana eseese. Ma o le tulaga faalelalolagi o le faamasaa toto e le tuuaia.

Fa'aleaga

O le isi na fai mai na tetee le Vikings i tagata uma sei vagana ai i latou lava o se faaseseina. O le mea moni, e le mafai e tagata ese ona fa'aaoga lelei le talimālō o tagata Norman, ma auai i latou tulaga. O le tele o talafaamaumau talafaasolopito o lo'o fa'amaonia i totonu o Vikings e mafai ona feiloai ma Farani, Italia ma Rusia. O se fa'ata'ita'iga o le tumau i meatotino a Scandinavian o Ansgaria - o le avefeau a Louis le Pious - o se tasi lea fa'amaoniga o le talimālō o Vikings. E mafai foi ona e manatuaina le amepasa Arapi ibn Fadlan - o le ata "Le 13 Warrior" na fanaina mo lenei tala.

Tagata o Scandinavia

E ui lava, e ese mai i le saunoaga o loo i luga, o Vikings e tutusa ma Scandinavians - o se mea sese tele lenei, lea ua faamatalaina e le mea moni o Vikings sa nonofo i le teritori o Greenland, Iceland, faapea foi Farani ma e oo lava i Anamua Anamua. O le tautinoga e faapea o "tagata uma o le au" mai Scandinavia o se mea sese.

O le mea na nofo ai le Vikings i le amataga o le Vaitau Tutotonu - o le fesili e le talafeagai, talu ai ona o le "nuu i le sami" e mafai ona aofia ai atunuu eseese, mai atunuu eseese. Faatasi ai ma isi mea, e taua le matauina ma le mea moni na tuuina saoloto atu e le Farani le vaega o le fanua i le Vikings, ma oi latou o le agaga faafetai na avea ma leoleo o Farani, ina ua osofaia le fili "mai fafo." E le o se mea e masani ai o lenei fili o Vikings foi mai isi atunuu. I le ala, o le auala lea na aliali mai ai le igoa "Normandy".

Paga faapaupau leaga

O le isi vaaiga o le tele o tala o le taimi ua tuanai o le ata lea o le Vikings o ni eleelea, le lelei ma le le fiafia. Ma o lenei foi e le moni. Ma o le fa'amaoniga o lenei mea - o mea na maua na maua mai i taimi o viliina i nofoaga eseese na nofo ai Vikings.

Faaata, tafega, taele - o nei mea uma o aganuu anamua, na maua i taimi o le ta'avale, na fa'amaonia ai o tagata Normans o ni tagata mama. Ma o nei sailiiliga na maua mai e le gata i Suetena, Tenimaka, ae faapea foi i Greenland, Iceland ma isi laueleele, e aofia ai le Sarskoe hillfort, lea sa nofo ai Vikings i le auvai o Volga sa i le teritori o Ancient Rus. I le faaopoopo atu i isi mea uma, o le mataupu ina ua latou maua le tino o fasimoli na faia e lima o le au Normans latou te le lelei i taimi uma. Ua toe faamaonia foi lo latou mamā ma le ulavale a Peretania, e foliga mai e pei o lenei: "Vikings e matua mamā lava e oo lava i le ta'ele i le vaiaso." E le afaina le faamanatuina o tagata Europa latou te asiasi i le fale talimalo e le tele lava taimi.

Lua piliki moli

O le isi faamatalaga sese, talu ai o toega o tino o le Vikings o loo fai mai le faafeagai. O i latou o ni fitafita uumi ma lauulu pa'epa'e, o le mea moni, i le tuputupu a'e e le silia ma le 170 sene senitimita. O fualaau aina i luga o ulu o nei tagata e eseese lanu. Pau lava le mea e le mafai ona fa'amagaloina o le sili atu lea o le ituaiga lauulu mo tagata Norman lava. Na fa'amalosia lenei mea e ala i le fa'aaogaina o se fasimoli matalanu faapitoa.

Vikings ma le Aso Anamua

I le isi itu, ua talitonuina o Vikings sa i ai se sootaga tuusao i le fausiaina o Rusia o se malosiaga tele. I le isi, o loo i ai punaoa e faafitia i latou le faamanatuga i so o se mea na tupu i le talafaasolopito o le Slavs anamua. Ae maise lava i le au tusitala o le feeseeseaiga, latou te maitauina le faaaloalo o Rurik i Scandinavia, ma le isi itu. Ae ui i lea, o le igoa o Rurik e latalata i le Norman Rerek - o le tele o tama i le Scandinavia. E tutusa lava le tala e uiga ia Oleg, Igor - o lona aiga ma lona alo. Ma o la'u ava o Olga. Ua lava le tilotilo ia latou tagatanuu Norman - Helge, Ingvar, Helga.

O le tele o punaoa (toetoe o tagata uma) o lo'o fa'amatalaina autasi o Viking Property na salalau atu i Caspian ma Black Seas. E le gata i lea, ina ia mafai ona aau i le Caliphate, na fa'aaogaina e le au Norman ni pa i luga o le Dnieper, le Volga ma le tele o vaitafe e tafe i le teritori o Ancient Rus. E masani ona maitauina ma le i ai o fefaatauaiga i fefaatauaiga i Sarskoye, lea na nofo ai Vikings i le Volga. E le gata i lea, o osofaiga e masani ona o mai faatasi ma le faimalaga i le nofoaga o Staraya Ladoga, Gnezdovsky tomuga tanumia sa taua foi, lea na faamaonia ai foi le i ai o nofoaga masani a Norman i le teritori o Ancient Rus. E le gata i lea, o le upu "Rus" e a'afia foi i le Vikings. E oo lava i le "Tale of Bygone Years" na ta'ua ai "Rurik na o mai ma lana Rusik atoa."

O le nofoaga tonu na nonofo ai le Vikings - i luga o le Vaitafe o Volga pe leai - o se feeseeseaiga. O nisi o punaoa na ta'ua ai na faavae tonu i latou i tafatafa oo latou olo. O isi e finau e faapea o Normans e fiafia i se va o le va o vai ma nofoaga tetele.

Hulu i pulou

Ma o le isi manatu sese e tasi o le i ai o nifo i le pito i luga o ofu o le militeli a le au Norman. I le taimi atoa o le ta'avale ma su'esu'ega i nofoaga na nofo ai Vikings, e leai ni pulou na maua i nifo, sei vagana ai se tasi na maua i se tasi o tuugamau o le Normans.

Ae o se mataupu e tasi e le maua ai mafuaaga mo sea ituaiga fa'asalalauga. E ui o lenei ata e mafai ona faamatalaina i se isi auala. O le auala lena na aoga ai le fai ma sui o le Vikings i le lalolagi Kerisiano, lea na latou filifilia i latou i le fanau a le tiapolo. Ma o mea uma lava e fesoota'i ma Satani, mo nisi mafuaaga e tatau ai i Kerisiano ona i ai ni nifo.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.