FaavaeinaSaienisi

A ituaiga o le malamalama

Malamalama faatusa i ai le taunuuga o le faagasologa o le aoaoina, i ai o se faatulagaga patino ma laasaga e fesootai ma le vaega o le faavaeina ma le atiina ae o le lalolagi. poto o le tagata e atiina ae faatasi ai ma le faateleina o le lavelave o faatinoga o auaunaga.

E tele ituaiga eseese o le malamalama o le tagata. O se tasi o ituaiga matua faalelotu ma faafilosofia. O le faavaeina o positivism, Auguste Comte i le ogatotonu o le seneturi lona 19, ua fuafuaina o le manatu, e atagia ai le ituaiga o le malamalama. I lona manatu, na ia manatu ituaiga tolu faasolosolo suia tasi i le isi.

O le pepa muamua o ia manatu malamalama faalelotu. E faavae i luga o le faatuatua patino ma uputuu.

O le ituaiga lona lua - poto faafilosofia. Faavae o le lagona i luga o le tusitala po o isi mataupu, ma o se loloto ma fetaui tonu ai i le natura.

malamalama faasaienisi - o lenei o le pepa faatumu lona tolu. Faavae i le faatulagaina o le mea moni i luga o le talaaga o se suesuega taulai atu po o le tausisi i ai.

ua manino i aso nei o loo atiina ae i tutusa nei ituaiga uma o le malamalama, ma o loo i ai e pei lava o loo i ai i totonu o le laau ma manu aivao.

O loo i ai foi se isi faavasegaina. E tusa ai ma le mataupu o le M. Polanyi (faifilosofia le gagana Peretania), ua faavasegaina o ituaiga o malamalama e tusa ai ma uiga faaletagata lava ia. faaauau faifilosofia le Igilisi mai le mea moni o le malamalama o se malamalama malosi o mea - o se gaoioiga e manaomia ai ni meafaigaluega faapitoa ma tomai faapitoa. O le "uiga", e tusa ma Polanyi, valiina e le gata o le mea moni ae foi le faasinomaga o lona aia i cognition. I lenei tulaga, o loo i ai se seti o le gata so o se faamatalaga, ae faapea foi le aafiaga o le tagata. O lea, matilatila Polanyi le ituaiga nei o le malamalama:

  1. A manino, articulated, na faaalia i le teori, faamasinoga, manatu.
  2. Atoatoa, atoatoa, e le tuuina atu o se ata atoa o le aafiaga o le tagata.

malamalama atoatoa ua vaaia i tomai faaletino, tomai faatino, polokalame vaaiga. E le o atoatoa atagia mai i le tusi aoga, ae ua salalau atu i fesootaiga patino ma fesootaiga.

A o le vaega autu o le faatulagaga o aoaoga lautele o le malamalama o le taunuuga o le malamalama o le tulafono o le natura, o le mafaufau, sosaiete ma le mea moni. O lenei taunuuga atagia ai se aafiaga generalized tagata ua faatupulaia i totonu o le faagasologa o le faiga o talafaasolopito lautele.

mataupu faaleaoaoga e aofia ai sea ituaiga o le malamalama, e pei o:

  1. O tuutuuga autu ma manatu e atagia mai ai le mea moni. I le faaopoopo atu i le mea moni i aso uma, sa latou faaalia ma le poto faasaienisi.
  2. mea moni i aso taitasi o le mea moni ma le saienisi. o loo faaaogaina i le tulaga ma le faamaoniga o latou manatu.
  3. tulafono faasaienisi faavae. Latou faaalia mai le sootaga i le va o le ofoofogia ma mea faitino eseese.
  4. Teori, ua i ai se seti o le malamalama faasaienisi e uiga i le mea faitino faiga faapitoa, o mea faitino, sootaga i le va o i latou, faapea foi ma auala e valoia ma faamatala ofoofogia i se faapitoa eria mataupu.
  5. Iloiloga o le malamalama. Latou atagia ai le tulaga faatonuina i taaloga eseese olaga.
  6. O le malamalama i auala o le faafoeina o gaoioiga faasaienisi, ala o le le iloa, ma le faamatalaga o talafaasolopito o le faatauina atu.

o nei ituaiga uma ei ai vaega e fesootai ma le galuega ma faaaoga tekinolosi aoaoina.

mafai foi ona malamalama ona:

  1. Faalelagona ma fetaui tonu ai.
  2. Essentsianalisticheskimi (faavae i luga o le faaaogāina o Aofaiga o meafaigaluega auiliiliga) ma fenomenolisticheskimi (faavae i luga o le faaaogaina o le "lelei" manatu).
  3. Faʻalemafaufau, ma o ni faataitaiga (faataitai).
  4. Chastnonauchnogo ma faafilosofia.
  5. Humanities ma le faasaienisi faalenatura.

Mai se tulaga o pedagogical ma le mafaufau o le manatu, e sili ona manaia o le eseesega i le va o le fetaui tonu ai (faasaienisi faalenatura) ma faatiapolo (alofa) malamalama.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.