Aoga:Maualuga a'oa'oga ma a'oga

Ankara po'o Istanbul o le laumua o Turkey? O le laumua o Turkey i le taimi nei

"Ankara po o Istanbul o le laumua o Turkey?" O le to'atele o tagata tafafao maimoa mai fafo e ofo. Ma latou tete'i pe a latou fa'alogo o le aai autu o lo'o i ai i se itu i matu-sisifo o le atunu'u. O a mea e manatu ai tagata o le laumua o Istanbul? Atonu faasologa ofoofogia "matagofie Senituri", o se maoae lea narrate e uiga i le tulaga fesuisuiai o le a aiga Ottoman Sultan Suleiman Qanooni (talafeagai). Ioe, o le aai i le Golden Horn o le laumua. Ma, i le ala, e le gata i le taimi o le Sultans. Ma Ankara? O se "fausaga fou", pei, fai mai, o le kazakh Capital Astana? E uiga i suiga o taunuuga o aai e lua, faitau lenei tusiga.

Faavae o Istanbul

O le mamalu o le faataatiaina o le "maa muamua" i totonu o le aai e faatatau lea i tagata Eleni. I le tausaga 658 TLM. E. Na latou taunuu mai mai Megara ma faavaeina se nofoaga i luga o se tamai motu na tu i le va o le Sami o Marmara ma le Golden Horn Bay. Latou te faaigoaina lo latou aai e fa'aaloalogia lo latou ta'ita'i Vizant. O le tulaga le faafanua lelei, lea ua mafai ai ona pulea o le fuaitau o le vaa o le Sami o Marmara i le Sami Black ma toe foi, na fesoasoani e faatamaoaigaina ai le tagata, o le atinae o galuega taulima ma fefaatauaiga. O le aai o Byzantium - o le laumua i le lumana'i o Turkey Istanbul - na avea vave ma se tasi o faiga autu a Eleni. I le tausaga 74 TLM. E. Asia manumalo ia Roma Asia. O le aai, o lona teritori ua leva ona mamao atu i tua atu o le uluai motu, na faaauau pea ona olaola. Peitai, o le osofa'iga a tagata popoto, lea na avea ma amataga o le iuga o le Emepaea o Roma, na luluina ai le manuia o tagata o Visa. E oo atu i le seneturi lona tolu TA, ua pa'u le aai.

Ankara Anamua

Afai e te fesili po o le fea o le aai ua matua - Byzantium or Angira (o le igoa muamua lea o le laumua o Turkey), e tatau ona iloa o nei tulaga i aso nei e tula'i mai i le taimi lava e tasi, i le VII senituri BC, ae o Ankara ei ai se mea e tapunia mo le belt Istanbul . E le mamao ese mai ai o lo'o iai le aai tulaga ese o Neolithic o Chatal-Hyuk. Ma i le teritori o Ankara i aso nei i le XI seneturi (ao lei taunuu mai le au Eleni Eleni) sa i ai se olo, o se tasi lea o sooga o le filifili puipuia o le au Heti. E manaia tele le faaliliuina o le igoa Eleni "Angira" o le "taula". O afea e fa'aalia ai sea vaa i totonu o se taulaga e mamao mai va'a? E taoto le Anger i le alatele o le tele o auala e fesootai ai Asia Minor ma Europa ma Aferika. Ona o lona tulaga lelei, na osofa'ia pea le aai. Na maua o ia e Peresia, Ferike, Celts. O le malosi faapitoa mo le atina'eina o tamaoaiga o le faatoilaloina lea e Roma. O le Emeperoa Aukuso na fausia lona fale mafanafana iinei. I Angira, e pei ona i ai i le Byzantium anamua, na i ai le tele o aogā o le malamalama o tagata e pei o le fa'aleleia o otaota, suavai, fa'amalama o le auala, sosoo ai ma le ofisa afi ma leoleo.

Taimi leaga

O le itu i sasae o le malo tele o Roma na mafatia i le osofa'iga a tagata pa'u nai lo sisifo. O le mea lea, o se tagatanuu o Trier (Siamani i ona po nei) na filifili Konesetatino le Sili i le 324 e siitia le laumua o lona setete i Byzantium. O le aai, lea na mafua mai i le pa'ū, na fetaui lelei ma tulaga faataatitia tau metropolitan, na amata ai ona fausia le tele o le taupulega. Ia faailoa malologa lafoga mo tagata malaga faamoemoeina - tufuga ma Tamaloa. Mo le ono tausaga na fa'alauteleina ai e le eria o le aai le tele o taimi. O le mea moni, e le itiiti ifo nai lo Ankara po'o Istanbul i aso nei. O le laumua o Turkey i lena taimi o se aai laitiiti. Ae o Byzantium, lea na faaigoa e Constantine o le New Rome, na olaola. Na mana'o moni lava le Emeperoa i lona laumua ina ia fa'aaogaina le Aai e Faavavau ma lona tamaoaiga. I le faaopoopo atu i penefiti i tagata faufautua, na ia tufatufaina atu mai le faleteuoloa o le faleoloa, o le suauu olive ma le suauu i le tagata le tagolima Mai Atenai, Efeso, Roma ma Korinito i New Rome na vala'auina tagata faufale ma tusiata, tusiata ma failautusi.

O le Byzantine Times

E lei maua le igoa, ma ina ua mavae le maliu o le emeperoa, sa toe faaigoa le aai o Constantinople. O se tagatanuu moni lava o le amataga o le Tausaga Vaitausaga. O iinei na aumaia ai tusi a le au paia autu, fausia malumalu mamalu, vai taele, vaieli, o se nofoaafi. O le aai, na tuuina atu i lalo o le auspices o le Virgin, na i ai ni vaalele ma ni vaegaau. Ina ua mavae le pa'u mulimuli o le Emepaea o Roma, na avea Constantinople ma laumua o se setete fou - Byzantium. O lenei mana malosi, na taitaia e le malo, na sili atu lona lautele nai lo le taimi nei o Turkey. Tupe Faavae (Faafanua Emepaea Byzantine e faaalia) O lea e toetoe lava i le ogatotonu o le atunuu. E oo lava foi i luma atu o uunaiga faaleagaga a Byzantium. O le ta'uta'u atu o tagata Slavic na o mai ia i matou mai iina. Ma o le alafapeta foi o Cyrillic. Peitai, o Tsargrad (o le Slavs o Constantinople) na avea ma autu o taumafaiga tau militeri. O tupu o Sisifo, o le taupulepule, Slav, Huns, Peresia, Avars, Arapi ma Pechenegs na moemiti e puleaina.

Ankara i taimi o Byzantine

O le taugata ma le matagofie o se malo tele, e ui lava i le le tuusao, na aafia foi i le tuaoi i sasae o Constantinople - le agamalu o Angira. Na pasia e lenei aai le ala sili ona taua agai i Sasa'e, i Asia. Mo le puleaina o le "Silk Road" na tau ai le au Arapi ma le au Feteena. O le vaivai o le Emepaea o Byzantine, Ankara, le laumua o Turkey i le lumana'i, na avea ma Seljuk. Na tupu lenei mea ina ua mavae le Taua a Malazgit i le 1073. I lalo o le Seljuks, e le'i pa'ū le aai. Ae o iinei i le tala faasolopito na foliga mai Ottomans. I le amataga o le seneturi XV, o la latou 'au i lalo o le taitaiga a Sultan Bayazid Sa ou tau i le taua a Angora ma le autau a Timur. O le aai ma ona si'osi'omaga na matua faaleagaina lava. E moni, na faatoilaloina le autau a Sultan i lenei taua, ma na avea foi o ia ma pagota.

Le Vaitau Matagofie

561 i le tausaga talu ai, i le aso 29 o Me, 1453, na ave ai Constantinople e le autau a Mehmed II Fatih (Manumalo). O Constantine XI Palaeologus, o le mulimuli faileus, na maliu i le taua. Na iu ai ina silia ma le 1100 tausaga le talafaasolopito o le Emepaea o Byzantine. Na toe faaigoa Constantinople Istanbul. O le "Brilliant Port" (e pei ona taua e le Ottoman Turks), i le mauaina o ia tulaga tau tamaoaiga, ua avea ma tasi o tagata iloga i le lalolagi faaupufai o le lalolagi. A'o lei faia Mehmet Fatih e leai se fesili - Ankara po'o Istanbul. O le laumua o Turkey, o le Ottomans, o le faatoilaloina lea o mafaufauga o le aufaasese mai fafo ma le tamaoaiga ma le tulaga e le mafaamatalaina. O iinei o lo'o fausia ai maota o le maota ma, ioe, o le Sultan's Topkapi Palace.

Ankara i le vaitaimi o le Malo o Ottoman

O le laupepa nei o Turkey, ao le'i o'o i le pau o Constantinople, na muamua alu i le Seljuks, ona sosoo ai lea ma le au Ottomans. O lenei aai i luga o mauga maualuga o Anatolia ua leva ona masani i le olaga o se pito i fafo. Mai le VI i le IX senituri (e o'o lava i lalo o le Byzantine Basilians), o se fale talimalo e iai ni mama se lua o puipui puipui na fausia i totonu o le aai. O le laumua o Turkey, Istanbul, na fesootai i Ankara e ala i se auala fefaatauaiga. O lona uiga, o le itumalo o le itumalo e le o se tuavai. O iinei o lo'o fausia ai mosque - o nisi tuusa'o i luga o faavae o lotu Kerisiano, lea, i le isi itu, na faatuina i luga o le nofoaga o malumalu faapaupau. O le fale aupito leva a Muslim i Ankara o le Mosque Hajibayram, na fausiaina i le senituri lona XV i luga o le faaleagaina o le Malumalu o Augustine ma Roma. O lenei fale fa'apitoa e fa'aaogaina pea ana galuega. I totonu o le tuugamau o Haji Bayram, amiotonu ma le faavaeina o le faatulagaga monastic, na maliu i le 1430.

Ankara - o le laumua o Turkey

I le 18-19 seneturi th, le Ottoman Malo, faavaivaia e taua pea lava pea, o atu i faaitiitia. E oo lava i le Taua Muamua a le Lalolagi, na filifili ai Turkey e lagolago ia Siamani - ma o se taunuuga, na faasoa atu ia te ia le oona o le faatoilaloina. O le mea lea, i le 1918, sa nofo Istanbul i autau a Farani, Peretania Tele ma Eleni. Peitai, e le'i umi, a mae'a le tauiviga mo le tutoatasi, na iloa e le lalolagi le pule silisili ese o Turkey. I le 1923, o le taitai Mustafa Kemal Ataturk folafola atu le faatoilaloina o le Malo Faitupu ma aoaoga. Na mana'o o ia e vavalalata ia te ia lava mai le "Sultan" Istanbul, aemaise lava talu ai e to'atele na lagolagoina le pulega tuai. E le gata i lea, na manao Ataturk e aveese le laumua mai le "laina o le militeli." Na filifilia le Ankara ae le o se avanoa. O lenei aai e latalata vavalalata i Istanbul, e ese mai na fesootai ma ia i se paranesi nofoaafi. Ae o le tupe faavae fou o Turkey (o le ata o na tausaga o molimau manino mai) o se vai atoa. I totonu o le aai sa leai se vai tafe, susulu, fa'aleleia. Na taua e le au Ambassadors e faapea, o asini o loo noatia i le faamalama o le Matagaluega a le Malo.

O le laumua o Turkey i le taimi nei

Atatürk ua tele sona sao i le atina'eina ma le atinaeina o le aai. O le taimi nei o se fausaga tele-miliona tala. O le faatosinaga autu o Ankara o le mausoleum o le taitai o tagata Ataturk. E lata ane i fale aupito lata mai, o lo'o i ai ni auala vaapiapi vavao ma moska anamua. Ae o le tele o asiasiga ma falemalo o le malo e aveesea ai so latou masalosalo e uiga i le aai - Ankara poo Istanbul - le laumua o Turkey.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.