Soifua maloloinaFaamai ma Tulaga

Ari - o se faamai ogaoga? Tatou te suesueina faatasi

Ari - o se faamaʻi matuitui respiratory, e matele lava i le aafia ai o le tamaitusi respiratory. O deflection tulai mai ona o le taumafaina o so o se siama, mycoplasmas po o siama. E tatau ona matauina e se tasi ma le tagata lava e tasi e mafai ona faaliliuina atu le faamai e 5-8 taimi totonu o le 12 masina.

Ari - o se faamai lea o se puna o le siama o le tagata lava ia. Auina atu o le siama ua faia i se faamaʻi e droplets airborne. E faafuasei, e pei aafiaga matautia faaletonu e mafai ona tupu i nisi tulaga, ma i le tulaga o pesi faamai.

Auga ma le ala o le faamai

Matuitui faamaʻi respiratory e faamatalaina i le matua auga agamalu o le onana, lea e aafia ai e matele o le tamaitusi respiratory luga. O se tulafono, o le tagata ua aafia faaalia e eseese e pei rhinitis, nasopharyngitis, laryngitis, pharyngitis, traheolaringit, bronchitis ma niumonia.

O isi sui etiological mafai foi ona mafua ai isi faailoga. O nisi e tatau ona faamamafaina o nei vala conjunctivitis ma keratoconjunctivitis (mo adenovirus), herpangina (pe afai enterovirus) krasnuhopodobnuyu eczema (i adeno- ma enteroviruses) ma syndrome croup sese (i adenovirus ma parainfluenza).

Ari - o se faamaʻi, le umi o lea (i le toesea ai o le nimonia) e mai le 1-3 i le 4-8 aso. Pe afai o sea faafitauli o le nimonia, o le tulaga, pe tusa o le 3-4 vaiaso le maʻi, ma o nisi taimi umi.

E faapefea ona e iloa?

Aua e te vaai i le faamaʻi Ari e fai si faigata, ona ei ai lava auga folafola, ua uluai faailoa mai i le vaivaiga o le tino, le afioaga o le masani malulu, tale, sneezing masani, maualuga le vevela ma isi. Ae peitai, o nei faailoga e mafai foi ona avea ma molimau o le afioaga o le isi abnormalities i le tino. O le mea lea, o le auga etiologic ua faia e le fomai auai ina ua maea ona pasia se faasologa o suesuega e le onosai mo tofotofoga fale suesue. O se tulafono, o le talafaamaumau faafomai o le onosai i le vaaiga faatonuina fomai, e pei o, faamaʻi matuitui respiratory, ma tuu atu ia te ia se transcript (eg, rhinitis, matuitui laryngotracheobronchitis, nasopharyngitis, ma isi).

Auala e feutagaʻi ai?

E pei ona e vaai, Ari - e le o le masani malulu ma viral (taatele) faamai e manaomia ai togafitiga faamalosia. E taua le matauina e faatasi ai ma ia auga faaaogaina fualaau faasaina vailāʻau po o isi sui chemo-togafitiga o le aoga, talu ai latou sa toetoe lava a leai se aafiaga i le siama. Ae peitai, o fualaau ua faatagaina pea e ave pe afai e te maua faamai matuitui siama respiratory.

Le tele o taimi, o siama matuitui respiratory faia i le fale ma le aofia ai obligatory o moega malologa, sui symptomatic, fualaau faasaina antipyretic, infusions, lauti, meli ma isi recipes lauiloa.

faiga e puipuia ai

Ina ia aloese mai se faamaʻi, e tatau ona e tausia lou faiga puipuia i le tulaga e tatau ai, alu e le aunoa vaitamini i le tulaga o pills po o se meaai. Foi, ona o le puipuiga o le fulū ua faia se tui (f.t.t., i le faaaogaina o le "Remantadin" sauniuniga).

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.