Soifua maloloinaFaamai ma Tulaga

ARVI ... Fa'alavelave fa'afuase'i o viral infections: puipuiga, togafitiga

O se fa'ama'i pipisi o vaila'au fa'ama'i (ARVI) o se fa'ama'i lea e a'afia ai le fa'aleleia o le tino. O le mafua'aga autu o le fa'ama'i o le feso'ota'iga lea ma fa'ama'i. O le auala o le fela'uaiga o siama e va'ava'a.

Va'aia o le ARVI

O fa'ama'i o le ARVI e salalau solo i so'o se mea, aemaise lava i le a'oga ma a'oga, galuega fa'apitoa. Fa'ateleina le a'afiaga o fa'ama'i pipisi tamaiti, tagata matutua ma tagata fa'atasi ma fa'afitauli fa'avaivaia.

O le fa'apogai o le siama o le tagata pipisi. O le maualuga o le gasegase o tagata i siama e mafua ai le vave ona salalau atu o le faamai, o le faamai o le ARVI e masani lava ona masani ai i le lalolagi atoa. Le togafiti togafitiga o le ma'i e mafai ona oo atu ai i ni fa'afitauli eseese.

O lo'o afaina ai le fa'ama'i pipisi o vaila'au fa'ama'i i le tausaga atoa, ae o le ARVI fa'ama'i e tele lava ina matauina i le autumn ma le taumalulu, aemaise lava i le leai o se puipuiga lelei ma le fa'aogaina o fa'ama'i e iloagofie ai fa'ama'i pipisi.

Mafua'aga o ARVI

O le mafua'aga o le atina'eina o le fa'ama'i o foma'i o le manava, lea e eseese i se vaitaimi fa'apuupuuga puupuu ma vave ona salalau. O le mafua'aga o le fa'ama'i o se tagata ma'i.

O le ARVI o lo'o fefefe i foma'i, ultraviolet ray.

Le faiga o le atinae

Faatasi i le tino e ala i le membranes mucous o le airways pito i luga po o le mata conjunctiva, siama, ati i le sela epithelial amata ona uluola ma faaumatia i latou. I nofoaga e fa'afeiloa'i ai siama, e tupu ai le mumu.

E ala i le faaleagaina o vaa, o le o'o atu i totonu o le toto, o siama e fa'amalosi i le tino atoa. I lenei tulaga, o le tino e faalilolilo mea puipuia, o fa'aaliga o faailoga ia o le inupia. Afai e fa'avaivaia le fa'ama'i, e mafai ona pipii se siama siama.

Foma'i

O fa'ama'i pipisi o vaila'au fa'ama'i e tutusa uma lava faailoga. I le amataga o se isu tafe faamai tagata, sneezing, pershit faai ua faatuina le vevela o le tino gagase, leai o le tuinanau, e foliga Fata matagā.

O fa'amaoniga o fa'ama'i pipisi o viral respiratory i se tamaititi e mafai ona atia'e i se vave fa'anatinati. Fa'avave ona faateleina le inisua, o le pepe e fesuisuiai, vili, fa'amatalaina hyperthermia. O togafitiga e tatau ona amata vave ona aloese mai ni fa'afitauli.

Faailoga o fa'ama'i viral individually

Iloiloina le parainfluenza e mafai ona i luga o le mucous lafoa'i mai le isu, o le foliga mai o le magogo o le "taofi" o le tau, latalata mai o le leo. O le vevela e le sili atu i le 38 ° C.

Adenaovirus fa'ama'i pipisi fa'atasi ma conjunctivitis. E le gata i lea, o le ma'i atonu e maua i le rhinitis, laryngitis, tracheitis.

A siama rhinovirus folafola faailoga o le onana, e le mafai ona tu mai i le vevela. O le fa'ama'i fa'atasi ma le tele o le mucous o fa'asa'a mai le isu.

Mo fa'ama'i pipisi o vaila'au fa'ama'i, e le fa'alauiloaina catarrhal po'o le bronchitis, o le malosi malosi oona e foliga mai. E tumau le vevela o le tino.

O le a le eseesega i le va ole ma'i ma le ARVI?

E amata lemu le ARVI, o le atina'eina o le siama e vave tele, e mafai e se tagata ona fa'aalia le taimi na ia lagona ai le ma'i.

I fa'afitauli pipisi o viral respiratory, e maualuga le vevela o le tino, e le silia 38.5 C . O le foma'i e fa'aalia i le faateleina o le vevela i le 39-40 C . O le vevela i lenei tulaga e tausia mo le tolu i le fa aso.

I fa'afitauli pipisi o le manava, o le uiga o le inisua e toetoe lava a toesea, o le tagata e le fa'afefe ma e le togi i le vevela, e leai se tiga tuga, tiga o le mata, photophobia, dizziness, soso'o tino, gafatia galue tumau.

I le malosi o le gutu, o le malosi o le isu ma le malosi o le gaogao e le o iai, o le faailoga autu lenei o le ARVI. O le fa'ama'i e fa'atasi ma le mumuina o le faai, o se ma'i e le o matauina i taimi uma.

I le ma'i ARVI, o le fa'avauvau i totonu o le pusa e tupu i le amataga o le ma'i, atonu e malu pe fa'aalia manino. O le pa'u e mafua mai i le tiga tiga ma le tiga i totonu o le fatafata, lea e aliali i le aso lona lua o le ma'i.

O le sneezing e masani lava mo le malulu masani, e leai se faailoga i le fula, ae o lo'o i ai le mumu i mata.

A mae'a le foma'i, e mafai e se tagata ona lagona le vaivaiga mo le lua pe tolu vaiaso, o le tiga o le ulu, vave ona lelava, i le maea ai o le SARS, o ia uiga e le tumau.

O le malamalama ile auala e ese mai ai le foma'i mai le ARVI o le a fesoasoani i se tagata e iloilo lo latou tulaga ma ave fuafuaga tatau i le taimi e fesoasoani vave ai e fa'aumatia le ma'i ma aloese mai fa'alavelave.

O a faailoga o le ARVI e tatau ona mataala

I le taimi lava lena, e tatau ona e vaai i se foma'i pe a o'o i le vevela i le 40C⁰ pe sili atu, e le a'afia e foma'i febrifugal, i le tulaga o le fa'alavelave o le mafaufau, matua tiga o le ulu ma le mafai ona punou le ua, oso i luga o le tino, vaivai le manava, tale i le lanu vali (aemaise lava i le toto), Fa'asa'o le fiva, fula.

O se apili i se foma'i e talafeagai foi pe afai o le a le fa'aumatia faailoga o ni fa'afitauli o le tino respiratory after 7-10 days. O fa'afitauli o le ma'i pipisi o le tino i le tamaititi e mana'omia ai le gauai fa'apitoa. Afai ei ai ni fa'alavelave masalomia e tupu, e tatau loa ona e sailia se fesoasoani faafoma'i.

Fa'ailoga

O le su'esu'ega na faia e le foma'i ma'i pe a uma ona su'eina le nasopharynx ma su'eina faailoga. I nisi tulaga, i le tulaga o faafitauli e ono manaomia ai suesuega faaopoopo, e pei o le pusa X-ray. E fesoasoani lenei mea e fa'amalo ai le niumonia.

Fa'ai'uga

O se fa'alavelave fa'afuase'i o le ARVI o le fa'apipi'iina lea o se siama siama, lea e fa'aosofia ai le atina'eina o gaioiga foma'i: bronchitis, otitis, sinusitis, pneumonia. O le fa'ama'i e mafai ona fa'alavelaveina e ala i le fa'apipi'iina o se ma'i urinary tract, pancreatitis, cholangitis.

Afai o le ma'i e tupu i le fa'ailoa mai o le inisua, o le taunuuga atonu o le atina'eina o tagata fa'amalosi pe maningeal syndromes, myocarditis. O a'afiaga o le neurological, e pei o le maningitis, neuritis, meningoencephalitis. A mae'a le fa'afeiloa'i o ni vailaau fa'ama'i pipisi o le tino, o fa'afitauli e mafai ona fa'aalia ai le sili atu ona faigata o fa'ama'i tumau.

I tamaiti, o se fa'alavelave faifaipea o se croup crogu.

Ina ia faaitiitia le lamatiaga o faafitauli, e tatau ona amata i togafitiga, togafitiga uma o le foma'i.

Auala e togafitia ai

Togafitiga e masani ona faia i le fale. O le tagata gasegase e tatau ona pipii atu i le faiga o le vave-vave, mulimuli i le susu-fuala'au fuala'au taumafa, fa'aaogaina le tele o vai e fa'aitiitia ai le pipisi, fa'afefe ai le suavai, fa'aitiitia le toxins.

Ae i se tulaga vevela o nei ona po nei, e toaitiiti tagata e mulimuli i lenei tulafono, ma latou mananao e faapalepale i le malulu "io latou vae", ma faamatuu atu ai le le mautonu o faailoga ma le uiga o le faailoga. O le lamatiaga o lenei faiga i togafitiga o le masani lea o sauniuniga fa'apitoa mo le malulu ei ai phenylephrine - o se mea e fa'apupulaina ai le toto ma mafua ai ona galue le fatu mo le ofuina. Ina ia aloese mai fa'afitauli o le malulu, e tatau ona e filifilia vailaau e aunoa ma ni vaega o lenei ituaiga. Mo se fa'ata'ita'iga, "Antigrippin" (sili atu mai le "Natur-product") o se vaifofo malulu e aunoa ma le phenylephrine, lea e fa'amalo ai uiga le lelei o ARVI, e aunoa ma le fa'aosofia o le mamafa ma aunoa ma le afaina ai o le fatu.

I togafitiga o vaila'au fa'asaina, fualaau e fa'ateleina ai le puipuiga, antipyretic, antihistamines, fualaau e fesoasoani i le totoina, vitamini. Totonu o le atunuu faaaogaina decongestants, lea taofia propagation o le siama i le mucosa nasopharyngeal. O ia togafitiga e taua tele i le faia i le taimi muamua o le ma'i.

Sauniuniga mo togafitiga ARVI

I le tau faasaga i le sui fa'ama'i o le fa'ama'i, o vailaau fa'asaina e aoga: Remantadine, Amizon, Arbidol, Amiksin.

Fa'aaogāina o vailaau fa'ama'i-anti-inflammatory e tatau ona fa'aitiitia ai le vevela o le tino ma fa'aitiitia le tiga. O nei vailaau e aofia ai le "Paracetamol", "Ibuprofen", "Panadol". E tatau ona manatuaina o le vevela i lalo o le 38 ° C e le o se mea sese, aua o lenei vevela e fa'aalia ai e le okeni ona malosiaga puipui.

E mana'omia le antihistamini e fa'aitiitia ai fa'ailoga o le mumū: fa'asalaga o le isu, edema o le mucous. E fautuaina e ave "Loratidin", "Fenistila", "Zirteka". E le pei o fualaau fa'amuamua, latou te le mafua ai le moe.

O fa'afefe o le Nasal e mana'omia e fa'aitiitia ai le fulafula, fa'aitiitia le fa'aogaina o nifo. E taua le manatuaina e le mafai ona fa'aaogaina na ituaiga mata'u mo se taimi umi, talu ai o lenei mea e fa'aosofia ai le atina'eina o le rhinitis masani. E le sili atu nai lo le 7 aso, 2-3 taimi i le aso. Mo togafitiga uumi e mafai ona fa'aaoga sauniuniga e fa'avae i luga o suauu taua.

Foma'i mo le fa'ama'i tiga. O le mea sili lea i lenei tulaga e fesoasoani i le fa'amamaina o le faai i le fa'aaogaina o vaila'au fa'ama'i. Mo nei faamoemoega, e mafai ona e fa'aaoga togafiti, chamomile. Fa'alulu soo, i le lua itula. Fa'aaoga lelei o vaila'au fa'ama'i - "Geksorala", "Bioparox", ma isi.

E mana'omia ni vailaau fa'amalosi e fa'aitiitia ai le pipisi. E fesoasoani lenei i le fa'aaogaina o "ATISS", "Mukaltina", "Broncholitin", ma isi. E taua tele le fa'aaogaina o le tele o le vai ae o lenei mea e fesoasoani i le fa'aititia o le pipili. O fualaau e taofia ai le tale, e aunoa ma le tofiaina o se foma'i, e le mafai ona fa'aaogaina.

E le fa'aaogaina togafitiga fa'aleagaina i le togafitiga o fa'ama'i pipisi o viral respiratory, ae na o le pau lava le mea e tatau ai pe a fa'apipi'i se siama siama.

I le faaopoopo atu i vaila'au, o le fa'aaogaina o le physiotherapy, fa'ama'alogaina, togafiti massage, vae o le baths e aoga.

Fofo fa'apitoa

O togafitiga fa'apitoa e aoga tele i le togafitia o le ARVI. E mafai ona avea lenei mea ma fa'aopoopoga i togafitiga masani ma fesoasoani e vave fa'afetaui ma le fa'ama'i. E mafai ona e fa'aaoga fua o lo'o mulimuli mai.

E le leaga fesoasoani infusion mai le fua o Viburnum ma fugalaau Linden, lea e talafeagai e olo ma palu. E lua laulau punetini o le aoina e tatau ona sasaa i le 500 ml o le vai inu, ia tumau mo se itula. O le mea e tupu mai ai e fa'aumatia ae le'i alu e moe i totonu o se ipu malamalama.

O le aniani ma le kalama e mafai ona taulimaina lelei le fa'ama'i, lea e mafai ona e 'ai. E lua uma i togafitiga ma togafitiga, o se vailaau e aoga: e tele ni la'au o le kalaka ma le afa o le sipuniti o le sua e fa'ama'a pe a uma se taumafataga. E mafai ona e faatulagaina i totonu o le potu e tipi le aniani ma le kākalo ma inu o latou va.

Lafo lelei aoga o le suamalie ma le sua o le tipolo. Ina ia faia, o le meli pa'u (100 g) e fa'afefiloi ma le sua o le lemoni e tasi ma fa'afefe i vai inu (800 ml). O le oloa e tatau ona onā i le aso atoa.

Puipuiga

O le a le puipuiga o le ARVI i tagata matutua ma tamaiti? Ina ia faamalosia e tatau ona faafoeina le puipuiga o le tino, taitai se olaga malosi, ma savavali i le ea fou, aua e te tuulafoai i le malologa, aloese mai le popole, ma le tumama (fufuluina o lima, fualaau faisua, aunoa faia faamamaina susu i le potu).

O le puipuia o le Orvi i tagata matutua e mana'omia ai le tausisia lelei o meaai. O le lisi e tatau ona taatele i oloa masani. Mo le tausia o le intestinal microflora ma fa'amalosia le fa'aogaina o le tino, o oloa gaosiga e aoga. E le gata i lea, o le meaai e tatau ona i ai le fiber.

Mo le puipuiga, e mafai ona e ave vailaau antiviral poo le tui. E ui lava e le mafai ona e puipuia atoatoa oe lava i le tui, a'o fa'amalosia pea e siama. Ole tui e fautuaina mo tamaiti o lo'o auai i a'oga ma a'oga, tagata faigaluega o falema'i.

I le vaitaimi o fa'ama'i, ua fautuaina e fa'atapula'a fa'asalalauga i nofoaga faitele, e fa'amalosia ai le puipuiga o le togafitiga e fa'aoga ai togafitiga fa'aleaganu'u poo vaila'au fa'asaina i le vaila'au fautuaina.

Afai o mea puipuia e le'i fesoasoani ia te oe e aloese mai fa'ama'i, ia e tausia lou toe fa'aleleia, fa'apea fo'i ma tagata o lo'o siomia oe. Talu ai o le ARVI e pipisi, aua ne'i galo le ufiufi o lou gutu ma lou isu, tale ma fa'anoanoa, fa'aleleia le potu, pe a mana'omia, fai se fusi gau. Afai e mulimulita'i nei faiga, o le a vave ona alu lou ma'i ile ma'i.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.