Soifua maloloinaFaamai ma Tulaga

E mafai faapefea ona avea aafia se tagata o le fiva? Kkakaya ai lona puipuiga?

I le faaupuga "Aua e te alu i le taumalulu e aunoa ma se pulou, ma e oo lava fiva maua" E i ai nisi o upu moni, ae le toe. Savali i le tau malulu e aunoa ma se pulou - le o le auala i le auala e ona aafia o le fiva, ae i lalo o nei tulaga, e mafai ona faigofie ona piki se tagata nisi siama. Ae le o le mea moni e faapea e le ati atu i le faiai membrane ma faia lona pupuga o le a faavaivaia ai pea le tino e ala i hypothermia.

E faapefea ona e maua fiva?

O lenei faamaʻi e mafua mai i le siama, siama, fungi.

O le siama e mafai ona oo atu i le tagata:

a) e droplets airborne. Lea ati siama rubella, moa pox, mumps, misela, enteroviruses, adenoviruses, siama vaega o herpes. Ona maloloina e le gata o le onosai o nisi ituaiga o siama viral tagata, ae o nisi o tulaga, o le tasi lea o se feaveai ai le soifua maloloina, faapea foi le tasi i le i ai le faamaʻi o pea i le vaitaimi incubation;

b) e ala i lima palapala ma meaai. Lea aupito faaooina enteroviruses;

c) e ala i le faaaogaina o ipu masani, sipuni, nipples pulumu fulunifo meataalo. Faasoa atu se tasi ulaula sikaleti ua manatu foi o ia.

O se tagata maʻi e masani ona excrete malosi siama ma le faua, lea o loo lisiina i luga o mea i aso uma, le soifua maloloina e mafai ona na o le tuu se siama i le mucosa tuufofoga. Faapea ona pasia toetoe siama uma e mafai ona mafua ai le fiva;

g) o nisi siama e mafai ona tuia i tagata e ala i le u o le iniseti po o arthropod (tupe iti);

d) i le fesootaiga ma le anotusi o rashes i luga o le paʻu pipii po o membranes mucous. O lenei e faatatau i le ou siama Simplex Herpes ma II ituaiga. O le mafuaaga lena fafine maitaga i se exacerbation o siama herpes (aemaise lava pe afai o loo i le measā le mageso) e le o faatagaina e fanau i latou lava, ma faia se vaega cesarean;

e) siama Epstein-Barr, cytomegalovirus, e mafai ona faaooina atu herpes siama simplex ala transplants okeni ma le tuiina o le toto.

Le auala e maua se fiva viral, o le malamalama. Ae e le faapea pe afai e te maua le siama, tatau atiina ae ai le faamaʻi. E masani lava ina ua uma ona mafatia se tagata se isi ituaiga o siama, ae pe afai e vaivai le tino:

- popole e le aunoa;

- maitaga;

- Ua faia o homone cytostatics, corticosteroids i rheumatic, kanesa, faamai autoimmune;

- o se maʻi ogaoga;

- i le tulaga o le a vave pepe po o se tamaitiiti ma faaletonu congenital o le CNS (supa cerebral, siama fetal, ona na fausia ai le faiai cysts po o nofoaga o le utu le palapala)

o le a atiina ae e ono sili atu fiva.

Le auala e maua se fiva siama?

O lenei faamaʻi e masani lava ona mamafa nai lo le siama. Ae o le bacterium aapa atu le mafuli meninges mo faafitauli:

- otitis,

- sinusitis,

- sinusitis ma etmoidita,

- maʻi fulafula ma carbuncles, o loo i le eria o le mata ma ua (ina "nofoaga" i luga o le mata na e le faaofiofi i fafo, ma afai latou faaalia mai le fomai tipitipi, e na o se siosiomaga falemai)

- sepsis

- nimonia,

- ana cranial ati tui manuʻa.

I lenei tulaga, e manino i le auala e maua fiva: e le manaomia ina ia latou tausia suppurative faamai i le taimi ma le saʻo, e teena le taliaina pe afai e ofoina atu.

I se tulaga lamatia o ia fiva (e taua o "purulent lona lua"): o le tasi vaega o tagata, e pei o le tulaga o fiva viral, faapea foi i latou oe mafatia liquorrhea - faamutaina tumau (ona o se faaletonu o nisi fausaga ulupoo ivi) o sua cerebrospinal mai le isu po o taliga.

O le isi vaega o le autu fiva purulent. E mafai ona mafua mai i:

a) le meningococcus;

b) pneumococcus;

c) Haemophilus influenzae.

e pei o lenei e mafai ona aafia i droplets airborne mai se manu ninii feaveai ai le soifua maloloina, ma i le tulaga o etiology meningococcal - mai onosai nasopharyngitis po o se faiga generalized o siama meningococcal (valaauina meningococcemia).

Na e mafai ona faaitiitia fiva meningococcal mai se onosai o le fiva. Ina ia faia lenei mea, e tatau ona e:

- ua vavalalata fesootai (e pei ona i le va o matua ma fanau, alii ma tamaitai po o ni vaega o tamaiti)

- e tatau ona faia i totonu o se potu mafanafana (i le vave ona oti le meningococcus malulu)

- E le tatau ona faavaivaia ai le tino o le tagata po o faiga puipuia - le maua (e pei ona i fanau).

E le mafai ona maua lenei faamaʻi, pe afai e te talanoa i le gasegase oe ua uma ona amata le faatomuaga o fualaau. I le faaopoopo atu, pe afai ua faafesootai oe po o lou tamaitiiti ma se tagata na o ni nai aso mulimuli ane, na maua o le "siama meningococcal" po o le "fiva meningococcal", o loo i ai se prophylaxis faanatinati - fualaau faasaina "Spiramycin", "Azithromycin" po o "Ciprofloxacin". O le a latou faaitiitia ai le avanoa o le maua e toetoe lava o, pe afai e matua i lo le 10 aso ina ua tuanai le fesootaiga ma le onosai.

fautuaga Aoao i le auala e le maua fiva

  1. fesootaiga taimi e uiga i faamai ENT po pipisi purulent o le paʻu, aemaise lava i le ulu ma le ua.
  2. Afai e te maua liquorrhea talanoaina ma fomai ni ENT le avanoa o faaiu vave o le faaletonu ivi.
  3. Aua le fesootai ma tagata o loo i ai faailoga o le faamai viral: tale, mageso inexplicable, faai tiga, conjunctivitis, sneezing, isu tafe. Afai e leai se isi avanoa, tuu le onosai o ia lava po o gauze po o se ufimata disposable.
  4. Aua faia o se ufimata pe a faailoga o le faamai respiratory, aemaise lava pe afai ei ai se aiga fanau talavou.
  5. Fufulu ou lima, fualaau faisua; susu ma le vai maʻisua luma faaaogaina.
  6. Aoao atu le lau tama e faaaoga le tasi ipu, mea taalo, ma aloese mai le fesootai ma tamaiti mamaʻi.
  7. Aua e te faasoa atu lipstick, toothbrushes.
  8. E le manaomia e ulaula se sikaleti.
  9. Pe a taeele i le faatanoa le tofatumoanaina vai.
  10. Watermelons, melons ma vine ua sili ona lelei e faatau i le supamaketi, lea ua faatotogaina i nofoaga mo le teuina o meaai, ma maua ai le pepa aloaia mama talafeagai.
  11. E le mafai ona etoeto le matāsusu, na pa'ū i le tuuina atu i le tamaitiiti, e mafai ona e ola saogalemu faatasi ma meningococcus ma isi manu ninii i le ana tuufofoga, ma le tamaitiiti e mafai ona mafua ai le fiva.
  12. Fanau vaccinated i le matua. I le faaopoopo atu, pe afai e auai le tamaitiiti aoga (aemaise lava pe afai ua faamauina o ia e a neurologist), e tatau ona talanoaina ma lou pediatrician manaomia tui faaopoopo faasaga i pneumococcus ma meningococcus.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.