Faavaeina, Tala
Emepaea Potukale i taimi eseese
na sui Emepaea o Potukale e se tuufaatasiga o se vaega tele o oganuu atunuu i fafo, o loo i ai i vaega eseese o le lalolagi - i Aferika, Asia ma Amerika Latina. Le faapologaina o nei laueleele ma o latou tagata umi mo le lima seneturi, mai le XV ma seia oo i le senituri ogatotonu XX.
faavaeina
Talafaasolopito, na toetoe lava siomia Potukale i itu uma e malosi malo Sipaniolo ma sa le mafai e faalautele lona teritori laueleele i le totogiina o isi atunuu o Europa. O lenei tulaga o le mataupu ua taitaiina atu ai i le mea moni e faapea i le faaiuga o le XV senituri amata ona mauaina le faafanua tele e mafua mai i le gaoioiga malosi o le Potukale aliʻi ma le tele elites faapisinisi. O le taunuuga o se tasi o le aupito tele malosiaga colonial, lea e alu ai mo ni nai senituri e sosoo ai.
O le faavaeina o le Malo o talitonu i le Infante Henry (Henrique) le Tautai, lea ua lagolagoina e le amata ona seila Portuguese iloa i taimi laueleele iloa, saili e taunuu atu i le matafaga o Initia, sasaina o loo siomia ai Aferika. Ae peitai, i le taimi o lona maliu i le 1460 i lona tagata na aapa atu e oo lava i le ekueta, na folau i Sierra Leone ma tatalaina ai le tele o motu i le Atalani.
faalauteleina atili
Ina ua mavae lena cruises i le na faasalaveia le taimi, ae o le tupu fou na iloa lelei e manaomia e faaauau pea lona tulaga e tatala isi atunuu. E leʻi umi ae seila Portuguese taunuu atu i le motu o Principe ma Sao Tomé, ma sopoia le ekueta, ma i le 1486 taunuu i le talafatai o Aferika. Taimi e tasi ma lenei faalautelega na tupu i Morocco ma fausia vave i Guinea a olo ma nofoaga autu fou faatau. O le tele kolone Portuguese amata ona tulai mai.
I le taimi lava e tasi, o le isi lauiloa tagata suʻe nuʻu Bartolomeu DIAS taunuu i le Cape o Lelei Faamoemoe ma lapotopoto Aferika, na oo mai i le Vasa Initia. O lea, sa mafai ona ia faamaonia o lenei konetineta e le faaloaloa atu i le pou, e pei ona faia e le tagata atamamai anamua. Peitaʻi, e leʻi vaai DIAS Initia e pei ona tagata musu o ia e alu i isi. A itiiti mulimuli ane, o le a faia se isi tagata suʻe nuʻu lauiloa na faataunuuina mulimuli ane le galuega faatulagaina e sili atu i le 80 tausaga ua mavae e Enrique Infante.
Fatuina o Malo
I le 1500 sa ia alu atu i Initia se isi seila - Pedro Cabral Alvares, o lona vaa tele se ese i le itu i sisifo. kolone Potukale, lea taimi lava na faatoai talosaga o le atunuu - ona sa iloa Pasila. paeonia sauatoa - João da Nova ma Tristan da Cunha - Auai i le St. Helena ma Afio Aʻe Emepaea Island, faapea foi ma le faasologa atoa, e faaigoa i le e gata ai. I le faaopoopo atu, i Aferika i Sasae, i le tele o laiti itumalo Mosalemi talafatai sa pe soloia po o le avea vassals o Potukale.
Tasi i le isi, o le amata na tupu i totonu o le Vasa Initia: i le 1501 iloa Madagascar, ma i le 1507 - Mauritius. Sosoo ai, o le auala sa i luga o le vaa Portuguese le Arapi Sami ma le Peresia Fagaloa. Sa Socotra pisi ma Ceylon. I le taimi lava e tasi, o le ai lea pule o Potukale Manuel ou faatuina se Viceroy fou tofi o le Malo o Initia, i le pulega o lea sa kolone i Aferika i Sasae ma Asia. Avea i latou ma le Francisco de Almeida.
I le 1517, na asiasi Fernand Peresh de Andrade Canton ma faatuina fefaatauaiga i Saina, ma le 40 tausaga mulimuli ane, sa faatagaina Potukale e nofoia Macao. I le 1542 faatauʻoa maua faafuasei le auala sami i le faasologa Iapani. I le 1575 na amata ai le nofoia o Angola. O lea, i le taimi o le fuga o le malo o se kolone o Potukale i Initia, Asia i Saute i Sasae ma i luga o le konetineta o Aferika.
Malo Faitupu Iunaite
I le 1580, e pei ona i ai le faatasiga lea e taʻua o tuufaatasia Iberian Potukale ma tuaoi Sepania. E na o le 60 tausaga mulimuli ane sa mafai ona ia e toefuatai ona setete. O loo i ai se fesili talafeagai: ma pe Potukale o kolone Sepania i nei tausaga? Nisi tusitala o talafaasolopito tuuina atu se tali lelei. O le mea moni e faapea o le iuni le taimi o lona olaga atoa, na taitaiina se tauiviga oona ma se nuu o le gataifale maoae e pei o le Netherlands, lea e atagia mai ai le uma oganuu fou i Aferika, Amerika Latina ma Asia. puipuia foi pulega Sipaniolo ma faalautele o latou umia le gata, e lē faapitoa le tausia e uiga i le laueleele lagolago. O le mafuaaga lena talafaasolopito ma faia le manatu e faapea Potukale - kolone Sepania mai le 1580 i le 1640
I le faaiuga o le senituri XVI, ua faaauau ai pea le manumalo ona faalauteleina i Asia. O lenei, ua tuufaatasia o latou amioga mai le Goa. Latou pulea e pueina Lower Burma ma fuafuaina e faatoilalo Jaffna, ae nofoia na o se tamai motu o Mannar. E iloa e faia Pasila Potukale, o lona kolone aumai o ia tupe maua tele. Ae peitai, Prince Maurice, o lē na galue i le aia a le Kamupani West Initia, e umia e le Take, taia le Potukale se aofaiga o nai toilalo maasiasi. Ona o lenei mea, i Pasila, sa i ai se vaega tele o le teritori mai fafo i le taimi nei e auai i le Netherlands.
I luga o le faamutaina o le Union ma Potukale maua setete i 1654 e toe faatuina lona pule i Luanda ma Pasila, ae o le faatoilaloina o fanua fou i Sautesasae Asia ua taofia e le Holani. O lea, mai le teritori atoa o Initonesia, sa nofo na o East Timor, lea sa avea ma mataupu autu o le Feagaiga o Lisbon, sainia i le 1859,
O le faatoilaloina o le Konetineta o le Pogisa
tulai mai le nofoaga muamua o Potukale i Aferika i le senituri vave XV. Lauiloa suesue ma a latou au, e le oo atu i le motu autu, suesueina ma le faaeteete le maketi i le lotoifale, e pei foi ona silasila totoa i ai le i ai o punaoa faanatura. I Ceuta, o loo i Aferika i matu, faia se fefaatauaiga agi i le va o Europa ma le Arapi, ma le oloa autu o auro, nifo elefane, mea manogi ma pologa. O le osofaiga iloa e mafai ona faatamaoaigaina tele, pe afai latou ave uma i lalo o pulea. E oo lava i le taimi o Henry sa iloa le Tautai i Aferika i Sisifo, ma faasao mauoa auro. O lenei e le mafai ona fiafia i le Potukale, na fuafuaina o le faoa faamalosi o nofoaga i luga o le konetineta.
Mo le lelei o tupe teu taua uamea i le 1433 malaga i le fofoga o le Senegal sa faatulagaina. Ua vave faia se faatalanoaga o Argim. Mai nei nofoaga i le na o 8 tausaga ua saunia le vaa muamua, lea na tauaveina se uta o auro i totonu o le atunuu ma pologa.
E tatau ona ou faapea atu o Potukale ma ona faalauteleina lagolagoina agai le Ekalesia Katoliko e ala i le Pope, o le na avatu ia te ia aia tatau uma i le pueina ma le umia o so o se teritori o Aferika. O le mea lea e le faateia ai e faapea e leai se tasi o le vaa e auai i isi atunuu Europa, aua ua latalata nei matafaga mo le toeitiiti atoa le selau tausaga. I lenei taimi o le maua Portuguese malamalama fou, ia saʻo faafanua o le eria ma faia ai le pepa aloaia i folauga sili. Muamua, latou naunautai galulue faatasi ma le au Arapi ma faasoa atu ia i latou lona aafiaga i le malaga ma tele le faafetai i le tele o nofoaga i le 1484 na ua faapaiaina Benin ma mulimuli ane Liberia ma Sierra Leone.
tulaga moni
A o tatou iloa mai le talafaasolopito o le Konetineta o Black, o le osofaiga sa iinei lelei manatu faiga faavae secretive ma faigata. Tatalaina se auala sami i le subcontinent Initia, lea e tafe i le talafatai o Aferika, o le faamatalaga natia faaeteete Potukale e le gata e uiga i uma le meafaigaluega malaga, ae faapea foi i luga o le teritori o lo o nofoia. I le faaopoopo atu, na faatumulia le konetineta i le motu o tagata o sipai galulue mo i latou, o le aoina mai o faamatalaga e uiga i le setete i le lotoifale. Aemaise lava, sa latou fiafia i le tele o le atunuu, o le faitau aofai o tagata ma autau. Uma faamatalaga faapea ona maua, sa taofia i le talitonuga strictest e tauva, o le a le Malo o Peretania, Farani ma le Netherlands, e le mafai ona ulufiaina i latou.
I le XVI senituri oo Emepaea Portuguese lona tumutumu, ao isi malosiaga Europa e masani ona oo i taimi faigata o le taua ma, o lea, faalavelave i leʻi maua se avanoa o lona faiga faavae colonial. E le o se faalilolilo ituaiga Aferika faamutaina toetoe lava e tau i le tasi ma le isi. O lenei tulaga sa i le itu i le gagana Potukale, e pei ona pau le faigofie le atunuu i lalo o le uunaiga a le Europa.
tofi
tulafono Colonial i Aferika, lea na alu ai mo le lima senituri, e leai ni aoga faatoilaloina atunuu underdeveloped, vagana, atonu, laau toto fou, e pei o le manioka, fala 'aina ma saito. E oo lava i le aganuu ma lotu o le e lei ola le Potukale iinei ona o lo latou matua sogasoga ma o le mea lea 'inoʻino faiga faavae.
So o se suiga fou tau tomai faapitoa i nei fanua le faafoeina ma le loto, ona sa le aoga i le colonists. I luga o lenei faavae, e mafai ona tatou faapea atu o le nofoaga muamua o Potukale ma tagata faapologaina maua mai le faalauteleina o le sili atu le leaga nai lo le lelei. E moni lava lenei o le lalolagi i le faaleagaga ma le soifuaga lautele i le West ma i Aferika i Sasae.
Initia - Malo o Potukale
ua tatalaina le ala sami i le subcontinent Initia le Tautai Portuguese lalolagi lauiloa Vasco da Gama. Ina ua mavae se malaga umi, o ia ma lona vaa e taualuga i le konetineta o Aferika, ma mulimuli ane ulufale atu i le uafu aai o Calicut (Kozhikode i le taimi nei). Na tupu i le 1498, ae ina ua uma le 13 tausaga, na avea ma kolone Potukale.
I le 1510, talisapaia lelei Duke Alfonso De Albuquerque i Goa. Mai lena taimi na amata ai le talafaasolopito o nofoia Potukale o Initia. Mai le amataga, fuafua e liliu le Duke le laueleele i se malosi mo le tui atili loloto o lona alii i totonu o le tolotolo. Mulimuli ane, sa amata ona totogi pea le faitau aofai o tagata i le lotoifale e Kerisiano. E taua le matauina e faapea ua faia le talitonuga aʻa, ona e oo mai nei e maualuga tele o le pasene o le Katoliko i Goa nai lo le vaega o totoe o Initia, ma e tusa ma le 27% o le atunuu atoa.
O le colonists toetoe lava o le taimi lava lea na to ai le fausiaina o se nuu lea i le faiga Europa - Tuai Goa, ae o se aai na fausia lona tulaga auai i XVI senituri. Talu mai lena taimi na avea ai le laumua o Potukale Initia. I le isi lua seneturi ona o le tele o matamataita i nei nofoaga malaria faamaʻi faitau aofai siitia malie i le faataʻitaʻiga o Panaji, mulimuli ane na avea ma laumua o le kolone, ma toe faaigoaina le Goa Fou.
Leiloa o le teritori o Initia
I le xvii senituri i le matafaga o Initia ua taunuu sili fleets British ma Holani mamana. O se taunuuga, ua leiloa Potukale nisi o ona faʻatasi teritori tele i le itu i sisifo, ma i le amataga o le seneturi talu ai, sa mafai ona ia pulea na o se vaega itiiti o latou laueleele colonial. I lalo o lana pule tumau tolu gataifale: Island i le talafatai Malabar, Daman ma Diu, fesootai faasologa i le 1531 ma le 1535, i lena faasologa, ma Goa. I le gata i lea, na colonized le Potukale le motu Salset ma Bombay (nei Mumbai - o le taimi nei o se tasi o aai Initia tetele). I le 1661 na avea ai le meatotino o le pale o Peretania e pei o le 'oloa o le Princess Ekateriny De Braganza o le Tupu o Charles II.
Madras City (uluai sa taʻua o le taulaga o Sao Tomé) ma sa fausia e le Potukale i le senituri XVI. Mulimuli ane, o le ala na aveina luga o le eria Holani, o lē fausia se faamalosia tiotio i Pulicat i le itu i matu o le taimi nei Chennai.
Iinei umi le Emepaea o Potukale seia oo i le ogatotonu o le seneturi talu ai. I le 1954, o le uluai pueina Initia Nagar Haveli Dadra ma, e pei ona i le 1961, Goa ma avea mulimuli ane o se vaega o le atunuu. Le malo Portuguese iloa e na o le tutoatasi o nei fanua i le 1974. Mulimuli ane, na faavasegaina vaega e fa i vaega e lua, lea o loo faatatau i Dadra ma Nagar Haveli ma Daman ma Diu. O lenei o nei nofoaga sa i ai muamua o Potukale i le lisi o le taunuuga turisi sili ona lauiloa o Initia.
amata o le pala
E le senituri XVIII, leiloa Potukale lona mana sa i ai muamua o le malo colonial. saofaga iloga taua Napoleonic i le mea moni e faapea e leiloa i Pasila, ina ua mavae lea e amata i le teena o le tamaoaiga. Sa sosoo ai e ala i le aveesea o le Malo Faitupu lava ia, lea na taitai e mautinoa lava e le faamutaina o expansionism ma le teena mulimuli ane o le isi nofoaga.
E toatele suesue talitonu i lomiga mafai ona totogiina aitalafu e Potukale - o se kolone o Farani i le taimi o le Taua Napoleonic. Atonu, o se tasi o le setete pologa. I le faaiuga o le XIX senituri sa taumafai Potukale e laveai le toe vaega oa latou meatotino, le atiina ae o se fuafuaga faapitoa o iuni i Mozambique ma Angola, tuuina i le Conference o le malo colonial i Berlin. Ae peitai, na pau o ia, ina ua fetaiaʻi le tetee o le luʻi ma le UK, faaalia i le 1890
Le tauiviga mo le tutoatasi
O le amataga ma le ogatotonu o le senituri mulimuli mai se lisi umi o kolone e auai i le taimi e tasi Potukale, sa na o Verde Cape i lalo o lana pule (Islands o Cape Verde), Initia Diu, Daman ma Goa, Saina Macao, faapea foi Mozambique, Guinea-Bissau, Angola , Principe, Sao Tomé ma East Timor.
O le pulega fasisi i le atunuu, ua faavaeina e le dictators Salazar ma Caetano, saofaga foi i le faagasologa o decolonization, o le inisiua i le taimi o le umia o isi malo o Europa. Peitai, i le o lo o nofoia oganuu ua pea faagaoioia tuua vaega insurgent ua tau mo le tulaga tutoatasi o latou laueleele. I lenei pule tutotonu mataʻu tumau nafa ma faapitoa fuafuaina gaoioiga militeli punitive.
iʻuga
Potukale o se malo colonial mou atu na i le 1975, ina ua faaaogaina le atunuu mataupu faavae faatemokalasi. I le 1999, o le Malo Aufaatasi faamauina aloaia a leiloa o oganuu fafo - Timor i Sasae ina ua maea ona ave le nofoaga e taʻua o Fouvalega kanasia. I le tasi le tausaga talu ai ua toe maua ma le kolone Portuguese muamua i Saina - Macau (Macau). O lenei o le na totoe oganuu fafo o le Azores ma Madeira, o se vaega o le tutoatasi o le atunuu.
Similar articles
Trending Now