Faavaeina, Tala
O le a le aulape Atalani?
Aso 4 Aperila, 1949 i le Iunaite Setete ma nisi o setete kapitalisi ua sainia le aulape Atalani. O lenei pepa aloaia avea le amata taimi i le foafoaga o le NATO. O le upu "Atalani aulape" sa faaaogaina i le Soviet Union, ao totonu o le paaga na aloaia ua taua o le Feagaiga North Atalani.
I le 1949, sa faamaonia le pepa o le Iunaite Setete, Farani, Iunaite Malo, Tenimaka, Belgium, Italia, Iceland, Luxembourg, Netherlands, Nouei, Potukale ma Kanata. Na faasolosolo malie i konekarate auai atunuu fou. O le taimi mulimuli i le 2009, o le autau e aofia Croatia ma Albania.
O le mataupu faavae o le puipuiga tuufaatasia
tosina aʻe feagaiga faavae a le NATO i le tausaga muamua ina ua mavae le Taua Lona Lua a le Lalolagi. avea atunuu auai paaga ina ia faamautinoa ai lona lava saogalemu. aofia Atalani aulape o le tele o fuafuaga, ae e mafai ona taʻua o le autu o latou uiga i le mataupu faavae o le puipuiga tuufaatasi. E aofia ai i le matafaioi o le Tagata o le Setete e galulue i le puipuiga o lo latou paaga NATO. E faaaoga e le gata o lona uiga faava ae foi militeli.
O le sainia o le taitaiina aulape Atalani i le faavaega o se poloaiga fou i le lalolagi. O lenei o le toatele o atunuu o Europa i Sisifo e feagai ma o latou soa autu i le US se taualuga masani, lea sa e puipuia ai le tulaga mai osoga mai fafo. Fatuina o se faavae mo le faalapotopotoga i le lumanai, ua latou ave le paaga amanaia le aafiaga oona o le Taua Lona Lua o le Lalolagi ma aemaise lava i le tausaga i luma o ia, pe a ulī soo Hitler malosiaga Europa, lē mafai ona tuuina atu ia te ia se rebuff matuia.
fuafuaga atoa
O le mea moni, o le Atalani aulape ma ona mataupu faavae o le puipuiga tuufaatasia e le faapea na tuusaunoa Setete mai o latou matafaioi e puipuia lava ia. Ae i le isi itu, o le konekarate ua aiaia mo le avanoa, e tusa ma lea e le mafai cede le atunuu se vaega o latou lava faafitauli i le puipuiga o le paaga NATO. O le faaaogaina o lenei tulafono, ua teena e nisi o setete o le atinae o se vaega faapitoa o lo latou gafatia militeli (e pei o fanafanua, ma isi. D.).
tuuina Atalani aulape mo le faagasologa o le fuafuaina o le aotelega. Ua i ai i lenei aso. Uma Tagata o le Setete malilie i se fuafuaga a le militeli atinae. O lea, NATO vaega puipui faatusa i se tino e tasi. Atinae o paranesi militeli taitasi i lalo o le talanoaga i le va o atunuu e lua, ma latou ave uma le fuafuaga aoao. O lenei fuafuaga aveesea fenumiaʻi mai NATO i le faateleina o lona gafatia puipuiga. faauigaina faatasi le o lona uiga o militeli talafeagai ai - o latou uiga, aofaiga ma avanoa.
tuufaatasia militeli
e mafai ona vaevaeina setete tagata Galulue NATO i ni faaputuga. Lona uiga o se faiga feutagaiga tuufaatasi, fausaga se tele o poloaiga o le militeli, o le tuufaatasia fausaga militeli, fuafuaga faatasi-faatupeina ma le naunautai o atunuu taitasi e auina atu se autau i fafo lona teritori.
Le sainia faasauniga o le Feagaiga Atalani i Washington faailogaina a faataamilo fou o sootaga au i le va o le Lalolagi Tuai ma Amerika. Sa reanalyzed manatu puipui muamua, lea e palasi i le 1939, o le aso o le Wehrmacht sopoia le tuaoi o Polani. Na faavae le fuafuaga a le NATO i ni nai mataupu faavae autu (o le uluai faaaogaina le mataupu faavae o Auupega faavae masani). Talu mai le toe afio mai o le autau, ma seia oo i le tautoulu o le Soviet Union, o nei pepa aloaia ua lilo, ma sa i ai le avanoa ia i latou na o le ofisa maualuga.
O le faatomuaga o le Taua malulu
Ina ua mavae le Taua Muamua a le Lalolagi Lua, sootaga faava o malo sa i ai i se tulaga o le fesuiaiga. I luga o le toega o le poloaiga tuai fausia malie se tasi fou. sa avea faateleina le manino ua lata le a avea le lalolagi atoa i se faapagota standoff le va o le komunisi ma faiga kapitalisi i tausaga taitasi. O se tasi o le taimi autu i le atiina ae o lenei uiga tetee o le sainia o le aulape Atalani. Caricatures tuuto atu i lenei maliliega, o le fetaomi Soviet sa leai se tapulaa.
A oi ai i le Soviet Union saunia se tali mirrored i le foafoaga o le NATO (avea i latou ma le aulape Warsaw), ei ai se leo i luga o le autau ana fuafuaga i le lumanai. O se sini autu o gaoioiga iuni - faaali le Kremlin e le aoga le taua i soo se itu. ua ulufale atu i le lalolagi o se vaitaimi fou, e mafai ona faaumatia e auupega faaniukilia. E ui i lea, ua umia i taimi uma NATO le vaaiga, o lea sa e faapea, afai o le taua o le aloese mai pea, e tatau ona i ai vaega auai Setete uma e puipuia ai le tasi le isi.
Autau ma le USSR
E maofa ai, o le na sainia aulape Atalani e tagata e malamalama e leai silisili fuainumera NATO i luga o le fili malosi (sa le Soviet Union i le mafaufau). O le mea moni, ina ia ausia parity, ave nisi taimi le paaga, ao le mana komunisi ina ua mavae le Taua II, e leai se tasi i le masalosalo. I le faaopoopo atu, o le Kremlin, ae patino Stalin, na mafai ai ona faia lona setete satelite i Europa i Sasae.
Atalani aulape, i le puupuu, tuuina scenarios uma o le atiina ae o sootaga ma le USSR. faamoemoe le paaga e faapaleni ai le tulaga mavae le taua e ala i le tuufaatasia o latou amioga ma le faaaogaina o auala o le taua i ona po nei. O le galuega autu o le iunite o le faatupuina o se silisili faapitoa i luga o le autau Soviet.
NATO ma atunuu lona tolu
na matamata malo i le lalolagi atoa e pei ona sainia le aulape Atalani. A caricature o se caricature lomia faasalalau i le fetaomi komunisi, le tele o mea e foliga mai i le nusipepa, "o atunuu e tolu". O le mea moni, o le toatele aloaia NATO atunuu faaituau vaaia paaga gafatia poloka. I totonu oi latou i le taimi muamua sa Ausetalia, Niu Sila, Ceylon, Aferika i Saute.
tumau i le tulaga flickering Take, Eleni (mulimuli ane latou auai NATO), Iran, le tele o atunuu i Amerika Latina, Filipaina ma Iapani. I le taimi lava lea e tasi, e pei o le 1949 sa na o tausia nisi o atunuu o lona malo se faiga faavae tatala o nonintervention. Sa latou Siamani, Austria, Iraq ma South Korea. talitonu NATO i tulaga o le taua ma o le a mafai bloc Soviet e aumai le lagolago a le itiiti ifo i nisi paaga tulaga gafatia, ma malosiaga tuufaatasia e tala a faatiga fua-tele i Sisifo Eurasia. I le Sasae Mamao i le autau fuafua e pipii i auala puipui.
O le fuafuaga i le tulaga o le taua
Ina ua sainia o le aulape Atalani, lea aso (aso 4 o Aperila, 1949) o se faailo i le talafaasolopito o le XX senituri, o le taitai o le malosiaga i Sisifo ua uma sa i luga o le lima i le tulaga o ata o fuafuaga a le osoga Soviet Union. Sa manatu i le Kremlin i le uluaʻi nofoaga latou te mananao eo atu i le Sami Metitirani, le Vasa Atelani ma Sasae Tutotonu. I le faaopoopo atu, laina fuafuaga a le NATO e tusa ma le fefe e saunia le Soviet Union e amata ai le osofaiga ea i luga o le atunuu o le Lalolagi Tuai ma le Lalolagi i Sisifo.
A alatoto felauaiga ki o le autau o le Atalani. O le mea lea, e totogi NATO gauai faapitoa atu i le saogalemu o nei auala o fesootaiga. Mulimuli ane, o le o tupu tulaga sili ona leaga e aofia ai le faaaogāina o auupega faaniukilia o le faaumatiaga vaega tele. leʻi tuuina atu Phantom o le Hiroshima ma Nagasaki totoe i le tele faaupufai ma militeli. Tuuina mai lenei tulaga matautia, o le Iunaite Setete na amata i se talita faaniukilia.
vala faaniukilia
I le sainia o le maliega i Washington fuafuaga lautele o le atinae o le vaegaau na vaetama seia 1954. Mo le 5 tausaga, e fuafuaina e fatu ai se mautinoa au soofaatasi, lea o le a aofia ai le 90 vaega Army, 8,000 vaalele ma 2,300 vaa lelei faaauupegaina.
Ae peitai, o le taulaiga autu o le amataga o le tuuga i le va o NATO ma le Soviet Union sa i ai i auupega faaniukilia. Sa mafai ona tauia lona toatele tele mo le lag Aofaiga, lea e atiina ae i totonu o le vaega o totoe. E tusa ai ma le aulape Atalani, faatasi ai ma isi mea, sa i ai se tulaga o le taʻitaʻiʻau sili o malosiaga NATO i Europa. sa tapena e lona agavaa se polokalama faaniukilia. ua tuuina atu lenei galuega faatino a le tele o le mafaufau. E ala i le 1953, ua iloa e le autau o le a latou le mafai ona taofi le faatoilaloina o Europa e le Soviet Union, pe afai o le a faaaogaina le auupega faaniukilia.
maliega faaopoopo
E tusa ai ma le Feagaiga Atalani i le tulaga o le taua ma le Soviet Union, sa NATO se fuafuaga e faatino mo itulagi taitasi, lea e mafai ona ia liliu le feitagai. O lea, sa manatu Europa le sone feteenaiga autu. autau i le Old sa Lalolagi e taofia ai le Communists le umi lava gafatia puipui. O auala o le a faatagaina e aumai faasao i luga. Ina ua maea le faasalaga o malosiaga uma e mafai ona amata o se tali faatiga.
Sa talitonu o loo i ai lava le vaalele NATO punaoa e faatulaga le osofaiga ea i luga o le Soviet Union mai le konetineta o North Amerika. nei faamatalaga auiliili uma o loo natia i tua o se sauniga matagofie e faailogaina ai le sainia faasauniga o le aulape Atalani. Cartoons sa faigata ona faailoa atu le tulaga matautia moni e lafi i le lava o le tuputupu ae o le finauga i le va o faiga faaupufai eseese e lua.
Similar articles
Trending Now