FaavaeinaTala

Le Emepaea o Roma i le taimi o le nofoaiga a le faigamalo Antonine

O le Malo o Roma, lea sa i ai mo le 16 seneturi vaaia le tele o pule: O le madcap, tyrants, talafeagai, e sauā. Ae peitai, o le vaitaimi sili ona taua i le faavaeina ma le atiina ae o le atunuu ua manatu i ai o le tulafono o le faigamalo Antonine mea ua taʻua, alu ifo i le talafaasolopito o le "tausaga auro o le Emepaea o Roma." O le igoa lava o le faigamalo e oo mai i le suafa o le emeperoa - Antonina Piya, pule o le atunuu ma le 86 161 tausaga TLM

E tusa ai ma le faavaeina uputuu i Roma tofi o le mana, pule o le tulaga sa ia faaaoga le emeperoa o lona faataapeina meatotino. Ina ua mavae le maliu o le "tamā fai" Sa avea atalii faaaogaina pule e tasi o le atunuu. O lea, i le 98 TLM Le emeperoa o Roma o le atalii o le colonists Roma tamalii, taitaiau Mark Trajan, na avea lauiloa mo lona amiotonu ma le tausia atoatoa o le tulafono. I totonu o le ausia autu o Trajan - le tausia oe matitiva ma e le tagolima, o le manumalo i le taua Dacian, faatoilaloina o le matafaga o le Danube, ma isi avea atili fuaina ma le toafimalie i le soifuaga o tagata lautele i lalo o Trajan, o le taofia e faalagolago Emepaea o Roma i sapalai e areto Aikupito ma mafai ona ua lava e fafaga ai ona tagata.

O se isi fuainumera iloga i le taimi o le nofoaiga a le faigamalo sa Antonine emeperoa-faifilosofia Mark Avrely (161-180 gg) ua faaseseina i tusi tusigatala i le mataupu o le mafaufau o le tagata ma le laugatasia o tagata. E iloa e Mark Avrely auai i ona uso a tagatanuu, ae e le i se mataupu, ae o se tagata saoloto i itu uma.

I le nofoaiga a le Emeperoa-chelovekolyubtsa ma faifilosofia sa faamalumaluina e le osofaiga a le ituaiga Germanic, po o latou valaauina i latou barbarians i Roma. I le ala, le Roma taʻua barbarians tagata uma e le tautatala i le faa-Latina po o Eleni, ma tu i le vaega maualalo o atinae. Gauls ma Siamani, o le nonofo o le teritori o Tutotonu ma Matu Europa, i totonu o malo foi lagging i tua i le tulaga o le atinae o Roma. Le taua ma ituaiga fetauai toso i luga mo ni nai tausaga ma iu ai na o le faatagaga e ola i le teritori Germanic Roma Danubian.

O le pule mulimuli o le heyday o le avea Emepaea o Roma Lucius Aurelius Commodus, na avea sauaga lauiloa o senate mauoa, o le aveesea faamalosi meatotino maʻi-maua. sa Adherents ma lagolagoina o Commodus fitafita masani ma leoleo o, maua mo o latou Auaunaga a taui faamaoni. Lauiloa ai i lona soona fai o le tupu, ma lona autu mausa - auai i le taaloga tīfaga i le matafaioi o se gladiator, o se aafiaga le lelei i le tulaga o le faleteuoloa setete. Auaunaga i Siamani, na totogi Dacian ma fitafita British tele itiiti ifo i le tautua faamiliteli i le laumua. O le le faamalieina o le tagata ua faateleina e sili atu pe a folafola mai e ia lava le tupu le atalii o le atua o Seu ma le Roma Hercules, ma manao e vaai i le sootaga paia. na fasiotia le emeperoa Commodus e fouvalega i totonu o le mataupu i le 192 tausaga. Faatasi ai ma lona maliu iu o le tausaga auro o le atinae o le atunuu, na vaivai o le faleteuoloa, ma alu le Emepaea o Roma i faaitiitia. E ui lava ao lumanai ai le faamalepeina o le tulaga sa i ai e le itiiti ifo lava nai lo le lua selau o tausaga, e le mafai ona maua lenei mea na tupu ai se aafiaga i luga o le auala o le atunuu vaeluaina i ni vaega i sisifo ma sasaʻe. umi i Sisifo Emepaea o Roma seia oo i le tausaga e 476, ona tofitofi East sefulu senituri mulimuli ane, i le 1453, ina ua mavae le osofaiga o le Take.

leʻi faatuina i aso nei paʻu mafuaaga faatuatuaina o le Emepaea o Roma seia oo i le iuga. I le isi itu, o se atunuu tele, i le faatoilaloina o oganuu fou, e le mafai ona tumau e faavavau. Ma i le isi, ua faatulagaina le lalolagi ina ia oo mai ai le tulaga ma alu i ai, ae i le talafaasolopito o tagata o e leai ni aafiaga. I aso nei, e mafai ona finau o lona uiga o le paʻu o le Emepaea o Roma, atonu, e le o le faamutaina o le ola o se tulaga faapitoa, ma le faamutaina o le ola o le malo anamua.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.