TulāfonoMalo ma le tulafono

Fuʻa o Siamani. O lanu, o le talafaasolopito, o le taua o le fuʻa Siamani

fuʻa Siamani ona po nei, lea o loo i lalo ifo o le ata, ua faamaonia aloaia Mati 9, 1948. O se tapoleni o foliga faatafafā lē tutusa, lea e aofia ai noataga faalava tolu. O le pito i lalo ei ai se lanu auro (e pei ona masani ona talitonu, e oo lava i le e ui lava o le mea moni e faapea, i le mea moni, o le lanu samasama), auala - mumu, ma le pito i luga - uliuli. O le lautele o lenei faailoga tulaga Siamani e faatatau i le umi o le tolu i le lima. Mo tagata uma o talafaasolopito o Siamani, ia faalēaogāina soo. I le taimi muamua na faia e le adherents o le Malo, ma o lea o le Siamani. E ui lava i mea uma, ua soifua e masani lava o le atunuu o se faatusa o le atunuu.

O le mataupu muamua o le faaaogaina o le fuʻa po nei

O le taʻua talafaasolopito muamua o le faaaogaina o se tuufaatasiga o fugalaau o aso i tua i le seneturi lona sefuluiva. Ona ua faia e le sui o le faagaioiga o le aoga a le atunuu mo le saolotoga. Sa latou faamalamalama mai o latou filifiliga e ala i le mea moni e faapea na faaaogaina ai lenei polokalame lanu i le taimi o le malo anamua. Na tupu lenei mea i le 1818. O le isi taimi i lenei lomiga o le amio a le atunuu sa faaaogaina mo Hambahskogo tausamiga, na faia i le 1832. E na o se vaega i le silia i le fasefulu afe Siamani, o le toatele oi latou tamaiti aoga ma polofesa, e puipuia o latou manatu lotonuu ma le faatemokarasi.

Faatasi ai ma isi mea, e pei o le fuʻa Siamani na faaaogaina i le taimi o fetauaiga na tupu i le atunuu ia Mati 1848. I le fesootaiga ma nei mea e tutupu i le Palemene tuuina atu lava ia te ia le tulaga o le fuʻa setete. I le taimi lava lea e tasi, o le le mafai fetauaiga. O le taimi lava ina ua uma ona siitia lena faaiuga i luga o le fuʻa. I le 1863, i lalo o le fuʻa o ia i se konafesi sa faia i Frankfurt, o le alii sili o Siamani. E tatau ona matauina e na muamua i le lanu e tasi o toniga o volenitia Siamani tamaititi na faamau i le fusi faatasi e tau le faalauteleina Napoleonic i Europa.

Fuʻa lomiga o Otto von Bismarck

Taimi o le nofoaiga o le Iunivesite o le atunuu o le faailoa Bismarck Otto von vavau se fuʻa e aofia ai faalava faalavalava o uliuli, paepae ma lanu mumu. Le taimi muamua, sa taalo i le matafaioi a le fuʻa faipisinisi ma solomuli i vaa o le Siamani. I le 1892 na ia faavaeina le malo o Siamani ua faaaogaina lenei faailoga. Na faaaogaina seia oo i le afio mai o le Republic Weimar. Na i ai i lona taimi o ia lanu o le fuʻa o Siamani, e pei o le auro, lanumumu ma uliuli ua iloa aloaia, ma e oo lava ulu atu i le faavae o le atunuu.

O le taunuuga o le faailoga uliuli-sinasina-mumu

I le tele o lagolagoina sa le taimi lena i ai o le fuʻa a le malo ua fuafuaina e Otto von Bismarck. Ina ia taofia ai le tulaga vevesi i le lalolagi, na faia ai tuusaunoaga e nisi le malo Weimar. Sili patino, o le fuʻa uliuli-sinasina-mumu sa manatu o se faailoga o fefaatauaiga. I le vaega pito i luga o ai o loo faatatau pea lanu atunuu. O se maliega fetuunai o se faailoga lea ua tumau pea le fuʻa Siamani le mataupu o le finauga tele. Latou umi se taimi umi, ma e oo lava i taitai i le faamavaega a le malo i le 1926.

fuʻa Siamani i luma ma ina ua mavae le taua

Galulue National Democratic vaega i le atunuu i le 1935 na tuuina atu i se faailoga fou - lona lava fuʻa pati ma a swastika. Tulaga o le fuʻa a le malo, sa ia maua e fesootai ma le faaaogāina o le tulafono talafeagai. Ina ua uma le faatoilaloina o le Nasi i le Taua II, sa tonu i luga o le talosaga i le fuʻa faataitaiga lumanai le 1848 tausaga. O se tasi o sui o le fai mai lea a le Malo o lenei faatusa o lona uiga o le saolotoga o le tagata lava ia, lea o le a avea i le lumanai o le faavae o se matua tulaga fou.

Fuʻa o le GDR

I le mataupu lona lua o le Faavae o le Siamani Democratic Republic, faamaonia le aso 7 Oketopa, 1949, na faamauina e le aafia o le atunuu i le lanu auro-mumu ma le uliuli. o le faailoga lea o lenei o lana tautinoga i le lotogatasi o le atunuu, e ui lava i lalo o le manatu sosialisi. Sefulu tausaga talu ona mavae le faatusa o le na coated gata GDR ma ofu o le lima, lea e aofia ai o se tapasa, o se samala ma se wreath o taliga. Manaia o le mea moni e faapea taaalo uma au o se au i le Taaloga o le Olimipeka seia 1968. I lenei tulaga, o tagata taaalo ua faaaogaina le auro-mumu-ma-uliuli fuʻa o Siamani, lea na faaaogaina le mama lima.

I le 1989 na ia staged a fetauaiga filemu i totonu o le atunuu. I le taimi o le tele o ana Siamani le ola ai i le itu i sasae o le tupe faavae, faigata le reunification o le atunuu e lua. Faamaoniga o lo latou manao, latou oti ese le ofu talaloa o lima uma i luga o le nofoaga, lea na tuu i luga o le fuʻa. 31 o Aokuso, 1990, ua latou taunuu i lo latou ala, ma le lotogatasi setete. Otometi o le Mataupu 22 o le Faavae Siamani ua salalau i nuu fou. E silia ma se masina ina ua mavae lena, Oketopa 3, 1990, o le fuʻa Siamani ma faalavalava auro, lanumumu ma uliuli na faataatia i luma o le fale o le Palemene (Reichstag).

Fuʻa i le tulafono i le lotoifale

faaiuga a le Malo i luga o le fuʻa o Siamani, i le aso Novema 13, 1996, faatonutonu ma pulea ai le faaaogaina o le fuʻa setete. E tusa ai ma lona faaaogaina i se tasi o galuega a le Malo ma le taua o le fale, ua tuuina atu e le faatulagaga o le malo feterale, o le lomiga fou o lea na faaaogaina i le 2005. E tatau ona matauina e uma Siamani ei ai le aia e faaaoga ai le fuʻa a le malo. I le taimi lava lea e tasi ofu tagata faapitoa lala sooupu a le feterale ua faasaina e tagatanuu tumaoti.

O le faatusa o le fuʻa Siamani

E le mafai ae le taʻua ai le mea moni e faapea o le fuʻa o Siamani. E pei ona taʻua i luga, o le web aofia ai fasi pepa e tolu i ai o se auro (lanu samasama), lanu mumu ma le uliuli. O le maualalo o latou Siamani e fesootai ma le lumanai o le atunuu, o le averesi o se faaupufai faatulaga po nei, ma le pito i luga faatusa i le tulaga faaupufai o le setete.

Ae peitai, o loo tautino isi lomiga e faatatau i le faatusa o se fuʻa o Siamani. Le taua o le lanu na lava faamaninoina mai i le Faavae o le Malo Tele Republic o Siamani. Faaauau mai ai, ua latou faailoa mautu, le lotogatasi ma le saolotoga o le tagata Siamani atoa.

Ofu o le lima o Siamani

O le faatusa o Siamani ona po nei o le faatusa o se aeto ( "Reyhsadlera"). toe foi lona talafaasolopito le tele o seneturi, ma e toe foi ona aʻa i totonu o le vaitaimi o le popofou o le atinae o tagata ma le aganuu. I le Siamani anamua ma Eleni fesootai le manu i le ola malosi ma le la, o lea ua matua faamamaluina. O se tasi o faailoga o le atunuu o elemene aeto amata pe tusa lea ma le taimi o le nofoaiga Karla Velikogo. I le 1200 na iloa ai lona ata i luga o le talaaga auro e pei o le tagavai o le atunuu. I le senituri lona sefululima amata le imperialists e faaaoga aeto ma ulu e lua. Le gata i le faaiuga o le seneturi lona sefuluiva teena Weimar le emeperoa o lenei faatusa. Faaalia lona sootaga e le mavavaeeseina i le uputuu faatemokarasi, o le Malo o ua amata foi le Feterale Republic o Siamani e faaaoga le faatusa i lona faatusa o le manu lenei. I le 1926, na fuafuaina le mamanu mulimuli o se faatusa o le atunuu e Tobias Schwab.

tagavai o le atunuu, faapea foi ma se fuʻa o Siamani i le taimi nei e fiafia mamalu tele i totonu o Siamani. O le mea lea e mafai ona maua i inei aeto i luga o le tagavai aloaia o lala sooupu a le feterale eseese ma tulaga peresitene. Lē gata i lea, ua faaaoga i faamaufaailoga aloaia, tupe siliva, faailoga, faapea foi ma ituaiga uma o ituaiga faalapotopotoga.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.