News ma SocietyEkonomi

Fuʻa Pasila: lautele faamatalaga, faatusa ma talafaasolopito o tulai

Pasila fuʻa i na aloaia faamaonia lona tulaga o aso nei i le tulaga maualuga o Me 11, 1992. e matuai faaaloalo tagata i le lotoifale o lenei faailoga o le atunuu ona o lona fesootaiga vavalalata ma le talafaasolopito o le setete. Pasila valaau ai "oruverdi" ( "auro green" e faaliliuina mai le gagana Potukale).

faamatalaga lautele

web Pasila mea lanu meamata o se fuʻa lona itu e faatatau i le tasi le isi e pei 7 e 10. I le ogatotonu o le mafatia samasama faalava rhombus. I totonu o le faatusa o le lio lanu moana pogisa ma 27 fetu e lima faasino. O i latou e auai i se tasi o le faaputuga fetu e iva. I le faaopoopo atu, intersects le lio i se mea faapipii papae, e mafatia le mautauave o le atunuu o le atunuu - «Ordem e Progresso» (o le faaupuga i luga o le fuʻa Pasila o lona uiga o "Poloaiga ma le Alualu i Luma").

faatusa

E tusa ai ma le lomiga aloaia, o le vaega e lanu meamata, ona faatusa taatele o lenei lanu i le atunuu laau kofe. O se tasi foi o mea autu o le tupe maua e le malo. E le gata i lea, ua fesootai foi ma punaoa o le vaomatua o le Amasone. taimane samasama - o se taimane na faailoga ai le tamaoaiga. I le faaopoopo, e faatusa i ai le teugatupe auro, lea ua lauiloa mo laueleele o le atunuu mai le sefulu ono i le seneturi lona sefuluiva. A o le polo lanu moana, o le faatusa lea o le malo i le lalolagi, ma le lagi i luga o Rio.

Talanoa e uiga i mea o lona uiga o le fuʻa i Pasila, e tatau ona matauina e ma fetu i luga o e fesootai ma se talatuu talafaasolopito manaia. O nisi o tagata o le atunuu ua i ai le manatu e faapea o le numera ma le nofoaga e tutusa lelei le ala o le a e vaai i se tagata o loo tu i luga o Rio i le 8 itula 30 minute 15 Novema 1889. O le mea moni o lenei ina ua folafola mai Pasila o se malo faitele. 27 fetu i le faatusa tulaga o le faaputuga o fetu o le Koluse i Saute, Scorpius, Octantis Kiel Argo, Hydra, Taupou, South tafatolu, Laiti ma Taifau Big. Lē gata i lea, o fetu 26 le taitasi e faatusa i se tasi o le setete o le Malo o, ma le 27 th - Feterale Itumalo o Brasilia.

A o le mea faapipii sinasina, o le faamatalaga faatuatuaina ma faamaoniga o lona faatusa, nu. I le taimi lava e tasi, e lua hypotheses autu e uiga i ona foliga i totonu o saienitisi. E tusa ai ma le lomiga muamua, e faailogaina ai le ekueta. Faavae i luga o le lona lua - o se mautauave faavaaina tusia i luga o le laulau.

O le taua i le talafaasolopito o le lanu

I le faaopoopo atu uma i luga e tatau ona maitauina o le lanu fuʻa Pasila o ni tupuaga o le talafaasolopito. Aemaise lava, o le lanu meamata faaaogaina i le faatusa o le emeperoa o Pedro ou, ma mulimuli ane - o le sui o le faigamalo Braganza mai lea na ia sau ai. Le lanu auro ua fesootai (o le uluai auai Empress Maria Leopoldina ia i latou) i le Habsburgs.

O lenei pule Setema 7, 1822, i le avea ai pea i le tulaga o le Prince Tupu e, saeia le Potukale pine lanumoana ma papae ma tautino mai Pasila o le a maua i le taimi nei latou lava lanu atunuu. Ina ua mavae le sefulutasi aso, o se tasi na muamua i le talafaasolopito o le tutoatasi Pasila, sainia se poloaiga e faamaonia e le cockade atunuu. samasama (o se faailoga o le auro) ma lanu meamata (faailoa tautotogo) - E tusa ai ma lenei pepa o faamatalaga, o le lanu e lua e tatau ona faaaogaina ai.

O se talafaasolopito puupuu

I le fuʻa Pasila mamanu po nei na faamaonia e le tulafono o le a Novema malo tumau 19, 1889. Ona E faavae i luga o le fuʻa malo, lea na faaali mai ina ua mavae le folafolaga o le tutoatasi o le malo i le 1822, na tusia e tusiata Farani Jean-Baptiste Debray. O le eseesega autu o le polo lanu moana, lea ua suia ai le tagavai o le faigamalo pule a le atunuu. ua atiina ae lona mamanu se vaega o adherents o le tafe o positivism taitaia e Polofesa Raymundom Teyshera Mendes. Ia fuafuaina, ma o le mautauave o le atunuu. Mafuta i luga o le fuʻa embodies le tusiata Desiu Vilares.

Talu mai lena taimi, ua faatino le tele o suiga o se fuʻa Pasila. Sa latou taulai atu faapitoa i le faateleina o le aofai o fetu i ai, lea na i ai i latou e faalagolago i le aofai o loo taua ai o se vaega o le setete. I faapitoa, i le 1889 sa i ai le 21, i le 1960 - 22, i le 1968 - 23, talu mai le 1992 i le aso nei - 27.

Le ofu talaloa o lima ma vii o Pasila

Pasila ofu o lima o le faailoga o le atunuu o le malo, lea na faamaonia i le fa aso talu mai le folafolaga o lona tutoatasi - 19 Novema, 1889. Talu mai lena taimi, ua teuteuina faalua lana fuafuaga - i le 1968 ma le 1972. Le maualuga-e-lautele i lenei e tatau ona faamaopoopoina matua faatusa e avea ma 15 e 14. O le ofu talaloa o le lima o le faatusa o lena aia tatau ua faavaaina e le lala o le tapaa, ma le itu tauagavale - o le laau o le kofe. I le vaega tutotonu o loo i ai se lio lanu moana ma se faatusa o le faaputuga o fetu o le Koluse i Saute. I le lanu moana lipine i le laina pito i luma, na totogi ai se igoa atoa aloaia o le tulaga (Feterale Republic o Pasila), ma le lona lua - le aso faavae.

A o le isi faailoga o le atunuu - o le vii o le atunuu, o ona anotusi i le taimi nei, na tusia e tusisolo lotoifale Estrada Joaquim, na faamaonia Setema 6, 1922. Le tusitala o le musika o le pese e ala i le suafa o Francisco Manuel da Silva, o le na foafoaina ai e sili atu le aso 7 Aperila, 1832.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.