FaavaeinaTala

History of Kerisiano

Limbo e faasino i Kerisiano i se ogatotonu o ou. TLM O foliga o lenei sa fesootai lotu ma le tulaga faigata ola o le tagata i Palesitina, lea e vaavaai mo le faamafanafanaga i se talitonuga fou. Faifeau e fesootai ma le foliga mai o le faa-Kerisiano ma le talaiga gaoioiga a Iesu Keriso.

O le talafaasolopito o Kerisiano, e tusa ma le aoaoga a le faifeau, e amata i le alu ifo o le Agaga Paia i luga o le aposetolo, sa amata ona talai atu le aoaoga faavae o Keriso i aai ma nofoaga eseese. E lima vaega i oganuu eseese, lea na taʻua o Ekalesia. O i latou o Ierusalema, Anetioka, Alexandria, Roma ma le Ekalesia o Constantinople, e tutusa ma le tasi i le isi.

O le uluai Kerisiano sa i le tagata Iutaia anamua (worldview pea - o le tagata Iutaia). Ina ua mavae le pa'ū o Ierusalema, o se vaitaimi o sauaga o Kerisiano e ala i le Roma, o lea tagata faapaupau. ua matua io latou tulaga faatauaina i soo se tulaga faigata i le mataupu Kerisiano (taugata faasaga i austerity, lotomaulalo e faasaga i le faamaualuga, ma isi). talai Kerisiano mea e faasaina, monotheism, saolotoga, valaau atu mo le alofa mutimutivale. e ese mea uma i le ala o le ola o le Roma anamua, ia sa taitaia ai i se faasā atoatoa i le aoaoga faavae o le puleaga. Sa sauaina soo o Iesu ma fasiotia seia oo 313, pe a Emperor Constantine igoa aloaia o le faa-Kerisiano i le faatuatua aloaia.

O le talafaasolopito o le faa-Kerisiano mai le taimi faaaposetolo o loo fesootai ma le Agaga tama ma faiaoga o le Ekalesia. Tamā o le Ekalesia - o se tusitala lauiloa mo le paia oo latou olaga. Fomai o le Ekalesia - tusitala oe sa le o au paia, ae na tuu i le faatuatua, ina ia puipuia mai heretics ma perofeta pepelo.

I le manaomia e foia se mataupu faigata pe feteenai mo se taimi umi ua taloina aufono. O le mea muamua na tupu i '51 ma sa igoa faaaposetolo. Mulimuli ane, i lana faataitaiga na taloina e le faalauiloaga faa-Kerisiano Aufono. Latou tuuina atu le autu epikopo ma isi sui o le ekalesia, lea sa i le aufono e tutusa i le tulaga. Iugafono a le mafai ona tusia fofo aoao i le Tusi a Canons, lea na avea o se vaega o aoaoga a le Ekalesia.

faia Fono Sili faalauiloaga faa-Kerisiano i Naisia i le 325 TA, o le lona lua - i Constantinople. na faamaonia i latou i le Creed. O le mulimuli (7) nofoaga i le tausaga e 787 i le ala lava lea e tasi e pei o le muamua, i Naisia. E faamaonia le faaaogaina o aikona.

Talu mai lona faavaeina e fesootai le talafaasolopito o Kerisiano i le tusi paia e faapea o se vaega o le Tusi Paia.

Mai lava i le amataga o le aoaoga faavae faaKerisiano o le Ekalesia Roma o se faailoga o le naunau mo le fia mata muamua. O le mafuaaga o lenei o le mamalu o le Emepaea o Roma, lea e faasalalau atu le aoaoga a le ekalesia. I le 1054 sa ia vavae ese mai isi ekalesia ma avea ma taʻua o Katoliko Roma. O le vaega o totoe o le ekalesia sa amata ona taʻua i latou lava Orthodox, e faamamafa atu le usiusitai i le aoaoga muamua.

ekalesia Kerisiano Orthodox ina ua mavae 1054 na le faailoa ai so o se mea fou i lo latou aoao atu. I le faavae o le faasolosolo amata ona foliga mai e fou le atunuu ekalesia-afafine. Le aluga o taimi, latou taunuu atoa tutoatasi. Mo se faataitaiga, sa i ai se Rusia Orthodox, o le Ekalesia o Constantinople ma isi. Latou tapuaʻiga e faia i le gagana i le lotoifale.

O le Ekalesia Katoliko ina ua uma ona faailoa atu le vaeluaina le tele o suiga i le tu masani o le faa-Kerisiano. E 14 "aufono o faalauiloaga faaKerisiano". na auai i isi lotu, ma o lea sa le iloa i latou. Sa i ai se mataupu faavae o le nofofuaga (nofofuaga), o le na suia kalena Julian Gregorian (ai suiga ua i ai i le aso o le Eseta). na suia 8 Creed, o le tele o tofiga o (faaitiitia pe aveesea). Sa i ai se mataupu faavae o le infallibility o le pope.

Mea uma ua i le manu o le sauniga fou, tausiga o tagata o le Ekalesia Roma, ma le mapuna aʻe o le ekalesia Porotesano fou, o le a faaauau pea le talafaasolopito o Kerisiano. Na latou tuua mai le sa avea muamua canons faalelotu na o le Tusi Paia, le teena taʻutaʻu atu o agasala, aikona, anapogi, o le faamamaluina o le au paia.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.