FaavaeinaTala

Ilza Koh: talaaga ma solitulafono. Ilza Koh - "Buchenwald faʻataulāitu"

I le taimi na pulea le Taua Lona Lua i Siamani e ala i le solitulafono Nazi. Tamaitai i totonu oi latou, oddly lava, ua feiloai ai foi. O lea la, o le sili na faatina sauā manatu Ilza Koh, lona igoa Frau lama. Sa ia mai lava i se tausaga talavou o se tagata toaga o le National sosialisi Workers 'Party. A o ia ulu atu i le NSDAP i le 1932.
I le vaitaimi o le faatina falepuipui i le faasalaga tolauapiga faia Ilse se aofaiga tele e solitulafono e faasaga i tagata. O le mea sili ona leaga o i latou - o le mea lena na gaosia o ia ma lana tane oloa eseese ua faia i le paʻu o le tagata. Peitai, i lenei aso o loo felafolafoai e uiga i le veracity o solitulafono uma e faatatau i lenei ulugalii odious.

nofoaga o faasalaga laitiiti faatina o le Lalolagi Lua

I aiga Siamani masani i le aai o Dresden i le 1906, sa i ai se afafine matagofie. Matua sa faamoemoega sili mo le lumanai o le la tama. aiga masani o le lumanai "Buchenwald faʻataulāitu" sa leai se manatu o le a maua o latou teine matagofie o lē e aumaia na o le olioli i le lumanai a lama matautia Frau igoa tauvalaau. O se teineitiiti o se tamaitiiti lelei i le aoga, le tuuina atu o se isi mafuaaga mo ona matua e avea ma toʻa mo lona lumanai. Ina ua uma le aoga, na faatulaga Ilza Koh e galulue i le potutusi. Le liliuina taimi i le olaga o se teine mai i le taunuu mai o Adolf Hitler i le mana i le 1932. O le taimi o loo faaauau pea le fiafia ma le lotomaualalo o ia, auai i le National sosialisi Party, ua lata ona taitaiina atu ai i se tagata e masani i Karlom Kohom - Ilse toalua i le lumanai.

Tane "Buchenwald faʻataulāitu"

sa Tama Karla Koha se tusi aloaia mai le Darmiggadta. Sa 13 tausaga e matua ai nai lo le tina. Na maliu o ia ina ua valu tausaga o le tamaitiiti. na te leʻi faafiafia le commandant tolauapiga i le lumanai o faasalaga o le tina o togi lelei i le aoga. Ma ina ua mavae se taimi, ma ou pa'ū uma atu ma maua se avefeau i se falegaosi le lotoifale. Le taimi lava na tuitui sefulufitu, ia vave ona ioe le alii i le autau o se volenitia.

I lena taimi, i Sisifo Europa ua uma ona faaumatia le Uluai Taua Lalolagi. Ae peitai, ona o le faalavelave i le tina ma le aia tatau o le Tagata parakalafa ata faataitai o le toe foi i le fale. Ae ua uma ona i le 1916, ina ua sefulu ma le iva Charles, ia pulea pea e oo atu i le pito i luma. O le rookie talavou alu ala matautia uma o utu olaga i le vaega busiest o le Luma i Sisifo. faaiuina Karl Koch le taua i se tolauapiga POW, ae ina ua ia toe foi atu i Siamani, sa ou maua le taimi lava lea le tulaga o se tagata faigaluega i le faletupe, ma i le 1924 ma sa faaipoipo.

Ae lua tausaga mulimuli ane alu gaumativa le faletupe i le solia ai le taimi e tasi i le faaipoipoga ma le supavaisa i le lumanai.

filifili le alii talavou o latou faafitauli i le fesoasoani a le Nasi. Na auai o ia na o le SS. Ma ua i le 1936, agai Karl Koch le falepuipui i Sachsenhausen. sa iloiloina e maualuga lona tomai i lenei eria nai lo le averesi, e le o iinei le mea o ia o ia lava - o se sadist lauiloa. o le mea tonu lava lenei o le tulaga o lona tagata ma fesoasoani manumalo i le Ilse Koch.

Ina ia aso, ua talitonu commandants uma o le nofoaga o faasalaga - solitulafono Nazi. o loo fesoasoani le filiga Tamaitai e auauna atu ia latou tane. Ma maua le saʻo Elsa ma Carl tasi le isi. Ma ua i le 1937, nonoaina le faapona, tauto faamaoni i le ulugalii Koch le tiapolo ma amata ona tiute aloaia ma e sili saua ma bloodthirstiness.

O le galuega muamua sauā

avea Karl ma Ilza Koh le tagata faigaluega muamua o le tolauapiga faapagota Nazi Sachsenhausen i Oranienburg. O le tagata na avea ai le commandant ma leoleo faamaoni ma sa faia e lona faletua o tiute tauave o le Failautusi.

E tasi le tausaga mulimuli ane, mo le auaunaga lelei ma le ulugalii galuega lelei faaliliuina atu i le tolauapiga Buchenwald. O ai le gafatia o tamaitai sauā faaalia mai i le atoatoa. Galue e avea faatina Ilza Koh - luko SS - faatulagaina sauniga faapuapuagatia ai i aso taitasi mo pagota. E le faatuatuaina soo se tasi, o le galuega e sili ona mataʻutia lava, Ilse lava pao po o le sasa tagata lash. E na o le fafine e mafai ona faalagolago i lona tulaga, o le Leoleo Mamoe fia aai e utia ai i le oti pagota o Buchenwald i le oti.

na le iloa nofoaga o faasalaga Siamani e sauā ma le faaaloalo i luga o le vaega o se fafine maaleale.

Frau lama

fiafia matua o le toalua o le commandant i pagota ia oeoo latou tino ua teuteuina i peʻa. Ina ia latou faanoanoa tele, sa muamua i le laina i le oti e le maalofia. O le mea e faapea o le paʻu pagota Koh Ilza, o lona talaaga o le ua tumu i le mea moni ma taufaamatau, faia o galuega taulima eseese: mai le totigilima ma le Tusi noatia, le faamaeaina o shades po ofuloto. Amioga o lenei fafine iloa se tuaoi.

I le 1941, na tofia Frau Valivali o le faatina sinia, lea na aumaia ia te ia e sili atu le mana, ae ua faia e le gata ona malosiaga. Talu mai lena taimi, sa faatagaina Ilza Koh lava e O lona mea uma.

"O le tagata na aafia i le taufaaleaga"

O lona togafitiga sauā o pagota, e pei foi o le "antics" mitamita Ilsa i luma o le isi leoleo. O le mea lea, sa vave ona aoaoina o lenei ma le mana e maualuga atu. Ina ia latou aitalafu - tala na mafua ai le pueina o le ulugalii mo le sauaina o le pule. Ae peitai, mo le taimi muamua sadists tatala e aunoa ma le faasalaga, finau ua latou aafia i le taufaaleaga mai le fili.

Mo nisi taimi Koh Karl "e togiola mo agasala" - auauna o se fesoasoani i se isi tolauapiga, ae vave toe foi atu i lona toalua moni Buchenwald.

o isi solitulafono

I le tautoulu o le 1941 lava Karl sa tofia o ia commandant o le tolauapiga o faasalaga i Majdanek, lea Elsa Koch - "Buchenwald faʻataulāitu" - faaauau pea ona e faapuapuagatia o pagota ma e sili atu le naunautai. I le 1942, na molia lana tane o pala. o le mafuaaga lea mo lona aveeseina vave mai le tofi.

e faapuapuagatia le Medieval

maua solitulafono Nazi fiafia e le mafaatusalia mai le mea moni e faapea o le mafatia ma faatigaina pagota. O se tasi o le ua avea ma o le pepa faaletulafono e sili ona fiafia o le ulugalii se sasa mo le umi atoa o lea fasi sa faaofiina tafi maʻai. O se meafaigaluega e mafai ona sikoa a tagata i le oti.

tuu Karl i vise faaaogaina salalau i le tamatamailima, ma aasa i le uamea aasa. e mafai ona faatatau faasalaga sea i so o se violators o le faatulagaga o le tolauapiga faapagota. I poloaiga Siamani sa le lava lea e tasi, ae o le sauā o Koch lavea o nisi taimi e oo lava i lo latou lagolagoina. taitoalua bloodlust faafefe e oo lava i le sili ona amioleaga o le Nasi.

nofoaga o faasalaga Siamani sa le lava tulafono ma tulafono faatonutonu: pagota vaivai ma mamai na fasiotia lena lava taimi, ma e mafai ona le galuega sa faamalosia e galulue mo le manuia o le Reich Lona tolu, ma i tuutuuga inhumane. Fiaai ma overwork taitaiina pagota i le oti, ae Koch, matamata i ai, reveled i le mana ma o mai i luga Ilsa ma auala lavelave fou o le faasaunoa.

Faatinoga Karla Koha

A tausaga ina ua mavae le tofotofoga muamua o solitulafono Nazi (e ui lava i latou lea e le manatu i latou ona latou taumafai e faia le mea lava lea e tasi ao Nasi) na molia i le fasioti tagata o Dr. Valtera Kremen. I le taimi o le suesuega, o le maua ofisa SS na ona ia faia syphilis Carl, ma na fasiotia i le poloaiga ina ia aloese mai faasalalauga.

I le faamasinoga, lea na tupu i le 1944, aau i fafo ma le mea moni e faapea o le gaoi e Koch, lea i le mata o le tulaga maualuga o le SS o se solitulafono mafaamagaloina.

I le taimi o le suesuega o le lauiloa e uiga i le ulugalii tala lilo sadists. O lea, o le tupe sa tatau ona alu i se saogalemu Reichsbank i Berlin, sa nofoia Koch. 'ave' ese muamua commandant latou pagota uma asoa ma mea faaletagata lava ia, tupe, ma e oo lava oti pale auro tau. Faapea ona tuuina Karl Koch le manuia mavae le taua o lona aiga.

Ma o lenei solitulafono, ma e le mo togafitiga sauā o pagota, po o mo amioga aneti-tagata i le tolauapiga o le commandant muamua fana oti ia Aperila 1945. I lona maliu, aioi Koch e ia auauna atu i se faasalaga i se nofoaga vevela i se autau penal, ae sa tuʻugatā le laufaliina.

na fasiotia o ia i ni nai aso i luma o le faasaolotoina o le tolauapiga e autau. O le mea moni, o lenei tupu i le fanua o le tolauapiga, lea sa ia luai mo ni nai tausaga lafoaia o le faitau afe o le olaga o le tagata. Lona oti lana tane, sa nofosala Ilza Koh o lē itiiti ifo nai lo lana tane. Toeitiiti lava faapea uma faasaoina ma tatala pagota e faapea ua faia Carl solitulafono i lalo o le aafiaga o le avā sauā ma le fasioti tagata. Ae peitai, i le taimi o taualumaga, pau puupuu. I le taimi, na oo mai le tamaitai e nonofo faatasi ma ona matua.

O le faaiuga muamua

Ae sa tali pea Ilse Koch mo i latou solitulafono. 30 Iuni, 1945 toe aveesea ai i le falepuipui, alu ai le lua tausaga le suesuega. I le 1947, na faasalaina SS luko nofosala i le falepuipui olaga.

Seia oo mai talu ai nei, sa ia teena ai so o se mea sese, e faapea ua na o se "tagata o le pulega". auai patino i le matautia ma le matuia "Hack" o le a paʻu Tagata musu e talanoa ai, e le iloa ai i uma.

Ina ia tali atu mo a latou solitulafono, sa aumaia Ilza Koh i luma o se faamasinoga militeli Amerika i le aai o Munich. Mo ni nai vaiaso, na molimau le pagota sa i ai muamua o Buchenwald tolauapiga e faasaga i lenei fafine matautia. susulu toe o latou mata i le mataʻu ma le ita.

Na fetalai mai le Faafoe Moliaga, i le lima o Valivali Frau froze le toto o le lima sefulu afe pagota o Buchenwald. Ma o le mea moni e faapea ua maitaga se tamaitai, e le mafai ona faamalolo o ia mai le faasalaga.

faitau US Aoao Emil Kiel le faasalaga: nofosala i le falepuipui olaga.

Ilza Koh: SS luko toe i luga o le tala

Ae o iinei, ua le tuua laki "Buchenwald faʻataulāitu". I le 1951, Sili Lucius Clay, lulu le moliaga lana saunoaga faateia o le lalolagi atoa. Ia len ¯ Ilzu Koh, le faamatalaina o lenei gaoioiga e ala i le mea moni e faapea e leai se lava le aofai o faamatalaga molimau tuusao e faasaga i lenei tamaitai. Ma le molimau o le faitau selau o le molimau oe tautino mai e uiga i sauaga ma sadism luko, manatu Clay mamafa lava mo se faasalaga olaga.

mafua Valivali Frau Tuusaunoaga se galu o le toasa i luga o le vaega o le nuu, o lea, i le tasi le 1951 le malo Siamani tuuina atu se isi poloaiga mo lona pueina.

ua avea Ilza Koh le masani le teena o so o se tuuaiga, ma faamalamalama atu ia i latou o se faapagota o tulaga, o se kolone auauna. Na te le manao e tautino atu le tausalaina ma faapea mai na siomia ai lona olaga e ala i fili faalilolilo uma o le Reich, lea poloai ai.

Le faaiuga mulimuli

saili New Siamani e togiola mo le vaega tele solitulafono a Nasi ma faigata, ae ona o le faaiuga o Ilzy Koh o se mataupu o le mataupu faavae. O le taimi lava na tuu ai o ia i le pa, malosiaga uma o le Bavarian Matagaluega o Faamasinoga ua lafo i le sailiga o faamatalaga molimau fou i le tulaga o Koch.

O se taunuuga, 240 molimau na tuuina atu faamatalaga molimau i lona tulaga. Ua taʻu toe uma nei tagata e uiga i le aiga amioleaga, mea leaga, e taʻua Buchenwald tolauapiga oti. Ma o lenei taimi, na faamasinoina Ilzu Koh le Amerika, ma Siamani, o le, e tusa ma le Valivali sili ona Frau, sa ia auauna muamua le faamaoni.

A faamasinoga militeli faasalaina se tagata solitulafono i le nofosala i le falepuipui olaga. Ma o le taimi mulimuli lenei: sa mausali taʻua e faapea i le taimi nei e le mafai ona Ilza Koh faitau i so o se tuu avanoa.

Pule i le ola "faʻataulāitu o Buchenwald"

I le 1967, na tusia ai Ilza Koh se tusi i lona atalii, Uwe, na fanau mai ina ua faatoa mavae le tuuina atu o le fuaiupu muamua. I ai, sa ia faitio e uiga i le o paleni o le faaiuga o le faamasinoga ma le tusia e faapea ua ia te ia e tali atu i le taimi nei mo le agasala a isi. I lana tusi uma i lona atalii ua leai se faaiteite o le faanoanoa mo i latou solitulafono.

1 o Setema o le tausaga lava lea e tasi, "Buchenwald faʻataulāitu", ao i ai i le potu o le falepuipui Bavarian, tausamaaga mulimuli, na tusia ai a faamavae tusi i lona atalii, ma saisai pepa ma nonoa.

I le 1971, o le atalii o Ilzy Koh, na ia tuuina atu se fitafita Siamani taumafai e toefuatai mai le igoa o le leaga o lona tina. Na ia aveina lona igoa ma aumaia i luma o le faamasinoga e faatatau i ai, i le loto tusi i le faatonu o le nusipepa "New York Times". Ae peitai, sa le faamanuiaina ana taumafaiga.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.