FaavaeinaTala

Le tulafono a le Hammurabi, po o le uluai puna tusia o le tulafono

O le ulumatua puna o le tulafono ua manatu i ai o le tulafono o le Hammurabi, po o nai a seti o i latou, ua faatulafonoina le ola o le Papelonia anamua sosaiete. Tatou maua i le taimi o se tasi o le faagaeetia archaeological i le teritori o Mesopotamia, le va o le lauiloa Tigris ma Eufirate. ua galulue tagata suʻesuʻe Farani i Susa, o se tasi o aai aupito i matua, o loo i ai nei o Aso e Iraq. sailiiliga na faagaeetia: o le mea faitino o mea aganuu, papa tele o le omea i tusitusiga cuneiform lilo, ipu. Oi latou o se mataupu faapitoa - maualuga faaniutu maʻa uliuli o 2,25 mita. na atoatoa ufitia le vaega maualalo i tagata cuneiform. Falealuga teuteuina faatusa o le atua Shamash le la. Na ia tuuina mai foi nisi o le tagata roll i ofu tupu.

Sa aveina e le maua le i Pale, Farani, i le National le Falemataaga o le Louvre. alu vave le suesue i raptures, decipher le tusitusiga lilo. O se galuega ofoofogia o ata ma i le taimi lava lea e tasi o se faamanatu o le tulafono anamua, na faaigoaina o le "tulafono o le Papelonia tupu Hammurabi."

E faapefea ona faia e lenei loia? Ina ia taliina lenei fesili, e tatau ona tatou vaai i le faafanua faaupufai o le itulagi. I le afa muamua o le seneturi XVIII. TLM o Mesopotamia o ia lava le tele o aai, o lea e masani ona tauva i le tasi ma le isi. lotogatasi Hammurabi nei setete i se iunite e tasi, taofi infighting ma filifili ai Papelonia e pei ona faavae. Ina ia faʻatūloto lona mana, e manaomia lona lava seti o tulafono ma faiga masani. o le tala lenei o Hammurabi, ma o le a latou manatu?

Le loia, o lē na tuuina atu i le tupu e ala i le Shamash, e aofia ai o se faatomuaga, o le mataupu (aofaiga atoa o lea e tutusa ma le 282) ma se faaiuga. Solia o latou sa manatu o se solitulafono e faasaga i le atua, o lea na faasalaina lava matua. sa Hammurabi o Papelonia e tuuina atu le filemu, le faamasinoga tonu ma le manuia. Mataupu tuufaatasia i se faiga casuistic, o lona uiga, latou te faamatalaina ai le tulafono aoao ma le tulaga faapitoa o le olaga.

faapea Hammurabi vaega o le lalolagi i atoatoa ma le le tutusa. Mo le tasi solitulafono latou tali eseese. O le tulaga faaaogaina pologa galue ai, ma sa noatia le tagata faʻalagolago atoa lava i le finagalo o lona matai. Ae peitai, e mafai ona maua se pologa lona lava faatoaga, aiga ma e oo lava i ulu atu i gaoioiga tau le va o tagata. Hammurabi faafaigofieina le faavaega o meatotino tumaoti, ae ia foi faatonutonu sootaga tau le va ma le aiga, āiga.

Sa manaia ma le faiga faavae tau solitulafono o le Malo o Papelonia. manao Hammurabi aveesea le leaga, tau ma le solitulafono, amioatua ma le amioleaga. Ana tulafono valaauina mo le taui ma sui, le faasalaga, lea e tutusa ma le leaga na mafua ai. O le mataupu faavae o le "le mata i le mata, o le nifo i le nifo", o lea foliga mai i le tupu le Tusi Paia iinei. I le gata i lea, latou faaaogaina taufaamataʻu, o se faiga o sala tupe ma faamasinoga faalauaitele o se relic o le faiga o ituaiga, na ave ai i tala tulaga extenuating.

E ui lava o le loia faaaogaina Hammurabi lava se taimi puupuu, o lona aafiaga i luga o le atinae o le aganuu faaletulafono e taua o le lalolagi.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.