FaavaeinaTala

O le amataga o le Toe Fuataʻiga i Europa - FAAFOUGA Kerisiano. O le mama o le faatuatua ma le saolotoga

Mai le XIV senituri suiga e amata i Europa. Medieval uiga olaga ascetic suia i le faalelalolagi. ua tatau ona totogi lenei i le tuputupu ae o aai ma le faatosinaga faateleina o tagata faatau, faa- faletupe, artisans, tufuga. mai i ona manatu le tagata i le taimi lena e pei o se tagata saoloto.

O le manatu o le mama

I le Katoliko, e tele naunau e vaai le au puta promiscuity ma le Pope curia, ae o le mama oa latou amioga, lea e latalata atu i le mataupu o le Talalelei. Ae o le mea moni e leai. Sili o mea uma, o tagata fiafia i le faatauina atu o indulgences, lea e faaliliuina mai o lona uiga o le faa-Latina "tuinanau". Mo le tupe, e le tatalo ma le anapogi, e aunoa ma le faamasinoina o oe lava, e mafai ona faatau le faamagaloga au puta mo agasala faia. E le o manino foi i le mea e alu i lenei tupe, e pei tufuga ma faa- faletupe ma ua lelei mafai ona faasaoina, ma e mafaufau i latou. Ma e leai se gaoioiga e faapea, o se afi i le afi tofatumoanaina ai ee atoa o Matu Europa ma o le a taua o le Toefaatulagaina, o lona uiga o le toe faafouina o le Ekalesia. O le amataga o le Toe Fuataʻiga i Europa, tuu Luther lata mai le faa-Kerisiano i Siamani.

Fouvale manatu ma mafaufauga

Martin Luther (1483-1546) o mai mai aiga matitiva, lea sa sasa faaleaoaoga le manatu autu. Ae o lenei poto, e mafai ona ma loloto atu tagata lotu i le nofoaga faafaifeau e to le poto Kerisiano, e faitau le Tusi Paia i le suesue muamua le foafoaga o le failauga sili ona lelei. I lona faanoanoa, sa vave ona mafaufau i le mamao o le Ekalesia ma le Pope, oe na ia na deified, mai le poloaiga a Keriso. Sa atoatoa le mana o le Pope, ma sa leai se faamasino i le lalolagi mo ia. amio dissipated le maota faapope aai, ma na oo mai e ala i nei mea uma i se siosiomaga monastic. Au puta taumafa suamalie, inu uaina lelei, sa le tausisi i pou, le ave o tupe taugata mai le faitau aofai o tagata, e umia e le laueleele silisili ona taua. E le mafai ona toe faalelei ma le mataupu evagelia. Ma ia faia se aoaoga faavae fou, lea na faailogaina ai le amataga o le Toe Fuataʻiga i Europa, faafou Kerisiano. Lona manatu faavae o:

  • Teena o le indulgences.
  • E pei lava e faamatala le Tusi Paia tagata manaomia ositaulaga.
  • Toilalo o le Ekalesia o le landholdings.
  • Teena o le monasticism.
  • O le subordination o le Ekalesia i le pule faalelalolagi.
  • tatau ona faia tapuaiga i le gagana.

Ana aoaoga taʻua "o le Faaolataga i le faatuatua." sa taumafai o ia. Ae faasaoina o ia e le alii o le Saxony mai le afi. Na amata Reformation, muamua i Wittenberg ma i Siamani. Sa ia lagolagoina le naunautai e ala i vaega uma o le faitau aofai o tagata mai le alii sili i le ositaulaga. O se tulaga fou taʻua Porotesano.

Farani

Mai Farani, taunuu se Sineva Porotesano tutoatasi, lafi, Zhan Kalvin (1509-1564). Se aoao tulafono i le aoaoga, sa amata ona ia suesue i aoaoga, faapea foi ma le galuega o Luther ma avea ma se Porotesano. Sa ia lagolagoina le manuia i lauga. I ana tusitusiga Kalavini stricter nai lo Luther, afio mai i le aoao atu Kerisiano. Na ia manatu ua talafeagai ai e aveese matagofie uma ma embellishment o le ekalesia e Faasaina siva ma pesega, taliega, ua faatotogaina i se tagata e tatau ona faasaoina le agaga. I Farani, o ia, o le faaaunuua foliga lagolagoina, valaauina Huguenots. O loo latou tauaveina massacres ma taua o le lotu (1562-1594). faaauau pea le Reformation lenei i Europa, faafou Kerisiano.

Egelani

ati i Egelani manatu reformist. Henry VIII (1491-1547) le malosi e lagolagoina ai i latou, ma avea ma ulu o le Egelani Ekalesia ma faaumatia le mana o le Pope, ma tuuina atu ia te ia le pule o le epikopo o Canterbury. Uma tupuaga faalelotu - papatisoga, faaipoipoga, maliu - Egelani ositaulaga faatino i le gagana Peretania, e tusa lava po o Roma. Lē gata i lea, sa latou le aia tatau e amata se aiga, sa matua le mafai e Katoliko. sa le i Egelani isi le faatafatafa ese mai Katoliko. Tagata malosi lagolagoina suiga Henry VIII, trashing monasteries. Sa i ai i Egelani, o le amataga o le Toe Fuataʻiga i Europa, faafou Kerisiano. oo muamua Egelani mai le mana o le Pope.

Netherlands

I Flanders, ua tau Porotesano le malosiaga galuega o Sepania. Mauoa faa- faletupe, artisans ma e matitiva i le taulaga ua tutusa lava le naunau e tuuina atu o tupe i le ekalesia. Lona Porotesano tulaga latou faavae, le pau o le mana o le Katoliko Sepania i le senituri XVI.

O le faaumatiaga o le tulafono Medieval faailogaina ai le amataga o le Toe Fuataʻiga i Europa, faafou Kerisiano. Faapuupuu e mafai ona taʻua e faapea ua faaolaina se tagata i le faatuatua na o ia, e tusa lava po o le ekalesia. E na o le Tusi Paia e tatau ona le faamalosiauga ma le lagolago tagata. Ona alu ai lea o le amataga o le Toe Fuataʻiga i Europa, faafou Kerisiano. Vasega 7 e tatau ona tuuina atu na tutupu e toetoe lava vaeluaina tiga ua faasaoina ma o le a matau e oo atu i le aso nei. Ae o le asō o loo ia iloa masani.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.