FaavaeinaAoga maualuga ma aoga

Le laumua o Ausetalia: Sydney po Canberra? Ausetalia: faafanua

Afai o loo tu ma le igoa o le laumua o Ausetalia? Sydney po Canberra - nisi o nei aai faatino galuega tauave a le laumua? O le tuuina atu o le a alu tali sao i nei fesili e taumamao malaga atu i le motu autu mamao. Sa maua mulimuli ane e Amerika, ae i luma o le Anetatika. Feeseeseaiga po o ai o le uluai Europa taunuu i Ausetalia, e le subsiding seia oo i le taimi nei. E i ai foi se finauga faifai pea e uiga i le ituaiga o le aai i le tele o le atunuu matagofie ma liveable.

Amerika Ausetalia

Photo kangaroos ma koalas - o se ituaiga o valaau pepa o le konetineta itiiti o le Lalolagi. Ausetalia toetoe 4.5 taimi itiiti ifo i Aferika ma e na o le 2.5 taimi e sili atu nai lo le motu aupito tele i le lalolagi - Greenland. I le konetineta, o se tulaga tele - o le Taupulega o Ausetalia. Tamaiti o le vasega e masani ona maua ai e faigata ona tali le fesili e uiga i le igoa o le laumua o Ausetalia, Sydney po Canberra? Melepone po Sydney? Ma e le gata i konetineta ma atunuu mamao. E tele ni mafuaaga e mafaufau io outou luma taʻua o le laumua. Faamatala le tulaga e fesoasoani ai le malamalama o le talafaasolopito o le mauaina ma le nofoia o le konetineta i Europa.

taimi taua Key o le vaega muamua i le talafaasolopito o le mauaina ma le atiina ae o Ausetalia

Search mo se sami auala mai Europa faia malosi i Initia ma Saina i se vaitaimi o le tele na maua le faafanua, Sepania, Potukale, ma ina ua mavae i latou, ma le Holani. Ao lumanai ai le amataga o le xvii senituri i Europa tatou te le iloa le mea o Ausetalia. Fragmentary faamatalaga e uiga i le malaga o seila ma tagata faatau Potukale i le matafaga o le laueleele i saute iloa e mai le senituri XVI, ae o le faamaoniga aoina le lava.

E iloa e tagata suʻe nuʻu Torres mai Sepania i le 1606 ui ai i le itu i saute o Strait New Guinea, e faamaonia ai e faapea o le motu, nai lo le vaega o le konetineta i saute mailoa. vaai Torres e ala i le ala saʻo o loo tauaveina lona suafa i aso nei, o le matafaga o nisi nuu (Ausetalia). faia saofaga tele i le suesuega o le konetineta o le Holani. Mo se taimi umi na lē iloa le mamao i le itu i sasae faaloaloa o le teritori o le konetineta i saute.

Europa uma e foliga mai e le masani i tu mamao e tatala o latou laueleele i le itu i saute. Muamua lava, o le taunuu mai le faateia Lalolagi Tuai marsupials, palapala mumu, mago i luga o vaitafe. E sili ona talafeagai mo le olaga o le tagata malaga mai Europa o le teritori i le itu i sasae, i le mea o le matagi susu mai le vasa mauga faatuai pa'ū sili precipitation nai lo le ogatotonu o le konetineta.

Aau D. Cook ma le matafaioi British i le nuu o le konetineta

Lauiloa mo lana malaga i le lalolagi atoa Egelani Dzheyms Kuk, ma le iloa le mea na alu Ausetalia i le tausaga 1769-1770 e suesue i le tuaoi o le talafatai i sasae. Tufaina i le talafatai mai Niu Sila, oo Cook i le tumutumu i matu o le konetineta. Talu mai lena taimi na amata ai le atinae o nei fanua mataupu o le Tupu le gagana Peretania. Ianuari 26, 1788 na faavaeina le aiga muamua o Peretania. Seia oo i le faaiuga o le XVIII senituri ua tumau ai pea le lelei malamalama i totonu o le teritori e leʻi taofia ai le talosaga a Peretania i le atoa konetineta colonized. Faatasi ai ma le manatu o le Tasmanian Aborigines ma sa le faitauina o le tasi Ausetalia.

Ae pei lava felafolafoaiga pe sa i ai i aso ua mavae i le talafaasolopito o le genocide konetineta o le faitau aofai o le atunuu. E leai se masalosalo o le tali i le fesili o lea gagana i totonu o Ausetalia. Le atunuu o se fuainumera tele o tagata auai o le Taupulega o Malo. Aloaia talu pulega ma le taimi nei le Masiofo o Egelani - o le ulu i ai i se faalapotopotoga o atunuu ma teritori faalagolago. I Ausetalia, o le gagana aloaia o le gagana Peretania.

Le konetineta itiiti o le Lalolagi: o le tulaga le faafanua (GP)

O a itulagi o Ausetalia? Sei o tatou vaavaai i le faafanua. A e mafai ona e iloa, o le o le itu i saute motu autu o le ekueta, o lona uiga. Ua tu atoa E. i le Itulagi i Saute. O elemene autu o le GP o Ausetalia i latitu:

  • York Penisula - le tulaga matu tele o le motu autu.
  • O le tulaga sili ona southerly i nofoia le konetineta o Cape Point i Saute.
  • Teritori o Ausetalia faalautele tutusa 10 ° S. w. e 39 ° S. w.
  • Toetoe lava i le ogatotonu o le konetineta o sopoia e le Tropic Saute.

O a itulagi o Ausetalia: East po o West? Iai le faalavelave meridians 0 ° ma le 180 °, o lona uiga e faapea ua atoatoa o loo i le itulagi i sasae. O elemene autu o le GP o Ausetalia logitu:

  • O le pito o le itu i sisifo - m Point tifato ..
  • O le tulaga i sasaʻe ogaoga e m. Byron.
  • o loo taoto Ausetalia i sasae o le vaeluaga 113 °. g., 153 ° i le itu i sisifo. d.
  • O le vaega atoa o le konetineta o uiga 7.659.000. Km 2.

Konetineta faaloaloa mai sisifo i le itu i sasae e uiga i le 4 afe. Km. Le mamao mai le motu autu i matu i le itu i saute o lona vaega outermost e uiga i 3.7 afe. Km.

matafaga

ua fufuluina Amerika Ausetalia:

  • Timor ma Arafura Sami i le itu i matu;
  • Amu, Tasman Sami atu i sasae;
  • gatai ma apiapi o le Vasa Initia i le itu i sisifo ma le itu i saute.

I le itu i saute-sasaʻe o Ausetalia o Tasmania, o se motu i le - i le itu i matu-sasaʻe. New Guinea. I le talafatai i sasae tamoʻe fuifui aupito tele a le lalolagi o le 'amu - o le Aau papupuni Tele. Faalenatura "faatulagaga" e oo i le umi o le 2 afe. Km. aau amu, o motu auala faigata mai le talafatai i sasae o Ausetalia Amerika (ata faaalia i lalo o se tasi o motu iti).

Taupulega o Ausetalia

Seia oo i le sefulu tausaga mulimuli o le vaega senituri XIX o Ausetalia e aofia ai le 6 nofoaga eseese ma o latou lava malo, vaegaau ma isi uiga o le tutoatasi. I le 1898 na amata ai le atinae o le faavae o le Malo o kolone. O le aso muamua o le 1901 talia Ausetalia o ni tagatanuu o se tulaga e tasi - o le Taupulega o Ausetalia.

O le tauvāga le va o le aai o le atunuu, tuu i se faavasegaga lona ono i le lalolagi i le tulaga o le teritori, e amata silia ma le 100 tausaga ua mavae. O le fesili e tulai: lea o le a o le laumua o Ausetalia? Sydney po Canberra - o fea o nei aai sili? E tatau ona matauina e talitonu le tele o Ausetalia e sili ona masani ai latou konetineta. Mai loo tagi Sydney ma Canberra lo latou aai, ma mafaufau oi latou o le mea sili. I Melepone faapea mai o picturesque lo latou aai, lauiloa.

E faapefea e ua taʻua o le laumua o Ausetalia: Sydney, Melepone po Canberra?

ua faapipiiina malo feterale ina ua mavae le 1901 i luga o se Teritori o le Laumua o Ausetalia foafoaina faapitoa. Na tonu ai o le ai ai o le laumua o Ausetalia. Sydney po o Melepone - o le aai sili e lua nei e mafai ona avea le nofoaga o le pulega o le tuufaatasiga o loo tumau pea le sefulu tausaga muamua ina ua mavae lona foafoaga. Ina ua faaiuina le talanoaga, sa filifili ai e muta ai le tauvaga tulai. ua tuuina atu le faamuamua i le tumau Melepone. O lenei tupe faavae muamua o Ausetalia, lea o le palemene le feterale o se kuata o se seneturi.

O le manatu o le fausiaina o se aai fou mo se taimi umi e oo atu i ai i luga o le teritori o New South Wales, ae le i Sini, ma a itiiti mamao ese mai le talafatai. Na i le 1908 na iu ina ua faamaonia e le nofoaga o le nofoaga autu o le pulega ma faaupufai o le atunuu, ma i le 1911 na amata lona mamanu ma le fausiaina. Melepone galuega tauave laumua faatinoina seia 1927.

Canberra: o le faavae ma le aai

Ou pasia tele ni tausaga talu ona mavae le foafoaga o se tulaga e tasi i luga o le motu autu, ae o le toatele o tagata lava e faigata e tali le fesili: "O le laumua o Ausetalia - Sydney po Canberra"

I le 1911, na faasilasila mai se tauvaga mo le mamanu o se aai fou. Sa ia manumalo ia te ia o le mataisau o Amerika Griffin Walter. O le tusitala o le manatu o tupe faavae o se sa i ai le masalosalo e uiga i lona igoa. Tatou te tuuina atu i vaega nei: Dzheyms Kuk, Shakespeare, Olympus, ae i le iuga, tausia le suafa o le talafaasolopito.

Ia Mati o le 1913 o le maa muamua i le faavae o le aai na faavaeina. O le igoa o le laumua fou e sau mai le nuu eponymous Canberra i vaitafe Molongo. O le mamao mai iinei e Sydney i le itu i matu-sasaʻe - e uiga i le 280 kilomita i Melepone i le itu i saute sisifo - 650 km. O le upu "Canberra" e faaliliuina mai le gagana a le aborigines o Ausetalia e mafai ona uiga moni lava "nofoaga fonotaga". O le uluai faatalanoaga o le gagana Peretania na faaali mai iinei i le 1820. A le atunuu aso malolo - Aso o le faavae o Canberra - filifili a Ausetalia e faamanatu ai i tausaga taitasi (o le Aso Gafua lona lua i Mati).

Tuputupu Ae, atinae, ma mea moni i aso nei le Laumua o Ausetalia

faigata o le tamaoaiga o le Uluai Taua Lalolagi faatuai fausiaina. Na i le 1927, o le Malo o le Palemene o Ausetalia siitia mai Melepone i Canberra. O le tuputupu ae ma le atiina ae o le laumua ua tuai i le Pa'ū Faigata Tele ma le Taua II. Seiloga lava e mavae 1945 na amata ai ona tupu olaola Canberra. O le aofai o ana tagata o loo siomia 392 afe. Tagata. I le laumua, o le pito i lalo o le fua faatatau leai o ni galuega ma e maualuga le tupe maua masani nai lo le atunuu atoa. Le taimi muamua, o le galuega faatino e tuuina atu mo le foafoaina o se aai faatoaga, o se olaga matagofie ma le mafanafana. I le teritori o Canberra tumau vaega taua o faalenatura vaega laau, paka fou momomo ma le sikuea. I le tupe faavae, nofoa o le Palemene o le Faamasinoga Sili, ma le tele o ofisa o le malo. nofoaga faasolopito ma mataaga o Canberra e faapea:

  • Fale o le Palemene (sa avea muamua ma le taimi nei);
  • Egelani Ekalesia a St. Ioanna Krestitelya ;
  • lotoā o le falesā o St. John;
  • National Falemataaga;
  • Taua o le Faamanatuga;
  • Le Iunivesite o Australian National;
  • Royal College Militeli;
  • National toele.

Vala o density pulega-o le atunuu ma le faitau aofai

I le faaopoopo atu i le Feterale Teritori Tupe Faavae, o Ausetalia o se vaega o nai itulagi eseese i lapopoa, numera ma le tuufaatasiga o le faitau aofai o tagata. Itiiti nonofo ai ni tagata ma atiina ae le eria - North. I le faaopoopo atu, o loo 6 setete eseese: Ausetalia i Sisifo ma Saute, Queensland, New South Wales, Victoria ma Tasmania. Itulagi eria sili o Ausetalia - Queensland ma Sisifo Ausetalia.

O le aai aupito tele i le atunuu o loo i luga o le talafatai i sasae, e le gata ona o le talafaasolopito o le mauaina ma le nofoia o le konetineta. Mai le Vasa Pasefika i le talafatai Ausetalia tamoʻe a filifili o mauga, lona maualuga averesi - 1500-2000 m o le tele vaevaeina Tele lenei, lea e puipuia ai le pepa matafaga mai matagi matutu vevela agi mai le itulagi tutotonu toafa ..

O le aai aupito tele i le Talafatai i Sasae - Sydney. O le aofaiga o le faitau aofai aai tetele o loo siomia 4.4 miliona. Tagata. I le ata o le aai e mafai ona e masani ona vaai i se fale paʻepaʻe matagofie o le Maota opera, resembling a folau iakiti po o vaega moli. Opera i Sydney - o se tasi o le e sili ona fausaga fausaga matagofie o le lalolagi - o se faailoga o le le gata o le aai ae o le atoa o Ausetalia. tusitala fofo lavelave faapitoa o le fale tifaga (Jörg Utston) ua vaaia i le olaga o le 10 tausaga. Masani ai mai totonu opera teuteu ua taua o le "Gothic le iʻu".

o lo oi le itu i saute Melepone o Sydney ma Canberra, o le aofai o ona tagata e uiga i le 3.9 miliona tagata. ua manatu le aai le taaloga laumua o Ausetalia: o loo i ai tenisi faava o malo tauvaga, le tuuga tietie "Fua Faatatau -1". Manaia le tusiata fale uluai tosina turisi Melepone. City i le itiiti ifo i le lua seneturi, ua aliaʻe mai se fagota nuu i se metropolis.

faamatalaga puupuu o le autu faailoilo socio-tamaoaiga

Vaaiga Aoao i Ausetalia o le a le atoatoa pe afai e te le tuuina atu le faailoga demographic faavae, ae le taʻua isi uiga taua socio-o le tamaoaiga o le atunuu. O le vaega atoa o le malo feterale o Ausetalia e uiga i le 7,687 km 2. O le teritori e aofia ai e le gata i le motu autu, ae faapea foi se numera e sosoo i ai le motu tetele ma laiti. o le faitau aofai o tagata o le atunuu - e tusa ai ma faamatalaga mo le 2014 - 23,8 miliona tagata.

Adherents o le Ekalesia a Egelani i le ei ai e uiga i le Taupulega o Ausetalia 26% o le atunuu atoa. E uiga i le tasi i totonu o Ausetalia Katoliko ma soo o isi faatuatuaga Kerisiano. I le taimi o tulaueleele i le motu autu faitau aofai o le atunuu colonists Europa sa i se tulaga maualalo o atinae. na auai Ausetalia le atunuu i le faapotopotoina o fua ma fatu i le vao, tulimanu ma fagogota ai.

I le amata ai ona faaulufale mai Amerika o Egelani faamaonia le nofosala, o le kolone muamua ma isi nofoaga tumau. Mai le Lalolagi Tuai i Ausetalia faatasi ai ma le faitau aofai o tagata fāi mai ma manu lalata na faatupu faamai mai fafo o tagata ma manu. O se taunuuga o faamaʻi tele faaitiitia le aofai o tagata le atunuu. faaleagaina Tele ia Flora vao mafua lapiti ma isi herbivores acclimatized.

o Ausetalia mauoa i punaoa faalenatura, lea e mafua mined i itulagi i matu ma sisifo o le atunuu. O le minerale mafai ona taʻua o tupe teu kasa faalenatura, suauu, koale, uʻamea ferrous ma lē ferrous, auro ma uranium. Faagaoioia i luga o le motu autu o punaoa malosi faafouina: leisa la, tai, matagi. O le vaitafe autu - o le Darling Murray ma le taunuʻu o - faʻasūsū faatoaga tau faatoaga i le sautesasae. Ausetalia - a tele itulagi manu-fanafānauga, aemaise lava atiina ae iinei lelei-fleeced mamoe ma povi tausiga. O tupe teu faafaigaluega e kamupani i le lotoifale ma atunuu i fafo e teu faafaigaluega i suauu mea mata (suauu ma le kesi). Le Taupulega o Ausetalia atiina ae ai le alamanuia le laʻuina ma le faagasologa, mea e masani tuuina-auina atu i fafo, malosi ma oloa tau faatoaga. Le atunuu ua i ai se vaega maualuluga atiina ae o le tamaoaiga (eria auaunaga).

O le matafaioi o le tupe autu o le faatinoina tala Ausetalia. Le tamaoaiga i le capita o Ausetalia i totonu o le pito i luga o atunuu e sefulu, faasologa lona ono i le lalolagi. Ausetalia, atunuu ma tupe faavae Oceania tosina ai mafaufau o turisi. Mo oganuu tamaʻi motu o tupe maua mai lenei vaega o le tamaoaiga e taua.

Ausetalia o se vaega o le Oceania

faatatau o le Pulea o le Taupulega i archipelagos ma motu: Ashmore, Cocos, Cartier, Macdonald, Norfolk, o le Kerisimasi, Hurd (o le faitau aofai o tagata nofomau i nisi o nei eria).

ua matua ese le laumua o Ausetalia ma Oceania tasi mai le isi i le tele o itu. O le tele o atunuu motu pulea e le faitau aofai o le atunuu. E oo lava i le pito i tele oganuu tupu ma faalagolago i le faitau sefulu o taimi e itiiti ifo nai lo le Australian. O lea, atunuu eria, o loo i le itu i matu o Ausetalia - Papua Niu Kini - E uiga i 463 afe km 2, o le aofai o tagata oo 7.1 miliona ..

Riddles laiti konetineta

e malaga atu i Ausetalia faatosina i tagata e toatele, ona o le lauiloa le konetineta mo le isi atunuu. E tele faatetele, maua se isi lava mea Flora ma fauna. E pei o le fautua suesue, i aso anamua o se vaega o le tele-konetineta o Ausetalia, ae ona o lona vaeluaina ma o ese atu i sa aveesea ai le sautesasae mai le isi konetineta. Ona o lona faaesea i Ausetalia ma i ai. faasaoina Tasmania laau relic ma marsupials, ua leva ona le toe i Aferika ma Eurasia.

E tusa ai ma le taunuuga o excavations archaeological, ata vali papa, fossils tagata, meafaigaluega anamua o galulue, ua fuafuaina suesue le taimi o le faatalanoaga o le konetineta. Sailiiliga fautua atu i Ausetalia le tagata muamua taunuu mai isi konetineta uma. Atonu o le tagata o loo i ai ua uma ona e uiga i le 50 seneturi, ae e sili atu ona foliga mai le tagata muamua sa i ai e uiga i le 21 afe. Tausaga ua mavae.

suesue Ausetalia faailoa fauna i se nofoaga faapitoa, ma talitonu o nonofo sili ona manu anamua i lenei itulagi o le Lalolagi. E talitonu o ia i le vaitaimi Paleozoic sa laueleele ona o le vaega o Asia o Eurasia. Ona luga o le fauna motu autu e le o eseese. mai Long i luma o le amataga o le vaitaimi o Quaternary i Ausetalia manu marsupial. I le taimi lava lea e tasi sa i ai se tuueseeseina mulimuli o le konetineta. E pei ona lē mafai Ausetalia e ati le faasaunoa - o le sui o le mammals maualuga. O lea, mo le atunuu fauna o le konetineta io tatou luma, e le o masani. Maua i Ausetalia le mammals placental matua - platypus ma echidna, marsupials - kangaroos, koalas ma isi manu e le masani ai.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.