FaavaeinaAoga maualuga ma aoga

Le tulaga o le tagata i le faiga o le manu: atinae o manatu i le amataga mai o le tagata

E vaai i le talutalu o atinae, ma e le tatau fufui le tulaga o le tagata i le faiga o manu i totonu o le taimi ua tuanai, ona talutalu - o se faagasologa lea e faia i taimi uma ma i soo se mea o loo siomia ai i tatou. Mo se faataitaiga, siama lea e faigofie ona faaleagaina e penisilini muamua faatauina se fou, e tetee atu fualaau foliga.

filifilia faalenatura

folafola natura e faapea: o le lelei o loo fetuunai ai le manu i le tulaga o le nofoaga lea o loo soifua, o le tele o ona avanoa ina ia ola ai ma maua fanau. Ana fanau e mafai ona mautofi i abnormalities na matua faamanuiaina ai o fagafao lona tama i lo latou siosiomaga i le lotoifale. Ituaiga suia le aluga o taimi, le fetuutuunai lelei i le siosiomaga. O loo i ai ituaiga fou, o loo i ai le faitau afe po o le faitau miliona o tausaga, ona mou. Talutalu manaomia ai le taimi ma taimi fiafia i suiga na tupu.

Vala e mafai ona fesoasoani e ola: mo se faataitaiga, - o le nifo po o le sili sili faiʻai - e mafai ona tupu i le meaola faatoa fanau mai e pei ona soo sese faalemataupu. Afai fesoasoani moni lava o vaega fou e ola ai, ma e mafai ona ola toe manu, po o le ola i le tulaga pe afai o le sui masani o le ituaiga oti, ua mavae lea o nei uiga i luga o mai lea tupulaga i lea tupulaga. Pe e aoga moni lava o nei tomai manu ua latou faasolosolo suitulaga i latou e le maua i latou.

aʻoaʻoga a Darwin

E tusa ai ma talitonuga a Darwin, e le maua ai mea ola uma i le faagasologa o lona olaga kopi e tutusa lelei lava. e le fiafia le tamaitiiti e le vaai a tina pusi pei o loʻu tina-pusi, e eseese lava saito mai le tasi i le isi. Afai tatou te vaai ia i latou i lalo o se mikerosekope po o suesuega o vailaau, e mafai ona tatou vaai i lo latou otherness. o Variability le mea mo le filifilia o le lalolagi. Pe afai o nei meatotino e manaomia mo le ola o le tagata fou, o le a ola ma taitai atu ai fanau, pe afai e - le filifiliga e saua faalenatura aveesea ai mai le lalolagi moni, ma o le a oti, e faitau selau ma le faitau afe o tagata taitoatasi maladjusted. O le a le tulaga o le tagata i le faiga o manu? Filifiliga o le sili ona lilo o le natura, faapea foi ma lona mamalu silisili lea, o le mea moni, e auauna atu i tagata.

O le tulaga o le tagata i le faiga lalolagi manu

Tagata tuu i se faavasegaga o primates, o lea ua sili atu i le 100 ituaiga, e aofia ai apes, gorillas ma chimpanzees. Afai e faamaoti mai le tulaga o le tagata i le manu lalolagi faiga - apes, e pei o maua chimpanzees faatasi ma le tagata sili ona latalata sootaga faaleaiga, 98,4% o le genes latou feagai. E ua faamaonia e faapea 2.6 mln. I tausaga ua mavae sa vaevaeina i 2 primates lala. 1 i Australopithecus, o se toe i ai mulimuli ane, ma 2 le tulaga o se tagata i le faiga o le lalolagi manu - i Homo habilis. E iloa e le hominids muamua ua i ai i le lalolagi mo 3-5 mln. Tausaga ua mavae.

O le tele o suesuega, fua, ma excavations faia i luga o lo latou faavae, faamaoniga faasaienisi ua faailoa mai ai o le tulaga o le tagata i le faiga lalolagi manu tuu i se faavasegaga i totonu o le mafaufau primate. primates uma le foliga masani.

  1. Tatou lima ma vae uma i tamatamaivae lima i taitasi.
  2. Ia nifo ua fetuunai e lamuina le tele o meaai eseese.
  3. tuuina atu mea uma fanau e matele i le tasi tamai povi, a itiiti - mo ni nai fanau.

Faailoga o le tulaga o le tagata i le faiga lalolagi manu

Ae ei ai eseesega taua i le va o i latou.

  1. E na o le natura faaletagata e savavali saʻo i vae e lua ma, e tusa ai, o se fausaga faapitoa o le ivitū, ivinoʻo, vae, lima, maso, ma isi totoga.
  2. E mafai e le lima o le tagata e faia ai le tele o gaoioiga eseese ma tonu. ulupoo tagata maualuga ma faataamilo ai;
  3. vaega Cerebral o le ulupoo dominates le pito i luma, ei ai se muaulu maualuga, auvae vaivai ma le nifo itiiti, delineated manino auvae.
  4. O le faiʻai o le tagata e tusi - 1800 cm3, o 3 taimi le faiai primate. O se tagata lelei ona atiina ae o se vaega o le faiai, o le nofoaga autu o le mafaufau ma upu sili ona taua.

O le tagata muamua i totonu o le primates

O le tuaa muamua tagata - Australopithecus, sa mafai ona gaoioi solo i se tulaga amiotonu. Ona o lenei mea, sa ia uuina i lona lima meafaigaluega ma auupega anamua.

E tusa ai ma le talitonuga faasaienisi o le atamai na tupu faafuasei i le foliga o le tagata, o le taunuuga o se atinae umi evolutionary, o lē na le fiasefulu miliona o tausaga. Saienitisi ua tuuina atu ai le igoa "sapiens Homo" o se tagata na te silafia le ala e faia meafaigaluega faavae, ma tanu o latou uso tribesmen. O le meafaigaluega sili ona anamua na lathed maa. 500 afe tausaga ua mavae, ua uma ona togafitia tagata pou laupapa, o le faia i latou i le tao. Ma e na o le 250 afe tausaga ua mavae sa i ai se toʻi maa.

50 afe tausaga ua mavae, ua tatou aoao e faia lamepa, vaneina mai le maa, lea nai lo le suauu o gaʻo o manu, ina ua mavae le isi 20 afe o tausaga sa i ai le aufana muamua ma le aū. Mai le uluai tulaga o le tuaa i le ituaiga "homo sapiens" atinae oso lea na tupu i totonu o le 14-20 miliona tausaga. talutalu le gata i le manu o Australopithecus, o le na te silafia le auala e faaaoga ai mea o loo siomia ai o auupega, e pulea i latou e se togafitiga tulagalua.

atinae o tagata

Pe a vaevaeina primates i lala e lua: muamua subspecies i le faagasologa o talutalu ua liu Homo habilis, ma le lona lua - Australopithecus africanus, o se toe i ai mulimuli ane. Talutalu ua faia e le oso, pe sa i ai ituaiga o "tagata ono". Ia umia se mafaufauga tulagalua ma le tautala, le feaveaʻia autu o faamatalaga, ua mavae lea ua i e tupulaga o lumanai. Vaai "e ea i luga le tagata" na faaali mai le 100 afe. Tausaga ua mavae. le genetically ae e ala i le savali ma le aafiaga faaleagaga - Faatasi ai ma lona foliga mai o le aofaiga o faamatalaga e fesoasoani i le foafoaina o le ituaiga fou o le tofi ua faateleina tele. O se tusi faiʻai o le tagata sa e tutusa ma le 1250 cm3, ae lei gata ai iina lona talutalu. faatelevaveina le alualu i luma o le suiga moni o matauina i lenei tulaga o atinae.

Mafaufau i le tulaga o le tagata i le mafai ona faamatalaina faapuupuu faiga lalolagi manu e faapea.

auai o tagata sili ona anamua i le faapotopotoina ma fanafana. Latou taitaia se olaga oe maumau solo, 'ai laau ma aano o manu mai manu e oo mai lo latou ala. Le fale, sa latou faaaogaina le ana, ae sailiiliga anamua fautua atu i lenei vaitaimi na fausia le fale muamua o le paranesi. I nisi taimi o le ituaiga e iloa ai a tumau aiga ei ai le tele o tulaga lelei. I se saogalemu nofoaga e mafai ona e natia oloa meaai e matelaina vaitaimi, e puipuia ai i latou lava mai le elemene ma faasaunoa. I totonu o nei nuu e sili atu ona talafeagai ina ia maua faatasi ai ma le tasi i le isi, faapea foi ma faigofie ona fend ese le fili. I le talutalu o faateleina tino disproportionately le faiʻai o le tagata. Ae le ausia e sili ona taua: ua avea tagata o le ute lea o gaioiga tuʻufatasi, o le vaega autu lea o le galuega, mafaufau, ma le tautala, ma le eseesega i le autu o lenei i le va o tagata mai manu.

Le tagata ma le lalolagi manu

O le tulaga o le tagata i le faiga lalolagi manu ua i ai se aafiaga mamana i le lalolagi. Ua saili tagata Paleolithic, decimating nei meaola toe i. Manu, manulele ma iʻa tuuina meaai tagata, o le paʻu na muamua lavalava, seevae ma mea aiga. Talu mai lena taimi ua amata ona aai tagata aano o manu, latou aoaoina le auala e faia ni afi, ma manu toto. Faatasi ai ma le faaleleia o sailia fana ma taming manu aafiaga o le tagata i luga o meaola faateleina.

Talutalu o le moni o ituaiga io tatou taimi e le afaina i le tagata ese, ei ai se aafiaga o le lalolagi i le siosiomaga. le tulaga o le tagata i le faiga fauna po nei tauaveina se tulaga lamatia mo le eseese moni o ituaiga. E sau mai le gaoioiga o le tagata, ma ua e fesootai ma suiga i nofoaga o manu, suiga o le tau i le lalolagi atoa, fanafānauga ituaiga isi atunuu ma le salalau o faamai. E tusa lava po o le lanu, foliga ma ituaiga, o tagata uma ei ai i le ituaiga lava e tasi - "sapiens Homo". faaalia amioga faaletagata auala ua faapolokalameina talutalu e galulue ai, mo se faataitaiga, vaavaai mo se pea, e faatumulia ai le manava, po o le sola ese mai tulaga matautia.

Talutalu po o le faalavelave i fafo?

O mea uma lava e foliga mai e faigofie ma manino i le teori evolutionary o le tupuaga o le tagata. E ui i lea, ua lē taunuu saienitisi se maliega ma folafolaga matua mautinoa ai o le uunaʻi ai mo le soloaiga mai primates e sapiens Homo.

e mafai ona e tusa ai ma manatu eseese faalavelave mai fafo, e pei o le sopoiaina o le sui o malo extraterrestrial i le tuaa o le tagata po o le pulea o le talutalu o le malosiaga o le extraterrestrial superintelligence.

faia Faafetai i le tagata atamai ai se mea taua tele: e mafai ona ia tausia i latou lava, e faia ai se filifiliga po o le faia i le tulaga lamatia. Na te silafia le auala e tusia, fatuina musika, lanu vali. E faapea foi i le fausiaina o vaalele ma vaa mo le suesueina o le lalolagi, faapea foi ma vaʻa lugalagi, avanoa e aoao.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.