FaavaeinaAoga maualuga ma aoga

Lisi o lekiumi. Lekiumi - o se lisi o oloa

Lekiumi - o se tasi lenei o le aupito tele aiga o dicots. e masani i latou i laau o loo maua floral uma ma fanua i le lalolagi atoa tuuina se eseesega tele o ituaiga, e amata mai le laau tetele ma faaiuina i le vine ma ituaiga o meaola ninii e ola i le toafa. e mafai ona ola lekiumi sui e pei ona i le maualuga o le 5000 mita, ma i le mamao i matu po o oneone matutu vevela.

uiga Aoao

Lekiumi, o se lisi o lea ei ai e uiga i le 18 000 ituaiga, lautele faaaogaina i meaai manu ma tagata. Latou faiga aa aofia laiti tuber, ua faia o ie faaali mai i le fesootaiga ma le aʻa o nitrogen-faatulagaina siama. E mafai ona latou faaleleia nitrogen lea maua meaai e le gata i le laau lava, ae faapea foi le eleele.

Lekiumi, e pei i latou lava, e matua eseese. E mafai ona latou oo atu e uiga i le tasi ma le afa mita i le umi. O nei laau o se faatanoa taua o Flora, fai ma sui o le 10% o fuga ituaiga. Le pi sili ona lauiloa ma e masani o pi soya, vetch, pi, lentils, sainfoin, chickpeas, fodder pi, fatu pi, lupine, pi lautele ma pinati masani.

soybean

e tatau ona i ai lenei oloa i le lisi o pi i le tulaga muamua, ona o se tasi o le taatele ma ua ola i le tele o itulagi o le lalolagi. Soybeans - o se oloa meaai lauiloa, lea ua taua mo le faamalieina maualuga o porotini fualaau faisua ma gaʻo. Faatasi ai ma lenei soy o se vaega taua foi o fafaga manu.

vetch

O le tasi lenei o le lekiumi tetele. faaaogaina Vic i diets tagata ma fafaga manu. E pei ona faaaogaina i meaai e pei o vao mago manu, puaa, mutia taumafataga ma le nutimomoia fatu.

pi

Lekiumi, aemaise lava pi, o loo i ai le tele o acids amino, carbohydrates, vaitamini, minerale, porotini ma carotene. Ua uma ona i ai se mafuaaga tele lenei mo le taumafaina e le aunoa o lenei laau. Pi ua faaaogaina o se oloa eseese ma mo le gaosia o fualaau faisua apa. Studies o meatotino a lekiumi ua faaalia e lenei ituaiga o - lenei o se fofo faalenatura matagofie uunaʻia Faamasani aveesea o le tele o faamaʻi.

lentil

O lenei subspecies tuufaatasia lelei uma o le aiga legume, e muamua lava ona o le aofaiga tele o porotini, minerale ma taua acids amino. I le faaopoopo atu, lentils - o le siamupini i lona vasega i le aofai o acid folic. E faaaoga mo le faagasologa i le cereals ma fafaga manu.

sainfoin

O lenei mutia aiga legume. O le faaaogaina o manu e fafaga i le tulaga o ni fatu ma mataupu green e le nutritionally togavao faatauvaa. Sainfoin ua a taua maualuga o aganuu le meli.

Chick-fatu pi

Chickpea o se tasi o le sili ona lauiloa i le lalolagi o le lekiumi genus. O le lisi o meaai e maua ai e faavae i ai, e fai si tele. Talu mai aso anamua, o lenei ituaiga ua tufatufaina atu i le atunuu o Sisifo ma Tutotonu Asia, Aferika, Amerika i Matu ma le Metitirani. Aemaise lava, o loo faaaogaina lenei oloa mo faamoemoega meaai ma fafaga.

o loo faaaogaina Chickpeas i meaai i le falai po o le kuka, faapea foi ma faaaoga i latou mo le sauniuniga o meaai tuuapa, soups, ipu itu, pai, desserts ma le tele o ipu o le atunuu. E mafai ona e fai se lisi umi. Lekiumi, faafetai i ona anotusi maualuga o porotini ma alava, ae maualalo o le gaʻo, e masani ona faaaogaina i meaai vegetarian ma maloloina.

fodder pi

Ua mai le suafa o le aganuu malamalama e pei ona faaaogaina lenei subspecies. E faaaogaina e pei fodder green, po o mo le faia o puaa. Pi forage pi - o se oloa taua lava mo feed manu.

pi

O lenei legume saito, ua taʻua i Europa talu mai taimi immemorial. I pi fatu pi fualaau faisua - o le natura mauoa puna o le porotini, e pei o mea e 'ai, ona o le mataupu i totonu o se vaega tele o acids amino, sugars, vaitamini, māsoā ma alafua. o loo faaaogaina pi Green ma samasama mo tuusao taumafaina, faasaoina ma le sauniuniga o cereals.

lupine

O lenei masini e le faamaualuga o le nofoaga i totonu o le faatoaga forage ma o loo aofia foi i le lisi o lekiumi. Lupine taʻua soybeans i matu, na tuuina mai i le mataupu maualuga porotini, lea e tutusa ma uiga 30-48%, ma gaʻo ma se vaega o le 14%. Pi o lupine ua leva ona faaaogaina i meaai ma mo manu maunu. O le faaaogaina o lenei oloa o se otaota lanumeamata e fesoasoani i le faaitiitia o le siosiomaga ma tuputupu ae oloa siosiomaga faauo. loo faaaogaina foi Lupine mo le manaoga o vailaau ma vaomatua.

pi lautele

O le tasi lenei o le tele o aganuu anamua o le lalolagi o faatoaga. I Europa, ua matua tele lava e pei o se fua fodder. Ina ia faaaoga fatu feed, forage green, saito ma puaa. lelei porotini pi digestible, ina ia latou o se tulaga o le meaai sili ma se vaega taua tele i le tuuina atu o meaai a manu.

pinati masani

Faia se lisi o lekiumi, lea ua matuai taatele, ae le taʻua pinati. Aoga tele ua manatu le fatu o lenei laau, lea o loo i ai le suauu puta, faaaoga i pisinisi eseese. O le faafetai atu ia te ia pinati i nofoaga lona lua i lekiumi nutritionally. Ona fua o loo i ai pe tusa ma le 42% suauu, 22% porotini, 13% carbohydrate. Le tele o taimi o loo faaaogaina i latou i le tulaga o le vaega tele toasted ma vegetative e faaaoga e fafaga ai manu.

iʻuga

O nei fualaau e taua tele ma le soifua maloloina. E toatele tagata e talitonu faapea o le faaaogāina o lekiumi i meaai e mafai ona taitai atu ai i le vave maua mamafa, ae le o matua moni. E ui lava i le mea moni e tutusa maualuga i latou i calories, elemene uma o loo aofia i totonu o nei oloa - fualaau faisua, o lea latou te le tuuina atu se faatiga pe afai e te le tuufaatasia i latou i le taumafaina o le isi meaai maualuga kalori. I luga e le o le lisi atoa o lekiumi, talafeagai mo le taumafaina e tagata, o le mea moni o loo i ai le tele o isi. O lona uiga o le a maua ai le gourmet sili ona faamamaina e oo lava i le vaaiga o le a maua lona tofo.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.