Soifua maloloinaSauniuniga

Lisi o fualaau fusi o alaleo-lautele

Lisi o aoaoga faamasani aoao o fualaau e matua tele ma eseese. O nei fualaau faasaina, ua malolosi e faasaga i se aofaiga tele o polokalama-lelei ma polokalama-lelei siama ma e mafai ona i ai o se aafiaga bactericidal, lea ua mafua ai le maliu o microorganisms po bacteriostatic, ua faapea ona faamutaina latou toe gaosiga.

Faaaoga se vailāʻau fusi o alaleo-lautele e tatau ona i le tulaga pe afai e te manaomia e amata vave togafitiga, pe e le mafai e faailoa sooupu pipisi. O foi taua e avatu ai le onosai a filifiliga togafitiga pe faatupu faamai mai fafo e tele, ma e tolopo le tofiga o fualaau faasaina e le mafai ona ogaoga ona o le tulaga lamatia le ola o le onosai po o le faia exacerbation o faamai matautia.

O nisi o le sili ona lauiloa fualaau fusi o alaleo-lautele :

  • chloramphenicol;
  • neomycin;
  • tetracycline;
  • streptomycin;
  • ampicillin;
  • monomitsin;
  • imipenem;
  • rifamycin;
  • kanamycin;
  • doxycycline.

Lisi taulai vaapiapi o fualaau faaaogaina i le tulaga lea o loo faailoa mai i le siama causative, ma maua saʻo le onosai. O le faaaogaina o fualaau faasaina e sili atu taʻuamiotonuina, talu ai latou te maua se aafiaga i a nisi ituaiga o siama po o le lega, e aunoa ma le fetuutuunai o puipuiga mausali ma aunoa ma le tuuina i lalo le tulaga o le siama e faamanuiaina ai o le tino o le tagata. E ui i lea, vailaau faafomai sa salalau na fualaau lautele-o fusi o alaleo. Lisi o latou ua vaevaeina i penicillins, macrolides, fluoroquinolones ma cephalosporins, latou o loo maua i le pepa faatumu fofo o faafitauli mo tui, papa po o pusa o gafa, ma isi ituaiga inumaga.

Leaga fualaau fusi o alaleo-lautele

Lisi o aoaoga faamasani aoao o fualaau e aofia ai fualaau faasaina e le faaumatia na fungi pathogenic ma siama, ae faapea foi Laiti-meaola aoga o le tagata. Aemaise lava le mataalia e faaitiitia ai le tulaga o le microflora intestinal, o lea e toe tatau ai ona tofia se probiotics onosai.

O nisi tagata e faaaogaina fualaau matauina aafiaga itu e pei o shortness o le manava, tiga le ulu, faafaufau, tali allergic, ma le toatele o isi.

E seasea ona mafai ona e faalogo i lena e le mafai ona ave uma fualaau ma le ava malosi. Ae ua silafia faigata se tasi pe aisea. O le mea moni, o le vailāʻau lava ua uma ona faigata mo le tino faamaʻi vaivai, ma afai tatou faaopoopo se inumaga o le ava malosi, e mafai ona e maua se onana matuia o le ate. Foi, ava malosi faaitiitia le a faatuai le gaoioiga o fualaau i le togafitiga ma le toe faaleleia o le faagasologa mo le vaiaso. E ono faalavelave i le gaoioiga cardiovascular o le tino, lea e faatumulia i le toto faateleina, vaivaiga ma shortness o le manava.

Penisilini mafai ona i ai se aafiaga oona i luga o le neura autu pe a faaaogaina i inumaga maualuga, o lea e tatau ona e tausi tonu i le faamaoti inumaga o le vailaau lau fomaʻi.

Lisi o le tupulaga fou o fualaau e aofia ai meafaigaluega ua faaleleia meatotino pharmacological, ma e le i ai se aafiaga le lelei malolosi i luga o le tino.

Ia manatua o se faaaogaina sese po o le pulea o fualaau e mafai ona faatupuina ai siama ma fungi tetee i lenei ituaiga o togafitiga. Laiti-meaola e fetuunai i le uiga o le fualaau faasaina amata ona mutate ma avea e tetee atu i aafiaga antibacterial, lea na mulimuli ane faigata e faamalolo ai le onosai mai siama. E le tatau ona faatonuina i le taimi nei le fualaau i le sina o colds, talu ai e na o le faaleagaina maloloina lou tino. O fualaau faasaina malosi faatonuina mo faamai siama ogaoga moni lava, e pei o le nimonia, fulū, sinusitis ma isi. N.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.