Soifua maloloinaFaamai ma Tulaga

Manava masuasua faaumiumi: mafua, togafitiga

Lava se aofaiga tele o tagata mafatia i le solia o se nofoa, ae ma lenei faafitauli nofouta maasiasi e vaai se fomai. Afai ua tolopo le asiasiga i ai ma ave e leai se gaoioiga, o le a na maua le tulaga sili ona leaga, pathology avea faaumiumi. manava masuasua faatauanau manaomia le fesoasoaniga o le a gastroenterologist, e iloa ai le mafuaaga o le palasi ma tofi le togafitiga talafeagai.

Sei o tatou malamalama i le mea faaosofia manava masuasua auala e iloa ai se faafitauli o loo foufou mai ma foʻia ai.

E faapefea e le pathology

Afai o le tino o loo tauaveina lelei faiga uma, ona leai lea o se faagasologa masani o uunaiga le fuafuaina e sasaa le bowel. ua fuafuaina lea e tele e ala i le manaoga o tagata taitoatasi o le tino, ma o se tagata e leai se faaletonu ma le popole.

Pe afai o le suiga tumau nofoa ma le vaitaimi i le va o gaoioiga bowel, lea e mafai ona tatou faapea atu o se palasi lenei mai le puleaina lelei. amata manava masuasua faatauanau latou atinae i le manu mai o syndrome bowel itaitagofie. alternating fesuisuiaʻi ai le tagata le manava tatā ma ona ituaiga mamago. Sosoo amata ona atiina ae mamafa naʻuā i lea nofoa aveesea suāvai ma auli, lea faalavelaveina lo latou o ese e ala i le māliuga.

bloating ma manava masuasua Tumau mo aafiaga matautia tagata matutua e le o se seāseā - e toetoe lava a le ola toe lima o le faitau aofai o tagata o le lalolagi i maʻi faaumiumi. O le faafitauli e mafai ona aafia matua o so o se vaega matua ma tagata taitoatasi o so o se feusuaʻiga.

E mafai ona tatou fai atu e toetoe lava o silafia e tagata uma le mea o le manava masuasua. Afai o lenei tulaga e le masani, aua le popole i lena taimi, ae manava masuasua faaumiumi manaomia feutagaiga faafomai.

symptomatology manava masuasua

O lenei pathology o matuitui po o le faaumiumi, ae o le faailoga o le ituaiga taitasi e faailoa le faigata. Faaumiumi manava masuasua i le matutua ua i ai le auga nei:

  • E leai se nofoa mo le tele o aso.
  • O loo i ai a mafatia i le itulagi iliac.
  • I le manava, tiga.
  • A e le o atoatoa sasaa defecating loto ona.
  • ua matauina faasoesa moe.
  • afuafu tetele faateleina.
  • O loo i ai le tiga i le pute.

  • O loo i ai le tiga i le itulagi lumbar.
  • Faafaufau ma faasuati.
  • Burp.
  • Hypersomnia.
  • e matua faigata Kal.
  • E bloating.

Afai e itiiti ifo i nisi o nei faailoga, o se avanoa e asiasi atu i se gastroenterologist, o le a taʻu atu ia te oe le auala e aveesea manava masuasua faaumiumi. Na o le tausia o le fautuaga uma e fesoasoani feagai ma le faafitauli.

O auga o le manava masuasua i se tamaitiiti

Faaumiumi manava masuasua i se tamaitiiti e mafai ona avea, ae o le auga e tatau ona amanaia e nofoa suiga taimi ma tausaga, mo se faataitaiga, pe afai o le susu pepe e defecate le tele o taimi i le aso, e lua po o le tolu tausaga - faatasi pe faalua.

Manava masuasua i tamaiti e faamatalaina i le faailoga aoao ma le lotoifale. O loo i le lotoifale:

  • Faateleina o le vaitaimi i le va o gaoioiga defecation.
  • muimui Kid o le tiga lona manava, e tupu bloating.
  • e toesea le nofoa.
  • I le taimi o emptying tiga.
  • Fecal mafiafia.
  • Atonu ei ai se admixture o le toto.
  • Mafatia i le gāʻau.
  • I le pepe - colic.

Afai manava masuasua faifai pea i se tamaitiiti, e auai i le vaega i le lotoifale e masani:

  • Vaivaiga.
  • Child faigofie ona paʻu.
  • Faafaufau ma faasuati (a mafai).
  • Faaitiitia po o le leiloa o le manao.
  • Irritability.
  • Ulu tiga.
  • faaalia suesuega o le toto anemia.
  • avea sesega le paʻu.

Afai o se tamaitiiti ua manava masuasua avea faaumiumi, e faatumulia i le atinae o faafitauli. Faalavelaveina microflora intestinal, atinaeina colitis, ma taumafaiga faifai pea i le faleuila e mafai ona oo i prolapse rectal.

Mafuaaga o le manava masuasua faaumiumi

mafuaaga uma faamatalaina faamaʻi e mafai ona vaevaeina i ni vaega se lua:

  • lē pathological;
  • pathological.

E aofia ai le suiga lē pathological i le tino lea e tupu fua. O manava masuasua faaumiumi i tagata matutua mafuaaga e masani lava ona taua i lalo:

  • Hormonal faaletonu, lea e aafia ai le tamaitusi digestive. Mo se faataitaiga, i le taimi o matua, e toatele tupulaga talavou o loo feagai ma se faafitauli po o se tamaitai ao tauaveina se pepe.
  • Mea sese i taumafa, le lelei o oloa, o lo latou vaivai tele i luga o le laulau ma le faatumau maualalo o meaai - o uma e mafai ona mafua ai le atinae o le manava masuasua.
  • Le solia o le moe ma le tei valevale.
  • popole soo.
  • faafitauli faalelagona. Mo se faataitaiga, ina ua taofia se tagata le uunaiga e defecate i le galuega po o le aoga ona o le maasiasi po o le le fiafia, ona leai lea o se momono mai se nofoa mautu, o le mafuaaga o le manava masuasua.
  • ua faagaepuina olaga Sedentary le tamaitusi gastrointestinal.

E masani lava, le tele o mafuaaga e lē pathological o instigators o manava masuasua pea. Ae e mafai ona taʻua ma pathological - o se maʻi, faaletonu i le faiga digestive ma isi totoga. Mo se faataitaiga:

  • e faatumulia i le afioaga o cholecystitis faaumiumi po o pancreatitis ma le atinae o manava masuasua faaumiumi;
  • faafitauli i le faiga endocrine.

Le tele o taimi, mafatia ai tagata matutua mai le manava masuasua ona o lo latou tausaga ma ona o le afioaga o le tele pathologies faaumiumi.

vala Tulaga Lamatia mo le atinae o manava masuasua faaumiumi

O le faiga o stagnation i le loto ona faamatalaina e le tuutuuga nei:

  1. O le diffusion o le vaega suavai e ala i le puipui intestinal, e mafua i solidification o feces.
  2. Faaitiitia contractility o le pa intestinal.
  3. O le atinae o tumors i le lumen intestinal.

O le mafuaaga mo le toilalo o le amataga o le tamaitusi digestive, lea e tau atu i le tulai mai o manava masuasua, e mafai ona setete nei:

  • O le lē mafai ona tausisia le pulega o le vai, o le taumafaina o se aofaiga laitiiti o le suavai.
  • Soo nofo i luga o se meaai atoatoa ma itiiti fibre.
  • vaivai maso.
  • Tofē le pulea o le uunaiga e defecate.
  • faaaogāina mo se taimi umi o laxatives ma o latou mafuaaga e mulimuli ane ai le faalēaogāina o mafatia pea i le manava masuasua.
  • Manava masuasua mafai foi ona i ai se aafiaga itu o togafitiga po o le aveina o vailaau faapitoa.

e taitai atu ai stagnation vaitaimi-Long i le suʻia i faafitauli o le tino atoa, o lea e le amanaiaina faafitauli i se nofoa.

Mafuaaga o le manava masuasua i fanau

o le tuputupu ae ma atinae masani muamua faalagolago i luga o le meaai saʻo ma paleni. O le mea lea, e masani lava o se suiga i le meaai, suiga o le meaai, e pei o pepe faatomuaga o meaai felagolagomai, e mafai ona avea ma se pogai o le manava masuasua. faaletonu e faaaogaina i le nofoa e masani ona faatupuina i le:

  • taatele o puta ma porotini meaai i le meaai;
  • solia o microflora intestinal;
  • leai o enzymes e aafia ai le faagasologa o le faʻamalūga;
  • allergies meaai;
  • faaaoga se aofaiga laitiiti o le suavai.

manava masuasua faaumiumi i fanau e mafai ona o se taunuuga o faamai mautinoa:

  • rickets;
  • myasthenia gravis;
  • gastritis;
  • ulcerative faamai gastrointestinal ;
  • duodenitis;
  • faagasologa neoplastic i le suʻia;
  • polyps;
  • helminthiasis.

gaoioiga faaletino Low faaitiitia tomai o le afi le tamaitiiti o lona suʻia ai, e tau atu i le atinaeina o le manava masuasua. foi e tatau ona matua iloa manava masuasua e mafai ona e atiina ae ai i luga o mafuaaga mafaufau, mo se faataitaiga, i le taimi o aoaoga i le weaning po faleuila.

O le taunuuga o le manava masuasua umi

Afai mafatia i manava masuasua faaumiumi, mea e fai? O se fesili talafeagai, ona o le faʻalavelave umi o gaoioiga masani bowel o faatumulia i le atinaeina o le faafitauli matuia:

  • Atiina ae o hemorrhoids ma fissures anal foliga.
  • ua vaivai maso Sphincter, e tau atu i incontinence fecal.
  • Tumau taumafaiga i le alu i le faleuila e mafai ona taitai atu ai i prolapse rectal.
  • Itaitagofie taitai atu māliuga otaota o meaʻai i le atinae o tumors, lea e mafai ona atiina ae i le kanesa.
  • Le nofoa umi faatuai tau atu i le onana ai.

O le faatuai umi o se nofoa - se aafiaga matautia lē lelei, ae afai ua uma ona e maua manava masuasua faaumiumi i tagata matutua, le mea e fai ina ia maua aveese o le faafitauli, e mafai ona fautuaina e na o le fomai.

manava masuasua togafitiga

Togafitiga o le manava masuasua ua a gastroenterologist, o le na tofia na o le fualaau ina ua mavae le faamautinoaina o le mafuaaga ma faia se auga saʻo. I le manatu o le mafuaaga tofia togafitiga faigata, lea e tatau ona aofia ai le usitaia o fautuaga meaai.

I totonu o le vaega o togafitiga o nei:

  1. Vailaau.
  2. faatinoina fofo.
  3. O le faaaogaina o le faiga e foia ai mālō.
  4. meaai faapitoa.

E faamama uma suʻia mai nofoa vave faaputuputu e mafai ai, faatonuina le fomai a laxatives onosai, e aofia ai le sili atu ona aoga faamaonia e faapea:

  • "Puraks", lea i lona tuufaatasiga o loo i ai vaega herbal, ina malie faamamaina le loto ona.
  • "Adyulaks". E aofia glycerin, lea e faamaluluina ai le nofoa.
  • "Alax". Faia mai alkaloids ma laau e fesoasoani e faamalolo vave le loto ona.
  • "Fayberleks". E faavae i luga o mea e masani o fualaau aina.
  • "Guttalaks". E faasino i fualaau faasaina e gaosia e lelei faamamaina le loto ona.

Le taimi lava e tatala mai le mataupu gāʻau, e tatau ona e tausia o le toefuataiga o lona microflora. I lalo o le uunaiga a mea oona e sa i le umi ua le puipui mucosa gāʻau aveesea lona elasticity, ma faalavelaveina galuega tauave afi, ma e te manao e toefuatai. A faapitoa i lenei tulaga faatonuina o le fualaau faasaina nei:

  • Fualaau faasaina "bifidus Pepa Lacto" o loo ola siama, ma faapea e mafai i se taimi puupuu tele le mucosa faaleleia le tulaga.
  • "Rotabiotik" e le gata toefuatai microflora, ae faateleina ai foi le meatotino e puipuia ai o le atigi.
  • "Mukofalk", na foafoaina ai i luga o le faavae o le laau ma o se tasi o le mea sili e toefuatai e suʻia a le onosai. Ia ei ai se aafiaga laxative laitiiti, ae faaleleia peristalsis ma ei ai se aafiaga lelei i luga o le microflora intestinal.

Tatou te faaaogaina e faasagatau manava masuasua vaifofo mālō

Le auala e taulimaina ai vailaau manava masuasua faaumiumi o lona uiga ua tatou toe iloiloina. Fualaau fesoasoani e vave ona taulimaina manava masuasua, ae o tagata e faia ma le faaeteete ma malie. I totonu o le recipes sili ona lauiloa ma le aoga e aofia ai:

  1. O le faaaogaina o fua mago. Mo lenei e tatau ona faatumulia i le afiafi faatasi ma pupuna le vai i se aofaiga o le 150 ml o le vine, mago apricots, tetele, ma mati. Taeao o alavai ma faʻamanifi mago, faaopoopo mutia senna (sipuni ti) ma le 150 g o le meli. Faafefiloi lelei ma teu i totonu o le pusaaisa. Ia le po i luga o se sipuni ti.
  2. I manava masuasua faaumiumi tele buckthorn lelei. E tatau ona avea 2 sipuni fua matutu faaopoopo 0.5 lita o vai aumaia i le maʻisua ma kuka mo le 30 minute i le vevela maualalo. Infuse mo ni nai itula, ona faia lea o le po ma le 100 ml po o le lua i le aso mo le 70 ml luma o meaai.
  3. Togafitiga o le suauu castor faaumiumi manava masuasua ua lauiloa e le toatele. Ia le auala e tatau ai i le taimi e momoe ai 2-3 teaspoons.
  4. sao foi le suauu Sesame i le aveesea o le manava masuasua. Mo lenei faamoemoega e talafeagai ona ave i luga o se sipuni ti 3 taimi o se aso mo le afa itula ao lei meaai ma inu vai.
  5. Fesoasoani Lafoai manava masuasua fatu kero, afai latou faaumatia 1 g faatolu i le aso, e tasi le itula ao lei meaai.
  6. Kefir, pe afai e faavaivaia 10 ml o le suauu o fualaau faisua, o le a fesoasoani foi ia maua aveese manava masuasua. Aai sili atu i le po i sips laiti.
  7. fesoasoani Brine sauerkraut aveesea o tuutuuga toʻa i le gāʻau. Le mafaufau e tatau i le 100 ml i le tulaga o le vevela i luma o se taumafataga.

Suia lou meaai

E le mafai ona aveesea o manava masuasua faaumiumi, pe afai e toe iloilo ana meaai. E toatele e le malamalama pe aisea e mafatia manava masuasua faaumiumi i latou, ma o le tali masani o loo taoto i le meaai sese. O nisi nei o fautuaga e fesoasoani ai ia aveese o le faafitauli ma faatu se nofoa:

  1. Aai soo lelei atu, ae itiiti vaega.
  2. I le taimi o le aso e tatau ona e inu i le 2 lita o vai mama. Lē gata i lea, lauti ma isi suavai e le o iloiloina i lenei tusi.
  3. Aua e te 'ai i luma o le alu i le moega, o le taumafataga mulimuli - siomia 19 itula.
  4. Aveesea mai le pastries meaai, vaitipolo ma isi vaiinu suamalie, pi, suamalie, margarine, mayonnaise.
  5. O le a maua e matua faaitiitia, ma e sili atu aveesea meaai puta, solo le manogi ma māi.
  6. Faaopoopo i le meaai o meaai mauoa i alava: bran, falaoa atoa saito, cereals, laau, fatu laau, fualaau aina ma fualaau faisua.
  7. Nati ma fatu mauoa foi i alava, ae faapea foi meaai.
  8. Aofia ai i le meaai o oloa susu i le aso, e manaomia e inu le itiiti ifo i le afa a le lita. I le po, ma ave a ipu o iokutu.
  9. Mo le meaai o le taeao, saunia porridge i luga o le vai po o muesli.
  10. I salati faaopoopo suauu fualaau faisua faalenatura: sesame, papiki, flax.
  11. Nai lo o le suamalie masani ai le meli - ia e sili atu le aoga.

E oo lava i le na o le toe iloiloina o le meaai, o le ua mafai ona faatuina moni o se nofoa ma taofia manava masuasua i le lumanai.

Puipuia o le manava masuasua

Afai o loo outou feagai manava masuasua faaumiumi ia e ua malamalama i ai, ae o le fesili o le, pe e mafai ona taofia ai i se tulaga? O le mea moni, afai e na o le mulimuli i nisi o tulafono:

  1. Ina ua mavae le nofo i luga i le taeao e inu a le lita o le vai mafanafana. O lenei e tatau ona faia i luga o se manava avanoa, e faapea, i luma o le taeao. Afai o le vai mama e na o le le talafeagai ai, e mafai ona e faaopoopo sina sua o le tipolo po o le meli. O le mea moni, ia vave ona inu a le lita o le vai e faigata, e tatau i faamasania latou lava i ai malie, e amata i le taeao i se ipu, malie le faateleina o lona tele.
  2. O nisi o le vai nai lo lamuina aʻa licorice i le taeao ma le afiafi, e ui lava e le suia le leai o sua i le tino.
  3. Ina ia taofia ai le atinae o le manava masuasua mafai ona luma inu taimi e momoe ai se ipu malamalama o le susu i le 3 teaspoons o psyllium. I le ala, e le mafai ona faaaogaina fatu o lenei laau i le tulaga o puree, lea ua saunia e faapea: nofoaga o le fatu i totonu o se ipu vai ma sasaa le vai faaaluese i le taeao, ma le faaaogaina mafiafia i se sipuni 4 taimi i le aso.
  4. I le taimi o maitaga, mafatia moms lumanai mai le manava masuasua masani ona fesoasoani i se tulaga e mafai ona aai i le sua o le moli i le faaopoopoga o le suauu olive.
  5. e mafai ona mafatia ai tamaiti o loo breastfed mai manava masuasua, pe afai e le o tausisia Tina ma fautuaga meaai. Faaopoopoina vine i lou meaai, e mafai ona le faatagaina lena mea e tupu. Afai o le faigata vine fou e faatau, e mafai ona e faaaogaina lenei mo vine, fufui i le vai.

o le a fesoasoani le tausiga Puipuiga taofia ai le atinae o le manava masuasua pea.

Le auala e faia ai se nofoa e le aunoa?

Ia outou loto galulue e pei o se uati, e le lava, e tatau ona e mulimuli i ni nai taiala:

  1. e tatau ona faia gaoioiga bowel i se nofoaga lelei mo se tagata e lagona le mafanafana.
  2. Alu i le faleuila e sili atu ma le 20 minute mulimuli ane ina ua maea le taeao ona o le manogi ma luma o meaai uunaʻia le faiga digestive.
  3. I luma o le taumafataga, inu se ipu vai mafanafana.
  4. Le taeao, aoauli ma le afiafi e tatau ona faia i se siosiomaga filemu, e aunoa ma faataalise le talafeagai, lamuina.
  5. Aua le faatalale i faafiafiaga.
  6. Alu i le le tatau ona faanatinati faleuila, e manaomia ai le taimi e sasaa le bowel ma e le aoina nofoa.
  7. O le taimi lava o loo i ai le uunaiga e faaaoga le faleuila, e tatau ona e alu i le taimi e tasi, e ese mai le pito i tua vai uma taulai atu i le suʻia, le faia o le nofoa fufusi.
  8. Afai o se taimi itiiti e tuuina atu i gaoioiga faaletino, o le loka o le a outou le mafai ona faalavelaveina.

Manava masuasua - ai e mautinoa lava o le lelei, ae e tagofia ai e mafai ma e tatau ai. Aua le faatopetopeina e Resort i fualaau faasaina. E masani lava ina ua uma togafitiga umi e suʻia avea tuai ma le paie e na worsens le faafitauli. E sili atu ona toe iloilo lou olaga, meaai, ia toaaga e siitia atu, ma o le tātāvale faiga uma i le tino.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.