News ma Society, Natura
Manu ma laau o Aferika
Aferika - o le konetineta, e aofia ai a lona lima o le laualuga o le fanua a le Lalolagi. O le fale e tusa ma le 100 ituaiga eseese o manu ma le 1,500 o ituaiga o manu felelei, o Flora o le konetineta foi si eseese.
mafai ona maua le sone climatic eseese uluai ma le pei o isi laau Aferika. I le sili atu itulagi matutu aina e "maa" nonofo lanu meamata, o le tutusa se alā e tulaga ese. Ua tutupu foi laau ofoofogia, o latou lau aapa a le maualuga o le silia i le tolu mita. Teropika ofe nonofo ai ni tagata, vine, ferns, ma isi laau.
Ina ia mafai ona faasaoina le laau Aferika tulaga ese, o le tulaga e auina a le tele o tupe mo le foafoaina o le natura faasao ma paka.
E moni lava, e mafai ona manatu sili ona uluai nofo green o lenei konetineta ulu. Ua manatu le toʻatele ua maua le laau lona igoa ona o le mea moni e faapea o faatupulaia i ai le areto. Ae e leai. O le mea moni e faapea i le laau fua le tofo e talitutusa lava le oloa sdobny.
O le isi laau e tupu i luga o le konetineta - o le mago. O lona suamalie, fua suasua avea o se ipu e sili ona fiafia le toatele o tagata. Ma le ipu sili ona lauiloa o tagata o le atunuu - pateta falai ma mango.
tuputupu ae foi ofe i Aferika. O loo maua i luga o le e fai si taatele motu autu, ma e masani ona mafai ona e aapa laau a maualuga o fale e iva.
Baobab. Le laau Aferika uma ua leva ona ola, e le mafai ona fai e uiga i le baobab. I le konetineta, ei ai se laau, lea e uiga i le 5000 tausaga. E 22 mita le maualuga, ogalaau faataamilosaga - 47 mita, o le faataamilosaga o le pale - 145 mita.
Faʻi. O le isi ipu dainty e sau mai Aferika ma lauiloa i le lalolagi atoa. I Guinea, e mafai ona e vaai i le fua o lea aapa 60 senitimita le umi.
Kalanchoe Degremon. Ona o lona fausaga masani ai, kalanchoe ua le fiafia isi laau uma i Aferika. O lona peculiarity o loo taoto i le mea moni e faapea e tele embryos lau taitasi i lona faiga aʻa, faatagaina ai i latou i ai eseese. E taʻua se sua Kalanchoe se sui sooupu faamalologa.
Palma. Le faamatalaina o le laau i Aferika, ae le taʻua laau pama. O nei laau maua se fausaga momono, ua faapea, punou i se matagi malosi, e mafai ona latou paʻi atu i le tumutumu o lona laueleele. Ae o le mea autu e tosina tagata i lenei laau - lona suamalie, fua manogi taʻua popo.
Laau ma manu i Aferika e eseese ma tulaga ese. Seʻi manatu i nisi o le lalolagi manu.
Cobra. O lenei gata e mafai ona oo atu i se umi o le 1.5 mita, ei ai se e mūmū sesega-samasama lanu e tasi le lanu i se lanu enaena fasi transverse oi ai i luga o le ua. E afio faapitoa i le teritori o Aferika i Saute , ma e faatatau i le vaega o le manu e sili ona matautia i Aferika.
e mafai ona maua Crocodiles i le vaega i sasae o le konetineta. Reptiles eseese telē tele, ma nisi o sui e mafai ona oo atu i se maualuga e sili atu i le 6 mita ma fuaina a tone.
O le isi manu o loo soifua i le vai - ipopo. valaau atu ia te ia tagata le atunuu le alii o vai. Feiloai le hippo mafai ona i ai i le itu i sisifo, vaega i saute ma sasae o le konetineta, faapea foi i luga o le auvai o le Vaitafe o le Naila. 'ai manu faapitoa laau, ae faapea foi mo le tagata e faatusa i ai se tulaga matautia tele.
Elefane. E manatu le mamele laueleele sili ona mamafa ma le aupito sili ona tele i le lalolagi. Faatasi ai ma le fesoasoani a lona proboscis umi, e mafai ona tataa nei manu tulaga ese, tau le laulaau mai le laau ma sogisogi i ai. O lenei ola ai i nei manu e matele i puipuia malae ma nofoaga faasao a le atunuu.
Lev. Talu mai aso anamua, o se styled manu carnivorous tupu o manu. Tuli nei manu ao ma le po, i le ato po o le tuua toatasi. I aso nei, o loo i ai e uiga i le 23 afe o manu, o le tele o lea e nofo i le paka o le atunuu. Ae peitai, i ni nai leona, e mafai ona maua lafu i Aferika i Sisifo.
Similar articles
Trending Now