Aoga:Saienisi

Moli fa'atusa ma se lagona matagofie

E pei ona tatou iloa mai le aoga aoga o geometry, o le faailoga e mafai ona avea ma se tasi o ituaiga e tolu: ogatotonu, axial and symmetry e tusa ai ma se vaalele. Ogatotonu o le foliga o se mea faitino e tusa ai ma se mea (o le fa'ata'ita'iga sili ona faigofie o so'o se li'o), o le mea fa'apitoa e feso'otai i se laina sa'o, ma o le ituaiga mulimuli (relative i le vaalele) e lauiloa foi i tatou e pei o le fa'ata'ita'iga tutusa.

Geometry ma le matematika tatou te maua ai ni ta'iala manino lea e mafai ai ona tatou fuafua lelei po o le a le mea e mafai ona mafaufauina e tutusa ma le mea e leai. Ae ui i lea, i se faaopoopoga i faiga masani, o loo i ai le isi itu e tasi e iloa e se tagata toetoe lava a le mafaaseseina o le lalelei.

E oo lava i le Faa-Eleni anamua matauina mea symmetrical tusa fananau mai ma le matagofie. O le German mathematician G. Weil na tusia muamua le galuega "Studies on symmetry", lea na ia finau mai ai o le matagofie ma le matagofie e vavalalata vavalalata. E tusa ai ma ia, o le mea ua manatu e foliga tutusa o se vaega lelei o le tele, ma o le foliga tutusa o se ituaiga faapitoa o le faifai pea o vaega atoa.

Faata symmetry i geometry masani ona tatou fegalegaleai ma i polygons masani, ae afai e te vaavaai ma le totoa, e fai lava si tutusa ai nei ata i le natura. O nisi o ia mea e mafai ona vaaia i foliga o ni tioata, o isi - i foliga o mea laiti ninii po o mamanu.

O le fa'afeiloa'iga o le ata e taatele i le fausiaina. O loo i ai i totonu o fale uma o Aikupito ma anamua malumalu Eleni, amphitheaters, basilicas ma fausaga faaofuofu le manumalo o Roma, Renaissance ekalesia ma maota, faapea foi i le tele o galuega o le tusiata fale vaitaimi.

I le natura, o le fa'atafaatusa o le fa'ata'ita'iga o le uiga lea o manu ma laau totō e fa'aleleia pe ola fa'atasi ma le fogaeleele, ma e masani ona maua i foliga o le laufanua i le vai vai o le vaitafe, vaituloto, ma isi. A mataʻina faataitaiga o lona felanulanuai apaau pepe mamanu lea e fetaui tonu lava matua.

Ma o lenei liliu atu lou mafaufau i le tagata. Aisea e mananao ai nisi tagata e tusitusi e matagofie, ae o isi e le o atoatoa mai le matagofie o le tagata? O saienitisi Peretania, na ta'ita'ia e le tagata su'esu'e o le biologist William Brown, na ia maua se tali sao i lenei fesili ma faia se suesuega lea na auai ai teine 37 ma le 40 talavou (o se lipoti auiliili na lomia i le lomiga a le PNAS). Muamua, o saienitisi o lo'o fa'aaogaina se scanner na faia se fa'ata'ita'iga o le tino e tolu-vaega o tagata taitoatasi o lo'o auai i lenei su'ega. Ona su'esu'eina ai lea e le au su'esu'e i luga o le 24 laina le sa'o o le fa'ata o le fa'ata'ita'iga o ata ta'itasi. Ina ua uma lena, sa talosagaina ai volenitia taitasi e iloilo le matagofie o tagata auai o le isi itupa.

O le iuga e fa'asa'o ai masalosaloga uma. O le su'esu'ega na fa'amaonia ai o le fa'ata o le tino e i ai sona aafiaga tuusa'o i le matagofie o le tagata. Ma e sa'o lenei mea mo alii ma tamaitai.

O le fea o lenei mea e mafai ona fa'aalia? O mea matagofie o le matagofie e eseese, ae i le taimi lava e tasi e tumau pea lava - o le mafuaaga o le matagofie e taoto. Ma e moni lenei mea mo mea uma o loo siomia ai i tatou i lenei lalolagi ofoofogia.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.