FaavaeinaAoga maualuga ma aoga

O le a alualu i luma? Ituaiga, ituaiga, o ni faataitaiga o le alualu i luma. Ausia ma feteenaiga o le alualu i luma

O le manatu o le alualu i luma faasaienisi ulu o se faalelalolagi (le lalolagi) o le le faatuatua o Kerisiano i Providence. Faaaliga o le Lumanai i le tala faatusi paia e se foia, faauuina ma paia faagasologa o le tagata tau atinae, e taitaiina e le finagalo o le Atua. Ae peitai, o loo maua le tele muamua amataga o lenei manatu. Sosoo ai, faavasega, o le a le alualu i luma, o le a lona faamoemoega ma le taua.

O le taʻua muamua

Ae e te lei fai mai e tatau ona tuuina atu i lenei alualu i luma a le tala faasolopito puupuu o le tulai mai ma le salalau atu o lenei manatu. Aemaise lava, o le uputuu faafilosofia Eleni, o loo i ai le finauga i le faaleleia o le fausaga faaagafesootai ma faaupufai o lo oi evolve mai le nuu anamua ma le aiga i le polis anamua, t. E. O le aai-setete (Aristotle, "faaupufai," Palato "Tulafono"). A itiiti mulimuli ane, i le taimi o Tutotonu Ages, taumafai Bacon e faaaoga le manatu ma le manatu faavae o le alualu i luma i le fanua ideological. E tusa ai ia te ia, le malamalama faaputuputu i le gasologa o taimi e sili atu ma sili atu ona faatamaoaigaina ma faaleleia. O lea la, e mafai e tupulaga taitasi e vaai mamao ma sili atu nai lo lona muamua atu.

O le a alualu i luma?

O lenei upu faavae Latina ma o lona uiga o "le manuia", "agai i luma." Alualu i Luma o le atinae o le taitaiga o le amio alualu i luma. ua faamatalaina ai lenei faagasologa e ala i se suiga mai le pito i lalo e maualuga, mai le itiiti e sili atu ona atoatoa. Le alualu i luma o le lalolagi - o le lalolagi, aafiaga matautia lalolagi-talafaasolopito. O lenei faiga e aofia ai le ascent o le tuufaatasia o tagata mai le motusia o setete anamua i le maualuluga o le malo. O lenei suiga o loo faavae i luga o le faapolokiki, faaletulafono, o amioga lelei ma le tauleleia, ausia faasaienisi ma faatekinisi.

vaega autu

Faamatalaina i luga, o le a alualu i luma, ma le taimi muamua na ou talanoa e uiga i lenei mataupu. Sosoo ai, tatou iloiloina ona vaega. I le faagasologa o le faaleleia o le aao lenei atiina ae:

  • Meafaitino. I lenei tulaga o loo tatou talanoa e uiga i le faamalieina sili ona atoatoa mo tagata uma ma le aveesea o so o se tapulaa faapitoa mo lenei.
  • O le vaega lautele. O iinei o loo tatou talanoa e uiga i le faagasologa o le approximation o le lalolagi i le faamasinoga tonu ma le saolotoga.
  • Saienisi. O lenei vaega e atagia ai pea le faagasologa, loloto ma le malamalama faateteleina le vatele o le lalolagi, o ona atinae e le gata i micro- ma macrospheres; faasaʻolotoina mai le tuaoi o le malamalama o le tulaga talafeagai o fuafuaga tau le tamaoaiga.

taimi fou

I lenei vaitaimi, sa amata ona matou iloa le avetaavale malosiaga o le alualu i luma i le faasaienisi. O latou manatu i luga o le faagasologa faaalia e G. Spencer. E tusa ai ia te ia, alualu i luma - e le gata i le natura ma le lalolagi - e usiusitai i le mataupu faavae evolutionary aoao faaauau pea le faateleina o le lavelave ma le faagaoioiga i totonu o le faalapotopotoga. Le aluga o taimi, alualu i luma na amata ai ona vaai i le tulaga o tusitusiga, talafaasolopito aoao. Na le amanaiaina ma le faatufugaga. O le malo eseese ua i ai se ituaiga o auaunaga lautele. poloaiga, lea, i le taimi, na taitaiina atu ai ituaiga eseese o le alualu i luma. ai le "apefai" na faia. I lona pito i luga o le faalapotopotoga sili ona atiina ae ma aoaoina o le West. Sosoo ai, i vaega eseese o isi fua o faatoaga. Faletusi o le faalagolago i luga o le tulaga o le atinae. O se "westernization" o le mataupu. O se taunuuga, o loo i ai sea ituaiga o le alualu i luma o le "amerikotsentrizm" ma le "Eurocentrism".

Contemporary

I lenei vaitaimi, ua tofia ai se matafaioi taua i se tagata. faamamafaina Weber le tulaga o alofaga o le tagata aoao i le pulega o se ituaiga o faiga lautele. taʻua Durkheim isi faataitaiga o le alualu i luma. Sa ia talanoa e uiga i le faiga tuufaatasia lautele e ala i le "mautu faatulagaina". Na faavae i complementarity ma taufai aoga sao o tagata uma o le lalolagi.

O le mataupu masani

19-20 seneturi taʻua o ia o "le manumalo o le manatu." A o le talitonuga lautele e faapea o le alualu i luma faasaienisi ma tekinolosi e mafai ona ia tuuina atu se faaleleia faifai pea faamaonia o le olaga, faatasi ai ma le agaga o le faamoemoe faaleuo. I se tulaga lautele, i le lalolagi oi ai se manatu faavae masani. O se manatu mautinoa o le a faasaʻolotoina malie o le tagata mai le mataʻu ma le valea i luga o le auala e sili atu ona mama ma sili atu le maualuga o le malo. O le mataupu masani e faavae i le manatu o le taimi foia linear. O loo i ai le alualu i luma lelei faamatalaina i le eseesega i le va o le taimi nei ma le lumanai po o le taimi ua tuanai ma le taimi nei.

Sini ma Sini

Sa manatu o le a faaauau pea ona alu i le gaoioiga o loo faamatalaina i, e le gata i le taimi nei ae i le lumanai, e ui lava i le eseese soo. na matuā sosolo atu i totonu o le toʻatele o le talitonuga e faapea o le alualu i luma o si mafai ona faasaoina i vaega uma, o le tasi o le faatulagaga autu o malo. O se taunuuga, sa e aapa manuia atoa uma.

Le taiala faataatia autu

I totonu oi latou e masani ona feiloai:

  • faaleleia faalelotu (J. Buse, Augustine).
  • O le faateleina o le malamalama faasaienisi (Comte, D. Vico, Zh. A. Kondorse).
  • Tutusa ma le faamasinotonu (Marx, T. Campanella, T. Moore).
  • Faalauteleina o le saolotoga o le tagata faatasi ai ma le atinae o le ola mama (Durkheim, Kant).
  • Urbanization, industrialization, tekonolosi faaleleia (KA Saint-Simon).
  • Le malosiaga i malosiaga faalenatura (Herbert Spencer).

alualu i luma feteenai

Masalosaloga muamua e uiga i le sao atoatoa o le mataupu amata ona tautala ina ua mavae le Uluai Taua Lalolagi. alualu i luma feteenai aofia ai i le manu mai o le manatu e uiga i le aafiaga le lelei itu i le taimi o le atinae o le sosaiete. O se tasi o faitioga muamua faia e F. tenisi. Sa talitonu o ia atinae lautele mai masani i ona po nei, tau alamanuia, e le gata e leʻi faaleleia, ae faateteleina le tulaga o le ola o tagata. Peraimeri, vave, fesootaiga faaagafesootai patino o le fegalegaleaiga masani o tagata na suia e leai foi, atauina, lona lua, mama meafaigaluega faafesootai fananau mai i le lalolagi i aso nei. O lenei, e tusa ma tenisi, o le faafitauli autu o le alualu i luma.

mounting faitioga

Ina ua mavae le Taua II mo le tele ua avea faamaonia e faapea o le atinae i se tasi tulaga ua i aafiaga le lelei i se isi. Industrialization, urbanization, faasaienisi ma aitalafu faatekinolosi tuuina atu faatasi ma le filogia o le siosiomaga. O le iʻuga, faatupuina se faalavelave ecological. O loo i ai se manatu fou. Mautinoa e manaomia e tagata e faaauau pea le alualu i luma o le tamaoaiga, na suia i se manatu isi o le "tapulaa i le tuputupu ae."

vaʻaiga

fuafuaina le suesue faapea i le auala o le atunuu eseese taumafaina i tulaga faatonuina i Sisifo, e mafai ona pa le paneta anoanoai ecological. O le mataupu o le "auro piliona", e tusa ma le i ai o le saogalemu i le lalolagi e faamaonia e na maua le 1 piliona tagata mai atunuu e mauoa, faavaivaia atoatoa le tenet le totonugalemu lea o le manatu masani o le alualu i luma - aoaoga faamasani mo se lumanaʻi lelei mo tagata ola uma e aunoa ma se tuusaunoaga. O le talitonuga i le silisiliese o le taitaiga o le atinae, o le malo i Sisifo, lea e pule ai mo se vaitaimi umi o le taimi, suia i le fiafia.

faaaliga Atoaga

O lenei manatu o loo atagia faatusa lava idealized o le sosaiete lelei. I lenei mafaufauga Atoaga, ou te manatu i ai, e pei o se ta mamana. O le mulimuli o le taumafai e faatino ai lenei ituaiga o le vaai ua avea le lalolagi le lalolagi faiga sosialisi. I le tagata lava taimi e tasi i lenei tulaga e le i galuega faaunegatupe i le Malo, "e mafai ona mobilizing a tuufaatasi, gaoioiga lautele, puʻeina mafaufau o tagata," lea e mafai ona faamasani le sosaiete mo se susulu le lumanai (o lenei matafaioi fasiotia lelei lava le manatu o sosialisiga). Nai lo lena, i aso nei o loo i ai po o extrapolation faigofie o le faiga i le taimi nei, po o valoaga mataʻutia.

Manatunatuga i le lumanai

O le atinae o manatu e uiga i mea na tutupu o loo loma o le taimi nei i itu e lua. I le tulaga muamua ua fuafuaina mautonu ua mausali, o loo matamata i ata faaitiitia aupito pogisa, le faafanoga ma le tulaga soloitua. Ona o le le fiafia i rationalism faasaienisi ma tekinolosi sa amata ona sosolo mysticism ma irrationality. Mafuaaga ma manatu o tagata atamamai i lenei po o le lalolagi ua faateleina le faatuiese i lagona, le lagona, vaaiga subconscious. Faʻataga māeʻa manatu postmodernist ua mou taiala faatuatuaina i le aganuu faaonapo nei i lea sa eseese tala fatu mai le mea moni, mataga mai le matagofie, mama mai le leaga. faasino mea uma i le mea moni e faapea o le vaitaimi o le "saolotoga maualuga" mai le ola mama, aganuu, alualu i luma i le iuga. I le faatonuga lona lua o le vaaiga suesuega toaga mo manatu faavae fou o le atinae e mafai ona tuuina atu i tagata se taitaiga lelei mo le vaitaimi afio mai, e laveai ai tagata mai le faafoliga o le faavaea. Sa teena le tele e manatu lalolagi i onapo nei le manatu o le talutalu i le lomiga masani ma finalism, fatalism ma determinism. O le tele o latou sili atu i isi faataitaiga o le alualu i luma - isi auala probabilistic i le atinae o le lalolagi ma le aganuu. O nisi theorists (Buckley, Archer, Etzioni, Wallerstein, Nisbet) i lo latou malamalamaaga i le faaliliuina o le manatu o se avanoa e mafai ai e onset faaleleia e mafai ona avea ma se tulaga e ono faapitoa tupu pe le mafai ona le amanaiaina.

constructivism mataupu faavae

Mai le eseese o auala o le manatu sa avea le faavae faʻalemafaufau o postmodernism. O le luitau e faapea i le olaga masani i aso uma o tagata e maua ai le avetaavale 'au o le alualu i luma. E tusa ai ma K. Lash, paso fofo e maua ai le faamautinoaga e na o le faafetai i le taumafaiga a tagata e mafai ona tupu le faaleleia. A leai, o le na leai se fofo i le galuega.

manatu isi

i latou uma na faaali mai i le manatu o gaoioiga, nai faamatalaga otooto. talosaga manatu isi e "le tagata atoa" e aunoa ma le faaalia o le naunau faapitoa i le eseesega o aganuu ma civilizational. I lenei tulaga, o le mea moni, vaai i se ituaiga fou o utopias lautele. O se modeling cybernetic o aganuu lautele o le faatulagaga lelei, vaai i le tutupu i gaoioiga o le tagata. O nei mataupu ua toe foi atu i le taitaiga lelei, se talitonuga patino i le ono o atinae alualu i luma. Lē gata i lea, ua latou taʻua (e ui lava i se tulaga e tau o ni faaupuga maualuga) punaoa ma tuputupu tuutuuga. Le taimi nei, e le tali manatu isi o le fesili autu: aisea tagata, "saoloto mai" ma le "saolotoga mo", i nisi tulaga filifilia alualu i luma ma taumafai mo se "fou, o toaga i le lalolagi", ae e masani o se faasinomaga o decadence ma le faatafunaga mo ia o i le faasologa, e tau atu i stagnation ma regression. Faavae i luga o le talitonuga o le gaoioiga, e mafai ona faigata ona finau e manaomia e alualu ai i luma le lalolagi. o loo faamatala mai ai lenei e ala i le mea moni e faapea e lē mafai ona faamaonia pe le mananao tagata e iloa lona malosi o le foafoaga i le lumanai. leai ni tali i nei fesili ma i cybernetics ma faiga e manatu. Ae peitai, latou suesueina auiliili le lotu ma aganuu. I lenei tulaga, o se isi i le teori constructivist o modernism i le alualu i luma i aso nei e mafai ona galue etikotsentrizm sociocultural.

i le faaiuga

ua faateleina le toe foi atu i tagata atamamai o Rusia o aso nei o le "Tausaga Silver". E faatatau i lenei tofi, o loo latou toe taumafai e faalogo i le rhythms aganuu uluai atunuu, ia tuuina atu i latou i se gagana faigata faasaienisi. E tusa ai ma Panarin, biomorphic fausaga malamalama faaalia faatusa o se tagata o le atulaulau, o se ola, faamaoni faatulagaina. Lona avanoa e fagua ai i tagata o se uunaiga faatulagaga e maualuga atu o le talafeagai ma lē taunapa manatu faapito tagata faatau. I aso nei, manino e manino lava o le malamalama faaagafesootai po nei e manaomia ai se toe iloiloga o le matuia o le oi ai nei taiala, e faamuamua ma tulaga faatauaina. E mafai ona fautuaina faatonuga fou mo se tagata, pe afai o ia, i le taimi, o le a maua lava le malosi e faaaoga i latou.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.