Aoga:, Maualuga a'oa'oga ma a'oga
O le a le taamilosaga o mea? O le taamilosaga o mea o lo'o i totonu o le fa'alapotopotoga. Fuafuaga o le taamilosaga o mea oona i le natura
Mai lava i le amataga o le i ai o la tatou paneta, e masani lava ona faia le tele o auala o le siitia atu o malosiaga i le va o meaola ola ma le siosiomaga. Ua suia, alu atu i isi ituaiga, fusifusia ma toe vavae ese. E tutusa lava le mea e mafai ona fai mo so'o se mea e avea ma faavae o le ola. E tofu i latou ma le tele o taimi, e tele ni suiga ma toe fo'i mai.
O nei faiga e maua ai se manatu pe o le a le taamilosaga o mea o lo'o i totonu o le natura. Latou te fa'atagaina oe e su'eina le gaioiga o le le gata o feso'ota'iga, ae o elemene ta'itasi. O le a tatou taumafai e malamalama atili i lenei mataupu.
Tulaga lautele o le taamilosaga o mea
O le a le taamilosaga o mea? O suiga nei i le tau mai i le tasi ituaiga i le isi, faatasi ai ma se vaega o le leiloa po'o le fa'asalalauina, ae o le i ai o se amio tumau, tumau. O lona uiga, o so'o se mea po'o se elemene e faia ai se faasologa o suiga i la'asaga, ao suia ma fesuia'i, ae i le faaiuga e toe foi mai lava i le pepa muamua.
I le masani ai, i le aluga o taimi, e ono iai ni mea e leiloa i le aofaiga o le fa'apotopotoga po'o le elemene o lo'o fesiligia. Ae ui i lea, o le faiga lautele e tumau ma sa puipuia mo le tele o le afe tausaga.
O le a le taamilosaga o mea, e mafai ona e mafaufau i se fa'ata'ita'iga. O le pito sili ona faigofie o nei mea o le suiga lea o vaila'au fa'asaina. I le amataga, latou te aofia uma ai mea ola eseese. A mae'a le taamilosaga o le olaga, o latou tino e fa'amavaeina e ni meaola faapitoa, ma fa'afegasolo fa'amalosi e avea ma mea e le o ola. A mae'a nei mea fa'afefiloi o lo'o a'afia e isi tagata ma o totonu o latou tino e toe fa'afo'iina atu i se foma'i. Ona toe fai lea ma faagasolo le faagasologa i taimi uma.
O le polokalame o le taamilosaga o meaola i le natura ua faamanino ai e leai se mea e tupu mai i se mea e le mafai ona mou ese atu i soo se mea. O mea uma lava e amata, o lona iuga ma fesuiaiga o pepa. O tulafono faavae ia o le olaga. Latou te gafatia le malosi. Manatunatu i fa'ata'ita'iga o suiga e tutupu i totonu o le atunu'u, mea ola. Ma o le a tatou malamalama foi pe o le a le taamilosaga o mea e faavae i luga o se tasi elemene faapitoa.
Mea ola i le natura
O le mea sili ona taua o le biosphere o lo'o ola. O le a le mea? O sui uma nei o mea'ai. Fa'atasi fa'atasi ma le biomass. O le mea moni, e iai suiga, o se tagata auai i faiga uma e faia i le siosiomaga.
O le taamilosaga o mea ola e mafai ona fa'ata'ita'iina e se fa'ata'ita'iga o le ituaiga o lo'o i lalo.
- O meaola muamua na pu'eina le malosi o le susulu o le la ma liliu ai i le malosi o vaila'au fa'amalosi o laau toto, siama-lanumeamata. E mafua lenei mea i le siaki o le chlorophyll i le faagasologa o le photosynthesis. O le taunu'uga o le tu'ufa'atasiga o mea fa'alepoleni mai vaega e le o ni mea totino. O le mea lea, o le feso'ota'iga muamua sa faia i le mea ola o le biosphere.
- Ona i ai lea o meaola e mafai ona fa'aaogaina sa'o laau. Ma fa'apitoa fo'i, lea e fa'aaogaina e le tagata. Latou te fa'aaogaina muamua le feso'ota'iga ma fesuia'i mea fa'ale-tino i totonu ia i latou lava i se isi foliga - o le le lelei.
- O manu fe'ai e 'aina e carnivores. O le mea lea e fa'aaogaina ai vaila'au i isi meaola.
- Ona sosoo mai ai lea o meaola e mafai ona fafagaina i luga o farnivorous forms. Tagata fa'atau sili. O i latou o le feso'ota'iga mulimuli i le taamilosaga o mea tau meaola. A mae'a le mae'a i le vasega o mea nei e ulufale ai.
- Detritophages o microorganisms, fungi, protozooa e fa'aumatia ai tino oti o meaola ola ma fa'afeso'ota'i mea uma i totonu o se tino le lelei.
- O nei ele'ele (carbon dioxide, vai, suauu meli) e toe fa'aogaina e laau i le faagasologa o le fatuina o meaola fa'asaina.
O le mea lea, o le fuafuaga o loo i luga o le taamilosaga o meaola i le natura e atagia ai le suiga o le vaega ola o le biosphere. E amata mea uma i laau ma fa'au'u. O se faagasologa uila atoatoa lea ei ai le tele o lala ma pupuni faigata.
O le taamilosaga o mea o lo'o i totonu o le fa'alapotopotoga
Soo se meaola faanatura o se sosaiete atoa o meaola eseese, ua tuufaatasia i fegalegaleaiga faigata i le fuafuaga o meaai, faapea foi i lalo o aafiaga o tulaga tutusa tau le siosiomaga.
O le taamilosaga o meaola i totonu o le atisosifia e afaina i tulafono tau le siosiomaga. O lea, ia mautinoa e matuā fa'au'u i le faasoasoaina o laina. Le fesuiaiga o le malosi, vaila'au, ta'avale o elemene elemene - o nei mea uma e tupu i le va o tagata ta'ito'atasi i totonu o se vaega fa'avae.
I lenei tulaga, ua vaevaeina i ni vaega:
- Tagata gaosi;
- Fa'atauga o le poloaiga muamua;
- Tagata fa'atau lua;
- Fa'atauga o le poloaiga lona tolu;
- Meaola fa'amalosi;
- Decomposers po o detritophages.
O le polokalame o le taamilosaga o mataupu e mafai ona foliga foliga faapenei:
- O le laau (gaosi oloa) e gaosia ai mea ola;
- herbivorous manu (consuments muamua poloaiga) liliu ai i organics inorganic ma isi;
- Manu fe'ai (tagata fa'atau lua) fa'afeiloa'i i se isi mea tino;
- O le mea sili ona maualuga (o le tagata fa'atau tolu) o lo'o fa'asalagaina i se vaega o le vevela, ma o nisi vaega e fa'apitoa i le tino o vaila'au oona;
- Microorganisms, fa'ata'ita'iga siama, sigi ma isi (decomposers po'o detritophages), fa'ato'ateleina meaola o lo'o mate ma avea ma se vaega o mea fa'apipi'i;
- O laau toto e fa'aaogaina le eleelea ma toe faia ai se numera o mea taua taua i le faagasologa o le photosynthesis, o lona uiga, latou te gaosia.
Meaola o le Ecosystem
O le mea moni lava, i se tasi o meaola faanatura i vavalalata vavalalata e lua ituaiga o mataupu: organic ma le inorganic. Mai i meaola o le:
- Puipuia;
- Fats;
- Carbohydrates.
Inorganic composite e faapenei:
- Suavai;
- Carbon dioxide;
- Suauu minerale;
- Ole numera o mea taua.
O se tulaga taua tele mo le galue masani o soo se meaola faanatura o se faatosina faifaipea o le malosi o le la. A uma mea uma, e mafai e laau ona gaosia se ata o le photosynthesis i lalo o lenei tulaga. E le gata i lea, o le malosiaga, lea o lo'o i totonu o vaila'au kemini o mea fa'apipi'i, e fa'amalolo e pei o le vevela i se aofaiga tele. O le mea lea, e le mafai ona fa'asalalau vailaau i se tulaga e le suia e aunoa ma se gau.
Fuafuaga o le taamilosaga o mea oona i totonu o se togavao
Laufanua - a faapitoa nuu faalenatura. I le uma, o lo'o i ai ni eseesega mai isi uma, mo se fa'ata'ita'iga mai le vaomatua. O a eseesega?
- I le vaomatua, na o le vao vao e tupuga mai, e aofia ai le lagolagosua masani ma le maualalo o le mutia. I le taimi lava e tasi, e ese mai le tasi i le isi. E sili atu le tele o le tele o le tupu, ma i latou e mafai ona ola i le paolo, maualalo.
- E leai ni sui sili o le lalolagi o manu i totonu o lenei alaalafaga. E mafua ona o le mea moni e leai se mea latou te natia, aua e leai ni laau.
- Vaitaimi i taimi o timuga mamafa, o le avanoa atoa o le fanua e lolovaia i le vai. O le mea lea o le isi igoa - lolovaia po'o le vai. I ia tulaga, e le o mea ola uma e mafai ona i ai.
Afai tatou te talanoa e uiga i mea e tutusa ai le vaomatua ma le vaomatua, mo se fa'ata'ita'iga, o le alalafaga, e tatau ona tatou fa'amaonia le uiga autu: i totonu o teritori uma, o sui o laau totō, iniseti, rodents, manufelelei, meaola, mea amphibians ma mammals ola.
Fuafuaga o le taamilosaga o meaola i totonu o le vaomatua e mafai ona i ai le faiga lenei:
- O meainu ma vai, lea e fa'aaoga sa'o mai le eleele e le laau;
- Iniseti e pollinate fugalaau ma faatagaina i latou e fa'ateleina, a'o fafagaina i luga o le nectar, o lona uiga, mea fa'alapotopotoga ua gaosia e le laau;
- Birima ma mammals, 'ai o iniseti ma laau totino, o lona uiga, fa'aaogaina o meaola fa'asaina;
- O meaola laiti e fa'aleagaina ai meaola ma meaola ua mate ma tu'uina atu mea fa'asaina (minerale salts, vai, carbon dioxide).
Se fa'ata'ita'iga o se ta'amilosaga o laufanua
O feso'ota'iga uma o lo'o fa'aalia i le fa'ata'ita'iga e taua tele. O le taamilosaga o meaola i totonu o le vaomatua o se tulaga talafeagai mo le i ai o lenei nuu. E mafai ona fa'amalosia le eleele i mea aoga ma elemene na'o le fa'afetai i gaoioiga a ona tagata-microorganisms-detritophages, anufe, anufe ma isi meaola. A aunoa ma lenei tulaga, o le a leai ni inorganics mo togafitiga ma le tuputupu ae, o lona uiga o le mea o le a latou gaosia e le lava. E pei o le suka, cellulose, protein ma isi. O lenei mea o le a mafua ai ona fa'aitiitia le numera o manu ma manulele, ma o le mea lea o mea fa'ale-aganu'u lautele. I le i'uga, o le a mafatia le detritus, o le mea lea o le a malepe ai le taamilosaga.
O le taamilosaga o meaola i totonu o le togavao e mafai foi ona fa'ata'ita'iina i se fa'ata'ita'iga sili atu. Se'i o tatou taumafai e fa'asolo se fuafuaga faapena.
- Suauu minerale, vai, carbon dioxide, o le okesene e fa'aaogaina ai le falema'i.
- O le pi o le meli e palotaina le laau filifilia ma 'ai lona pollen, o lona uiga, o carbohydrates ma proteins.
- O le tagata e 'ai-manu ma le tagata e' ai mea'ai e tipi le pipi meli ma fa'aumatia mea oona o lona tino (chitin, protein, ga'o).
- O vao ma isi laumei ma lapisi lapoa e 'aina le vaega o meaola ma iniseti.
- Kestrel (manulele) 'ai isumu ma faaumatia meaai.
- A mae'a le oti, o manu uma ma iniseti e pa'u'ū i le eleele, lea e fa'amavae ai o latou tino i totonu o le tuufaatasiga o lo'o tuufaatasia e le gaioiga o microorganisms, anufe, maunu ma isi mea e fa'aleagaina.
- O se taunuuga, ua toe tumu le palapala i suauu inu, vai ma isi mea tuufaatasia e a'afia ai a'a o laau toto.
Chain ma le malosiaga eletise
O le taamilosaga o meaola ma le malosi, e pei ona manino, e vavalalata lava i se ituaiga o mea faale-natura e pei o se faasologa po o se fesootaiga eletise. A uma, o so'o se mea o se meafaitino, o se oloa e avea o se mea fale mo le fausiaina o vaega o sela, masini ma okeni.
Taitasi mana matagaluega tuuina atu e mautinoa lava e aofia ai le liua ma tuufaatasi cyclic. Ma o so'o se fa'agasologa o fa'asologa ma le pala e mana'omia ai le tau po'o le fa'atuina o le malosi. O le mea e tupu ai, e aofia ai foi i se taamilosaga se tasi i le natura.
Aisea e i ai manatu o le "filifili" ma le "fesootaiga eletise"? O le manatu atoa o le a le sootaga i le va o meaola i totonu o le vaega tau le siosiomaga e tasi e masani lava ona sili atu le faigata nai lo na o se filifili masani manino. I le uma, o le sui lava lea o le lalolagi o meaola e mafai ona avea uma ma se tagata leaga ma taufaaleaga. E i ai omnivores. E le gata i lea, o le tele o tagata e fausiaina se siosiomaga tauvaga mo le gaosiga ma le soifuaga, lea e lafoa'iina ai foi lona fa'ata'ita'iga i luga o le fuafuaga atoa o sootaga i totonu o le biogeocenosis.
I nei tulaga, o filifili ua feso'ota'i vavalalata ma ua ta'ua o feso'ota'iga eletise. O lenei mea e sili ona mata'ituina i vaega o nonofo ai tagata o lo'o nonofo ai: vaomatua, vaituloto, vaomatua ma isi.
O filifili uma e mafai ona vaevaeina i ni ituaiga se lua:
- Totogi, po o le fafagaina;
- Totoga, po'o le fa'aleagaina.
O le eseesega tele i le va oi latou, o le mea muamua, o mea uma lava e amata i se tino ola - o se laau. I le lona lua - mai le oti ua tumau pea, otaota ma isi tupe teu, o lo'o gaosia e microorganisms, anufe ma isi.
Malosiaga suiga
Malosiaga, e pei o vaila'au, e maua ai le tele o suiga i le faagasologa o faagasologa i totonu o le lalolagi. E vaevaeina uma i ni uiga autu se lua:
- O le la;
- Vaila'au fa'amaonia.
I le taimi o le fausiaina o ala eletise, o le malosi o lo'o alu atu mai le tasi ituaiga i le isi. I le taimi lava lea e tasi, o mea e leiloa. A uma, e fa'aalu i luga o le olaga o tagata ta'ito'atasi, e fa'avaivai i foliga o vevela. O le mafuaaga lena e taua ai le avea o le malosi o le la o se punaoa autu ona faatumuina pea lava pea le faaagaga o soo se nuu.
Fa'apitoa i foliga o le malamalama mai le la, e na o na meaola e mafai ona fa'aaogaina e pei o:
- La'au;
- Bacteria;
- Photosynthetic unicellular.
A mae'a ia i latou, o le malosi uma lava e alu i le isi ituaiga - o vaila'au kemini o le koniteina. I totonu o lenei fomu ua fa'aaogaina e sui o le vaila'au o le biosphere.
Le taamilosaga o le vai
Ua uma ona matou faailoa atu o le faagasologa sili ona taua ma le talafaasolopito o le tuputupu ae o le olaga o se taamilosaga o mea oona i le natura. O le vai o le fale e leai ni mea totino, o lona taua e taua tele ma tele. O le mea lea, pe fa'apefea ona fa'aauau le ta'avale, o le a tatou mafaufau i tulaga lautele.
- O le tele o vai e fa'aputu i luga o le tatou paneta i vai o ituaiga uma. O va'a ma vasa, pusa, vaitafe, vaituloto, vaitafe, fausaga fausaga. Mai i luga o le fogaeleele o lo'o i ai se fa'aauau pea o le susu, o lona uiga, o le vai i le ituaiga o uu e pasi atu i totonu ole laulau.
- O le eleele, i lona pito i fafo ma totonu, e aofia ai foi le tele o susu. O lalo nei o eleele pe eleele. Mai luga o le uila e ulufale atu i le ea, mai totonu totonu o le vai e tafe i totonu o vai, ma mai iina e vavalo.
- O le fa'asalaga i le atemosifia, o le vai e o'o lava i le maualuga ma amata ona toe fo'i i le eleele i le tulaga o le va'aia. I le taumalulu o le kiona, i le taumafanafana o timuga.
- O laau totő e avea ma vaega malosi i le fa'afefe ma le suimuiina o le vai, ao latou tauaveina le tele o vai.
O le mea lea, o le taamilosaga o le vai ma le taamilosaga o meaola i le natura e mautinoa ai le tulaga masani o soo se meaola faanatura, ma o le mea lea o meaola.
Le su'esu'ega o le taamilosaga o mea i totonu o aoga maualuga
Mo tamaiti ia i ai se manatu pe o le a le ituaiga o suiga o le tau e tutupu i le natura, e tatau ona ta'uina mai lenei mea mai le amataga o a'oga. E tatau i fanau ona i ai le malamalama e uiga i le taamilosaga o mea oona. O le vasega 3 o se taimi sili ona talafeagai mo lenei mea. A o faagasolo lenei vaitau, ua lava le matua o tamaiti e malamalama lelei ai ma fa'afeiloa'i lenei ituaiga o fa'amatalaga.
I le tele o polokalame faaleaoaoga i le salafa o le lalolagi, o lo'o i ai se polokalame lelei o le "Circulation of substances: class 3". E atagia ai le ituaiga autu o le suiga o le vai, o se mea le filifili meaai, lea e patino i siosiomaga faalenatura taitasi.
faataamilosaga o le ata sili o mea e mafai ona ave mo tamaiti laiti o le pepa faatumu o le: vai ma mea minerale i laau - o le mea faatulagaina i manu - masima vai ma minerale ua mavae le maliu o laau ma manu.
O la'asaga ta'itasi e tatau ona fa'amatalaina fa'atasi ma fa'ata'ita'iga ma fa'amatalaga auiliili mo le fausia o se manatu manino o faiga masani na tutupu.
Similar articles
Trending Now