FaavaeinaAoga maualuga ma aoga

O le a se malamalama tausaga?

Lava, i lo tatou olaga i aso taitasi, tatou fuaina le mamao: i le supamaketi aupito lata ane i le fale o le aiga i se isi aai, e le tuaoi tulaga , ma isi. Ae peitai, pe a oo i le va i fafo tele, e foliga mai o le faaaogāina o tulaga faatauaina masani tatou te mananao kilomita irrationally. Ma e le gata i le faigata o le taunuuga o vaaiga o le taua tele, ma o le numera o digits i latou. O le faafitauli avea le tusi lava lea o se vaega tele o zeros. Mo se faataitaiga, mai Mars i le lalolagi le mamao puupuu - 55.7 miliona kilomita .. Ono zeros! Ae o le paneta mumu - o se tasi o lo tatou latalata tuaoi i le lagi. Auala e faaaoga ai le fuainumera tetele lava e tasi, lea ua maua ina ua le fuafuaina o le mamao e oo lava i le fetu latalata? Ma i le taimi nei tatou te manaomia e se aofaiga o se malamalama-tausaga. Le a le tele e? O lenei o le a tatou malamalama i ai.

O le a 1 malamalama tausaga e tutusa ai?

O le manatu faavae o le a malamalama le tausaga e fesootai vavalalata foi faatasi ma le fisiki relativistic, lea ua faia ai se sootaga vavalalata ma le faalagolago soofaatasi o le avanoa ma le taimi i le senituri XX le amataga, ina ua solo postulates o inisinia Newtonian. O lei oo i lenei, o le tulaga faatauaina o le mamao, iunite tau tele i le faiga faia lava faigofie: iunite tau sosoo taitasi ua faatinoa e se tuufaatasiga o se poloaiga laiti (senitimita, mita, kilomita, ma isi). I le tulaga o se malamalama-tausaga ese sa nonoa i lea taimi. Po nei faasaienisi ua lauiloa o le saosaoa o le malamalama i lagona gaogao e le aunoa. Gata i lea, o le saosaoa aupito maualuga i le natura, e taliaina i le fisiki relativistic i aso nei. Na faataatia nei manatu i le faavae o le taua fou. A malamalama-tausaga, o le mamao e malaga ai se laau faalava o le malamalama i se tasi kalena tausaga Lalolagi. O se tasi kilomita e uiga i 9,46 × 10 15 kilomita. E maofa ai, o le latalata i le tino selesitila, o le masina, o le photon manumalo mamao o le 1.3 sekone. Ina ia le la - e uiga i le valu minute. Ae i luma o le isi fetu aupito lata ane, o le Alefa ma Proxima Centauri, ua uma ona e uiga i le malamalama-fa tausaga.
Na o se mamao mananaia. Loo i ai i astrophysics ma ei ai se fuataga avanoa tele. A malamalama-tausaga e uiga i se tasi-vae-tolu o le a parsec, e sili atu iunite taua mamao interstellar.

O le propagation saoasaoa o le malamalama i tulaga eseese

I le ala, o loo i ai foi se vaega o le photons mafai ona tufatufaina i fua faatatau eseese o siosiomaga eseese. Ua uma ona tatou iloa le auala anapogi latou felelei i se lagona gaogao. Ma ina ua faapea mai o se malamalama tausaga o le malaga malamalama mamao i se tausaga o le faatoilaloina ai i le mafaufau o se avanoa avanoa. Ae peitai e manaia i le maitau i le isi tulaga e mafai ona laiti o le saoasaoa o le malamalama. Mo se faataitaiga, i le photons taʻape ea i se fua faatatau maualalo ifo teisi nai lo se lagona gaogao. Le a le mea e - faalagolago i le tulaga faapitoa o le siosiomaga. O lea la, i se o tausaga malamalama siosiomaga faatumulia i le kasa e tutusa i nisi taua laiti. Ae peitai, o le a avea teisi ese mai vaetamaina.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.