Arts ma FaafiafiagaFaiva

O le ata vali "Au Paia o Cecilia," Rafael Santi: faamatalaga

Faigofie Kerisiano Cecilia, oe sa nonofo i Roma i le tusa ma le 200 - 230 tausaga, sa mafatia mo lo latou faatuatua, na maliu ai le maliu o se maturo, ma sa canonised. ua manatu o ia uiga e avea o se rosa ma musika (piano po o se manoa) meafaigaluega.

talaaga

na fanau mai ai le Au Paia o Cecilia totonu o se aiga Roma tautupu. Mai se tausaga talavou, ua ia auai i le faamanatuga paia o Kerisiano. Sa manao o mananaʻo e auauna atu ai ie matitiva, ma faia se tautoga e faatumauina le mama ma le legavia i le oti. I lalo o le laei mananaia ia ofuina ofutino lauulu masoa.

Matua maua atu o ia faaipoipo igoa Valerian. O ia o se faapaupau, e pei o lona uso Tiburtius. I le faaipoipoga a le Cecilia ou faalogo i musika faalelagi ma faapea Valerian e matamata i lona agelu, e faasala ai le tasi o le a faamalosi e faalavelave ia taupou. manao Valerian vaai i se agelu. Ina ia faia lenei mea, sa ia te ia ina ia papatisoina. Ina ua uma ona vaai i le papatisoga i le Valerian le agelu, faapaleina Cecilia wreath o lili. Sa amata ona latou ola faatasi o ni uso ma tuafafine, ma ia fesoasoani ai ie matitiva. Mulimuli ane sa ou oo mai i le faa-Kerisiano ma lona uso Valerian Tiburtius. o loo fesoasoani malosi i tagata talavou oe matitiva, ma sa le fiafia i le prefect o Roma, Alhimayu Turkey. Na ia faatonuina i latou osia taulaga i atua faapaupau, ma ina ua musu, ona auina faamaturoina Valerian ma Tiburtius i lalo o le sasa o le aai. sa matua malosi lo latou faatuatua ia latou te manatu e uiga i le oti, ma ua faapipii i le faa-Kerisiano, o le sili o ana leoleo Maxim. Ina ua uma ona latou faatinoina taʻu Maxim le auala na ia vaaia i latou o aʻe i le lagi, lea sa ia fasiotia. I lenei taimi, ua tufatufaina St. Cecilia uma meatotino ma liliu mai i le faa-Kerisiano e fa selau Roma.

faamaturoina

na auina mai foi o le tamaitai talavou i le prefect, ma ia o le a oti o mole i le tapu. Aso e tolu ma po e tolu sa ia nofo ai i totonu, ae ina ua tatalaina le tapu, o loo ola pea le St. Cecilia. Ona auina atu o ia i le scaffold, ae taia le executioner lona manuʻa tolu ma sa le mafai ona vavae ese o le ulu. Ina ua mavae lenei faapuapuagatia ai, na sola. Ina ia ola pea, tafetotoi aso e tolu o ni tagata paia, e saturate le omomi ma ie lona toto (mataupu o le Au Paia o Cecilia) ma le talitonu ia Keriso.

O le palealii o le amiotonu

Le tino ma le ulu o le tagata amiotonu e tanumia i le catacombs. Kerisiano tatalo i luma o latou. I le senituri IX, sa siitia le palealii incorrupt o St. Cecilia i le ekalesia i Trastevere, ma lona ulu - o le nofoaga faafaifeau Santi Quattro Coronati. Ae ina ua i le 1599 faaaliali le sarcophagus ma le tino, e maua faavavega ulu. faateia ai le toatele o lenei, e aofia ai le sculptor Stefano Maderno. Na vaneina o se faatagata o loo taoto i le itu o le a paia. E tu i le Basilica i Roma, ma se kopi o ai - i le catacombs.

Sulufaga o musika ma musika

Tsetsiliya Rimskaya ma le XV senituri ua manatu le Sulufaga o musika: o loo ia alu atu i le fata faitaulaga, tatalo ma usuina viiga faalelotu. O le taʻua muamua o le tausamiga musika, na faia i lona mamalu - lenei e 1570, EVR, Normandy. tuuina atu Pope Sixtus V a povi faapitoa, i le ua manatu lea St. Cecilia le Sulufaga o musika. E faatusa i le vaega tutotonu o le liturgy. faatulagaina faapaiaina Giovanni Palestrina ia te ia i Roma Sosaiete o Paia Musika, mulimuli ane suia i le Academy, ua i ai i lenei aso, ma ua taʻua o le National Academy "Santa Cecilia". muamua taoto Henry ma George Purcell Handel "Oda fesootaiga aso. Cecilia ". E pau i le aso 22 Novema. O lenei aganuu a faaauau pea ona musika o vaitausaga uma (Charpentier, Gounod, Britten, Mahler), e aofia ai lo tatou taimi. O lea, i le 1966, na tusia ai Muckle Herden le pese "Viiga i St. Cecilia".

galuega Tuai e Raphael

I le 1513, na maua Rafael Santi mai Cardinal Lorentso Puchchi poloaiga i le mamalu o le Au Paia o Cecilia mo le falesa o le Augustinians i Bologna. Le Tagata Ulu i le paia o le falesa ma le tagata e faaaogāina auaunaga moni ua Duloli Elena Dal Olio. Sa lauiloa o ia mo faoa matua fiafia na mafua ai lona musika. O le mafuaaga lena na ia fesili ai mo le faatusa o St. Cecilia, o le taalo i le pule e tuuina atu i latou lava i le fiafia moni (mataupu "Rafale Santi", faaliliuina mai le gagana Peretania). vali Raphael lenei taimi. ua aveesea le tino, na vaai ai le paia agelu o le lagi usuina (auiliili). Sa tumu lona fofoga o le filemu lagona ma fiafia. mata e faailoa pogisa ia ua a vaai i luga, tatala se foliga mama lauulu enaena. Mai ai e sau se malamalama mafanafana ma le susulu o le olaga, ona e faafofoga mai o ia i le musika o le lagi.

iconography

e le o se ata lenei, ma le faailoga, ma i ai uma faamatalaga ua i ai se avega faapitoa. Lima faatusa i ai e le faafuasei. Lima i le faa-Kerisiano o lona uiga o le au aposetolo ma Keriso fa. I le ogatotonu o le tagata autu - St. Cecilia. Rafael ma lua faatulagaina symmetrically lana soa. Tatou faauigaina ia i latou e uiga. O le Aposetolo o Paulo, faavaeina o le aoaoga faavae faaKerisiano, e taua le faalagolago i luga o lana pelu ma o lo o umia se pepa. Ia silasila ifo i le faataapeapeina o mea fai musika e solia, ma faatofuina i mafaufauga loloto. John le faievagelia, punou lona ulu i le tauau taumatau, ma vaavaai i St. Augustine. I le pito i lalo i fafo mai lalo o lona ofu talaloa silasila aeto pogisa. E lē gata i le itu taumatau, o loo uuina se tootoo, ma vaavaai i Ioanna Bogoslova St. Augustine. Mariya Magdalina, na ala i le togiola o le agasala ma o le taimi nei mama, faatasi ai ma vaa pogisa susulu o alabaster, i le lima o le vaai sao i le Maimoaga o le e vaai i ai. O lea, faalavelave se vaega o le manatu. St. Paul ae o meafaigaluega momomo, na vaai ai i latou e pei o le teena o fiafiaga faalelalolagi, ma, i le isi, o se fusi faigofie e faatasi ma i latou o faailoga masani le Renaissance o le ola mama. Ioann Bogoslov sa viia le Tagata Ulu o taupou ma nofofuaga mo Paulo. O le thong - o se faamanatu o mea e faasaina mai mea faafiafia faaletino.

Agelu i le lagi ili

Latou na vaai Santa Cecilia. vali Raphael ono o pepese agelu, o lona leo a cappella sili atu i le leo sili ona sologa lelei lea e mafai ona tuuina atu se tagata. Tolu (o le aofai paia) agelu usu i lana tusi. O nei faaopoopo lona leo ma le lima lona fa. E lua isi - i latou lava. Tatou te maua ai se faasologa o numera: 1, 3, 2, ma le 6. O le aofaiga o le 1 + 3 tuuina atu se kuata, 3 + 2 - lima. ua faaalia Harmony pe afai ei ai se isi octave. Ma sa faatoa tanu loloto i le teori Pythagorean musika, o le a tatou le alu.

lalolagi sologa lelei

O le ata atoa o le Raphael "Au Paia o Cecilia" o se tomai lalagaina laina tau migimigi, lelei ma le faalilolilo e fesootai. Vaitafe laina - ai gauga o lavalava, o le Faataatiaga o le ata o tino maoae, uiga o le galuega o lenei tusiata o le vaitaimi. Latou e umia uma e le mata o le Maimoaga i le faatusa. filifili Rafael Santi a masani lanu auro-enaena, lea ua tatalaina i tua na o lauulu uliuli i se ofu talaloa lanu meamata ma le ofu mumu Paulo. Lona faatusa mamana, ma le pupula o ofu faamamafa atu o se galuega tele mo le faa-Kerisiano, na ia tuuina atu, le faia o se aoaoga holistic. O le manatu faavae o le ata - o le faamamaluina o le mama ma le lelei o lalelei e faaalia Cecilia.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.