Tala Fou ma le SosaieteNatura

O le manulele o se vaila'au. O ola le mea faanatinati ola - o le a ou mana'o?

O le to'atele o tagata saienitisi-o le 'au ichthyologists e talitonu o sharks papa'e leaga, ua ta'ua o le "megalodon," ua leva ona mou atu. Ae ui i lea, o lo'o i ai manatu ma mea moni o lo'o fai mai o le shark-submarine (pei ona ta'ua e lenei vaega eleele o manulee pa'epa'e) o lo'o nofo pea i le va o le sami loloto e le mafai ona maua e tagata. Se'i o tatou taumafai e malamalama i lenei mataupu, fa'avae i luga o faamaumauga a saienitisi, oa latou sailiga ma manatu.

Le Tala a Tavita George Stead

O David George Stead o se tasi o saienitisi sili ona lauiloa ma aloa'ia i le matata o le thethology. O lana tala, lea sa lomia ina ua mavae lona oti, o se lagona ma faatagaina o ia e masalosalo faapea o le sami sinasina malie e le oi ai.

I le 1918, na galue ai se saienitisi talavou i Ausetalia ma sa nafa ma le fagota i le itu i Saute. I le taimi nei o se tusi e sau mai le tele tele i le ofisa o le setete e nafa ma le fagota, lea e mana'omia ai le siakiina lelei o se mataupu ogaoga. Fai mai Faigafaiva e latalata ane i le talafatai o Ausetalia, o lo'o i ai se mea leaga, o se i'a e le o iloa, lea e matua lamatia ai ua latou fefefe uma eo atu i le sami.

O se fono tele

O se tala fatu na faatalitali mo ia i luga o le matafaga ... O tagata faifaiva i luga o le vaa na o atu i le sami ma o atu i le nofoaga na latou nofo ai i le loloto o le mailei o le lobster. Eseese, e alu ifo i le loloto, ina ia mafai ona ta'e laina o mailei, a'e a'e i luga ma le saoasaoa tele. Na vave lava ona tauva i le fale, na latou lipotia mai i totonu o le loloto o se manoa tele. Fai mai tagata eseese o le manulele e faigofie ona maua mailei i se pu'e tasi. Ae na fa'apipi'iina i maea u'amea! Ma sa le afaina ai o ia. Na faafuasei ona sau se manulele i luma o mata ma le vaega o le fagota. O le galo o le pu'e, na vave ona latou amataina afi ma tuua le nofoaga leaga.

O le mea moni, i le avea ai o se saienitisi, na iloa e David George Stead e le mafai ona i ai ni maliega i se tino e sili atu ma le tolusefulu mita. Ae na le aoga le pepelo i le au faifaiva matata'u. Alu ma siaki, maua nisi o fa'amaoniga e leai se tasi na tete'e. Sa mumusu tagata faifaiva e alu i le sami.

Vaa "Rachel Cohen"

A mavae le tele o tausaga, o le shark-submarine (pei o le aufaifaiva na lauiloaina mo le tele o tulaga) toe faamanatu foi ia te ia lava. I le 1954, i le talafatai o Ausetalia, o le vaa "Rachel Cohen" na tu i le taulaga mo le toe faaleleia ma le "faamamaina lautele". Ina ua mae'a le vaa mai le tele o 'ulu, ona maua ai lea o nifo ni sefulu fitu. O nifo ta'itasi, e tusa ai ma molimau, na sili atu i le valu senitimita le maualuga. Na fa'amaonia e saienisi e le mafai ona latou auai i se isi sei vagana ai le fa'ailoga megalodon. Mo se fa'amatalaga: o le umi o le nifo o se malie masani papa'e na o le tolu i le lima senetimita.

O tagata mata'utia e le'i foafoaina le natura

E tusa ai ma saienitisi, le sami malie tele e sinasina o le sili ona matautia, fasioti tagata ma fanau matautia o Tina Natura. E tusa ai ma fuainumera, o lona umi e mai i le luasefulu i le tolu-lima mita, ma o fuainumera mamafa e mai le 50 i le selau tone. O faga aisa, e manatu o se tasi o tagata pito sili ona tele i le loloto o le sami, ua na o se mea'ai mo mea e mana'o ai. E faigata ona mafaufau pe o le a le tele o le gutu e fai ai se shark-submarine, pe afai o le faga e sefulu mita le umi - faigofie i aso taitasi mo le 'aiga o le afiafi.

Sa maua e saienitisi ni nifo tetele i le lalolagi atoa mo le tele o tausaga. O le isi lea fa'amaoniga o lo'o iai le shark-submarine ma ei ai le tele o le fa'alapotopotoga o le nofoia.

E oo lava i le taufaamatau e mafaufau i se moa lapoa telē, pe a faatusatusa i ai le tamaloa o se tamai oneone. O le shark-submarine, o se ata na maua ai e saienitisi faafetai i sailiiliga ma manatu, o se mea mataga tele. O lo'o i ai se pulou lapoa, o manoa lapoa, ma e lima laina o nifo ma se "leo" valea. Latou te talie foi o le megalodon e pei o se puaa. O le mea fa'afuase'i e amata ona e fiafia ua maliliu nei tagata.

Ma pe na latou oti i fafo?

Ua iloa e saienitisi-geologists meaola ua na o le leai lava o ni "talafou" mo i latou mo le 400,000 tausaga. Ae ui i lea, o tala a tagata faifaiva mai le taulaga a Ausetalia, o nifo na maua i luga o le vaa o "Rachelle Cohen" nifo - o nei mea uma ua faamaonia ai le moni o le shark-submarine. O nifo na maua i le tele o su'esu'ega, ma o le taunuuga na mafua mai i latou i le megalodone.

Ma o "nifo" o le tagata mata'utia sa le lelei le sala. E sefulu i le sefulutasi tausaga le matua. Malamalama i le eseesega: 400,000 ma le 11 afe tausaga! E aliali mai o lo'o i ai pea i totonu o le loloto o le vasa ma e lagona le lelei o le shark-submarine. O fa'amaoniga o le ola lea e maua soo lava. Ma o lenei mea e uiga i se ioe ioe o lo'o fai mai ai.

Mo le faataitaiga, i le ala, mo se faataitaiga, o se fusi vao, lea na manatu mo le tele o tausaga, na maua i le 1897 i le Vasa o le Lalolagi. A malie tafola, lea ei ai i le umi talitonu, sa zapelengovana i le 1828. Atonu o loo faatalitali le shark-submarine mo lona taimi i se mea.

E mafai faapefea ona latou le matauina?

E foliga mai o le telē tele o le manu e le mafai ona iloa mo le tele o tausaga. E tele meaola na vaaia mai le matafaga, i le shallow po o le pito o le vaa. Ae afai e te mafaufau i ai, o le tulaga manaia o nei tagata maoae e le mafai ona faatagaina i latou e aau latalata i le matafaga. E la'ititi tele mo i latou.

E le gata i lea, e mafai ona saogalemu se manulele-manulele i totonu o le sami. Mo se fa'ata'ita'iga, o manu e sili ona lapoa - manoa sperm - ola filemu i le loloto o le tolu kilomita. E le mafai e se tagata ona o'o i le loloto, e ui lava i le atina'eina o vaila'au o aso nei. O ia loloto e le o avanoa mo i tatou. Ma afai e te fa'atusatusa le tele o manoa sperm and sharks-submarines, ona manuia ai lea. O le mea lea, o le loloto o lo latou faatofuina e mafai ona sili atu nai lo le "vaatau" tolu kilomita.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.