FaavaeinaSaienisi

O le mauaina o radioactivity.

silafia History tulaga faapena, pe a manatu tele mai saienitisi faafuasei. e mafai ona mafua lenei i le physicist Farani Anri Bekkerelyu, sa iloaina i 1896 le mauaina o radioactivity. o le suesue i le mafuaaga o le faia o le suesuega B. Roentgen X-ave. I lenei tulaga, o le saienitisi faia ai le manatu o loo latou fesootai i le aafiaga matautia o luminescence. Ma atonu, o lenei ituaiga o luminescence le mafai e aunoa ma le ave cathode.

filifili Becquerel e suesue le hypothesis tuu i luma e V. Roentgen. Na ia manatunatu pe mea luminescent emit ave i ai le tomai e ati e ala i le vasega opaque. Ina ia taliina lenei fesili, sa Becquerel se ipu ata afifi lona ata tifaga uliuli, tuu masima coated uranium apamemea satauro ma tuu i totonu o le la. Se taimi mulimuli ane, na ia faaalia i le ata. E liliu atu o sa uliuli o ia i na nofoaga sa i ai le satauro. faailoa lenei o le uranium e mafai ona faatupuina le leisa ui atu i mea faitino ma gaoioiga opaque i luga o se ipu mafolafola ata. I lena taimi, talitonu Becquerel o le mafuaaga mo le susulu o uranium - o le la.

Ina ua mavae sina taimi, filifili le saienitisi e toe fai le suesuega. Ae o le taimi o le tau timuga puaoa taofia ai o ia e amata le suesuega. tuu i lalo le ipu Becquerel i afifi uliuli i se satauro i se afeafe pogisa mo aso. Ina ua faaalia ata tifaga ata a physicist, na maua ai e faapea, ao i ai i le pogisa, sa uliuli tele e sili atu nai lo le taimi tualiali i le la. Ala i le iloiloina se vaega tele o tuufaatasi vailaau, maua Becquerel e emit ave e ati i le pepa pogisa, e mafai ona na o mea i le tuufaatasiga o lea ei ai le uranium. Talu ai sa faia le mauaina o radioactivity

Mulimuli ane, o lenei aafiaga matautia ua suesueina lelei e lona toalua Mariey Sklodovskoy ma Pierre Curie. O le mauaina o radioactivity le mafuaaga mo le suesueina o le tele o isi elemene. iloa ai Pierre ma Marie le tele o vailaau e mafai ona emitting ave o oloa manaomia e tolu: beta, Alefa, gamma -. Latou ua suesue maeʻaeʻa le aafiaga matautia o radioactivity, suesue lona ati tomai ma amioga i se fanua maneta. O na faatagaina saienitisi e maua ai le vaega tele, saoasaoa ma le moliaga o le fasimea e faia aʻe ai le malamalama.

na faia le suesuega na maua taua i le fanua o le fisiki. Na maua o le Alefa ave ua anoanoai o si fasimea mamafa, o le saoasaoa o lea 16 afe kilomita i le lona lua. O i latou ei ai moliaga e lua lelei eletise ma ua i ai se vaega tele. O le faavae o beta-ave - electrons, po o le faalålelei molia elemene malamalama. Latou saosaoa oo silia ma le 300 afe kilomita i le lona lua. A gamma-ave i luga o le fausaga tutusa e X-ray. A itiiti mulimuli ane, maua physicists ni nai mea moni e sili atu ona manaia. Na maua e le beta-emitting po fasimea Alefa, atoms o nisi elemene vailaau e mafai ona faaliliuina i isi.

O le suesueina o'oa, o se vaega o thorium ma uranium, ua tatalaina atoatoa fou, e le muamua suesueina elemene vailaau. Lona igoa - atoatoa - sa i ai i le mamalu o le atunuu i le fale Mary - Polani. A itiiti physicists mulimuli ane tatalaina se tasi elemene faʻaratiasia - radium (susulu). ua faasoasoa lenei vaega leisa malosi sagatonu. radium laulau Mendeleev i ai se mamafa atomika o le 226, 88 o lo o nofoia feaveai. A itiiti mulimuli ane, na fuafuaina o le elemene vailaau, e sili atu le numera o le faasologa i lo 83, i le natura o faʻaratiasia, e mafai ona fatuina fua le leisa.

I le 1903, o le Curies mo le mauaina o radioactivity na tuuina atu le Nobel Taui. avea Mariya Sklodovskaya le polofesa fafine muamua. Faafetai ia te ia, i le faagasologa Iunivesite Sorbonne i luga o le suesuega o radioactivity ua uluai faailoa atu.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.