Tala Fou ma le SosaieteLe Siosiomaga

O le otaota o le a? Fa'avasegaga

Ua leva ona ola le tagata i tua atu o ituaiga olaola o loo soifua filemu i le lalolagi biosphere. O le fa'aonaponei fa'aonaponei o tagata i le taimi nei ma i le tele o auala fa'aaogaina ma le le mafaufauina punaoa oa tatou paneta - minerale, eleele, laufanua ma faga, vai ma le ea. O mea uma lava e o'o i lima, o le tagata ua suia i manaoga tuputupu a'e o la tatou sosaiete fa'atekonolosi. E le gata i le fa'aaogaina o punaoa a le paneta, ae fa'apea foi i le faia o se tele o otaota o se uiga e matua ese lava.

O le a le otaota lautele? O i latou o se faafitauli mo i tatou?

Afai tatou te fa'afaigofie ma fa'asalalau, ona fa'aleagaina lea o le taunuuga o aso uma ma gaioiga gaioiga a le tagata, lea e afaina ai le siosiomaga. O nei mea e aofia ai so'o se mea tau tekinolosi po'o vaega o latou ua leiloloa le tau ma ua le toe fa'aaogaina i le olaga i aso faisoo, i galuega po'o so'o se isi lava gaoioiga a tagata. I aso nei o lo'o i ai se tulaga pe a o'o i le lalolagi e ono mafai ona malemo i oloa o lana lava galuega taua, se'i vagana ua faia ni mea ogaoga ma vave.

Ina ia mafai ona mafaufau i le fua o le lomiga, e tasi le mea moni ua lava: i nisi o atunuu, o se tasi e nofo i se megacity e maua mai se tausaga ao lei oo i le tele o otaota fale. Toni! O le mea e lelei ai, o nisi o nei lapisi ua toe fa'aaogaina, ae o le tele o mea e fa'aaogaina i luga o fanua tetele, lea e fa'aputuina e se vaega taua o aai tetele o le lalolagi. Mo se fa'ata'ita'iga, e tusa ma le 800,000 hectares o le fanua o lo'o fuafuaina. Ma atonu o le tele o taimi e sili atu le tuusao - i vanu, i luga o auvai o vaitafe ma alia, i luga o auala.

Ma o lenei ia mafaufau i se tuufaatasiga tele - metallurgical, textile, chemical - e le taua tele. O mea leaga o sea gaosiga e fuaina foi i tone, ae le o se tausaga, ae i se aso. E te va'ava'ai i lenei palapala ele'ele, oona e fa'aputuina mai se metallurgical plant i Siberia ma se vaila'au vaila'au i totonu o Pakisitana, gaosiga o taavale i Korea ma se faletusi pepa i Saina. Pau o se faafitauli? Ioe, ma matua ogaoga.

Talafaasolopito o le gaosiga o otaota

A'o lei o'o mai le fa'aaogaina o otaota gaosi, mo le tele o vaega, e leai. O se gaga ua gau, o se ofutino ua lafoaia ma le lafoai, o se malelemo ma se pala ua galo, o le fale ua ufitia, e ui lava o ni oloa mai galuega a le tagata, ae leai se afaina na faia i le paneta - sa gaosia ia organics, sa lemu le filemu ma le filemu, ma faatalitali mo le aulelei o tagata suesue.

Masalo o le "moni" otaota o fale o le tioata, ae i le taimi muamua sa maua mai i ni aofaiga itiiti. Ia, o le uluai pagatia ogaoga o fale gaosi oloa e aliali mai i le vaitau o le 18-19 senituri, faatasi ai ma le o'o mai o fale gaosi masini. Talu mai lena taimi, o lo latou fuainumera ua faateleina i se faiga o le ava. Afai o le fale gaosimea o le 19 senituri na lafoina i totonu o le atemosifia oloa o le malala koala, o tagata gaosi oloa o le seneturi 21 sasaa miliona miliona lita o otaota matautia i vaitafe, vaituloto ma sami, liliu atu i latou i "ogaoga ogaoga".

O le mea moni na tupu i le faateleina o le numera o fale ma fale gaosi oloa na faia i le aso muamua o le 20 seneturi, faatasi ai ma le amataga o le fa'aaogaina o suauu ma mea suau'u ma le lumana'i.

O a ni otaota: o le fa'avasegaga

O tagata i le tele o tausaga talu ai na latou gaosia le tele o otaota e mafai ai ona vaeluaina i ni vaega: mea'ai ma otaota pepa, tioata ma palasitika, foma'i ma metallurgical, wood and rubber, radioactive ma le tele o isi.

O le mea moni, e le afaina uma i latou i le leaga o latou a'afiaga i le siosiomaga. Mo se fa'aaliga sili atu, tatou te vaevaeina otaota uma i ni vaega e tusa ai ma le maualuga o le fa'aleagaina.

O lea la, o le a le otaota o le "lelei" ma e "leaga"?

"Malamalama" otaota

  1. Pepa. E aofia ai nusipepa tuai, tusi, leaflets, fasi pepa, pepa pepa ma pepa pepa, mekasini moli ma isi mea uma. O le toe fa'aaogaina ma le toe fa'aaogaina o otaota otaota o se tasi o mea sili ona faigofie - o le tele oi latou e ta'ua o otaota otaota ona toe liliu atu lea i nusipepa, mekasini ma pusa pepa. E oo lava i le lapisi o otaota otaota o le a fa'amavaeina i se taimi pupuu (e tusa ai ma nisi ituaiga meaola), e aunoa ma le afaina ai o le natura, e faaopoopo i le vaitusi o lo'o sau i le palapala ma vai mai itulau lolomiina. O le pepa sili ona faigata e sili ona faigata mo le fa'aogaina o le natura, ma o le faigofie lava e le fa'asalaina ma fa'amalosia.
  2. Meaai. O otaota otaota uma mai umukuka, fale'ai, faletalimalo, fa'atoaga tuma'oti, fa'ato'aga ma faleoloa mea taumafa - mea uma sa "le maua ai e le tagata" mea uma. O mea taumafa e fa'ateleina vave, e tusa lava pe tatou te mafaufau i le tele o tausaga talu ai, o mea'ai e itiiti mea fa'ainatura ma sili atu kemisi. O le mea tonu lea e afaina ai le natura - mo se faataitaiga, vailaau fa'ama'i, fa'aaoga lautele i le galueaina o lafumanu, vaila'au vaila'au e fa'alauteleina ai le ola ola ma le fa'aogaina o mea'ai. O se nofoaga faapitoa o lo'o nofoia e le GMO-vaila'au ma fa'ato'aga. O GMO, o mea'ai gaosia, o le autu lea o felafolafoaiga vevela i le va oa latou fili ma ē lagolagoina. O le fa'asaoina o tagata tete'e o le natura fa'aleagaina o mea tau meaola - i se numera telē latou te liliu ese mai le taamilosaga masani o le fa'avae ma le foafoaga.
  3. Glass. O le tioata ma ona vaega eseese atonu o le ituaiga pito sili lea ona matua o "otaota le aoga". I le tasi itu, latou te iniseti, ma aua le tu'uina atu se mea i totonu o le siosiomaga, aua nei fa'afefeina le ea ma le vai. I le isi itu, o se aofaiga tele o le tioata e faaleagaina ai le natura biotopes - o nuu o meaola ola. Mo se fa'ata'ita'iga, e mafai ona e aumaia manu e maua manu'a ma feoti e aunoa ma ni fa'aogaina o puipuiga mai fa'asalaga fa'asalaga lautele - ma e le o talanoa i mea faigata mo tagata lava ia. O le taimi o le faia o le tioata e tusa ma le afe tausaga. O a tatou fanau vavalalata o le a manumalo i va'a mamao, ma o fagu ua lafoina i le asō i totonu o le lapisi otaota o le a tumau pea ona taoto i le eleele. O le nofoaga o le tioata otaota e le o se fa'afitauli o le taua tele, ma o le mea lea o le aofa'iga o latou numera e fa'aleleia i tausaga ta'itasi.

Otaota o le "mamafa tele"

  1. Palasitika. O le aofaiga o otaota palasitini i aso nei e matua ofoofogia lava - o se lisi faigofie o ona ituaiga o le a ave ai ni itulau se lua. O le a le o se fa'atelega tele le fai atu o le aso e toetoe lava o mea uma e faia i le palasitisi - mea e fa'apipi'i ma meafale, fagu ma lavalava, masini ma taavale, ipu ma yachts. Decomposes plastic twice as fast as glass - na o le 500 tausaga. Ae e le pei o ia, toetoe lava o taimi uma e toe fa'aaogaina ai i totonu o le siosiomaga o mea oona. E le gata i lea, o nisi o meatotino a le palasitino ua avea ai ma "tagata e sili ona lelei." E to'aitiiti e iloa na i sami o le lalolagi ua foliga mai o "motu" atoa o fagu, fagu, afifi ma isi "fagafala" o lapisi na aumaia e galu. Latou te fa'aumatia le faitau miliona o meaola o le gataifale. Mo se fa'ata'ita'iga, e le mafai ona va'aia e le sami vavala'au mea'ai mai i mea'ai, ma e oti lava mai le afaina o le tino. O le fa'aaogaina o palasitika otaota o se tasi lea o faafitauli matuia tau le siosiomaga i aso nei.
  2. Masini masini, mea e le fa'aaogaina ai suau'u, vaega o vaila'au fa'asaina, fausaga ma se vaega o otaota lafoai (aofia ai pisa tuai). O nei mea uma e leaga tele ai le si'osi'omaga (aemaise lava pe a tatou mafaufau i le fua), ae vave ona fa'avave vave - i totonu ole 30-50 tausaga.

O le tele o le "mamafa" otaota

  1. Manua o lo'o i ai le mercury. Mea fa'avevela ma moli, isi masini. Tatou te manatua uma lava o le thermometer gau na avea ma mafua'aga ogaoga - na vave ona tulieseina tamaiti mai le potu "faaleagaina", ma na aoina ma le totoa e tagata matutua "polo" o le uamea "taamilo" i luga o le fola. O le ogaoga o le vevela o le mercury e tutusa le lamatia mo tagata ma mo le eleele - o tausaga ta'itasi o le sefulu tone tone o lenei mea ua lafoai ese, ua mafua ai le afaina le natura. O le mafua'aga lea ua atofaina ai le mercury i le vasega muamua (aupito sili ona lamatia) - o tulaga faapitoa ua fa'atutuina e maua ai otaota o lo'o i ai le mercury, ma o lo'o i ai pusa o lo'o iai lenei mea matautia e tu'uina i totonu o fa'amaufa'ailoga, tusia ma teuina seia o'o i taimi sili atu pe a mafai ona lafoa'i saogalemu - Mai le mercury e matua le atoatoa.
  2. Maa. O pamu, fale, fale gaosi oloa ma fale gaosi oloa e aofia ai e le gata o le ta'ita'i, ae o le sulfuric acid, faapea foi ma le tele o isi mea oona, lea e mafua ai le faaleagaina tele o le siosiomaga. E tasi le maa masani, lea e te sau mai se televise mamao ma lafo i fafo i le auala, o le a mafua ai le tele o sikuea sikuea o palapala. I tausaga talu ai nei i le tele o taulaga tetele, o lo'o iai ni avanoa e fa'afeiloa'i ai le fa'aaogaina o maa ma ma'a ma'afale, o lo'o fa'aalia ai le maualuga o mea leaga na a'afia e ia otaota.
  3. Lafoa'iga eletise. O le otaota sili ona lamatia o le oti ma le fa'afanoga i lona tino mama. Ole gaogaio eletise ile lava fetaui e fa'aumatia mea ola uma e aunoa ma se fa'afeso'ota'i sa'o. O le mea moni, e leai se tasi e lafoina uranium amo i totonu o se otaota - tu'uina ma toe fa'aaogaina otaota mai "mamafa mamafa" o se faiga sili ona ogaoga. Mo otaota maualalo ma la'ititi (i se vaeluaga o le ola), e fa'aaogaina pusa eseese, lea e sasaa ai elemene mimiti i le sima po'o le bitumen. Ina ua mavae le faamutaina o le afa o le olaga, e mafai ona lafoaia o otaota o o lapisi masani. Lafoa'i maualuga o otaota e toe fa'aaogaina mo le toe fa'aaogaina fa'aaogaina o tekinolosi faigata ma taugata. Tumu i le maualuga tulaga gaosi otaota "uamea palapala", i le tulaga o le taimi nei o le atiina ae faatekinolosi, e le mafai, ma ua tuuina i latou i pusa faapitoa, teuina mo se umi taimi - mo se faataitaiga, uranium-234 afa o le olaga e tusa e tasi le selau afe o tausaga!

Uiga i le faafitauli o otaota i le lalolagi nei

I le seneturi 21, o le fa'afitauli o le fa'aleagaina o le siosiomaga ma otaota o se tasi lea o mea e sili ona mata'utia ma le le mautonu. O uiga faaalia o malo o atunuu eseese e ese foi. I le tele o atunuu i Sisifo, o le faafitauli o le puleaina o otaota ma le toe fa'aaogaina o mea e sili ona taua - o le tuueseeseina o otaota o le fale ma togafitiga mulimuli, selau o laau toe gaosi, nofoaga puipuia faapitoa mo le lafoaia o mea matautia ma mea matautia. Talu ai nei, o le tele o atunuu ua tuliloaina se faiga fa'avae o le "fa'aaogaina o le tamaoaiga" - o se faiga o le toe fa'aaogaina o otaota o le a 100%. O le mamao i luga o lenei auala o Denmark, Iapani, Suetena, Sikotilani ma Holani.

I atunuu lona tolu lalolagi punaoa tau tupe ma faalapotopotoga mo faiga gaosi ma mea toe faʻaaogā o otaota iina. O le i'uga, e iai le tele o eleele e tafe mai ai le eletise i lalo o le malosi o le timu, la ma le matagi e vevela ai le vevela, oona uma mea uma mo le fiasefulu kilomita. I Pasila, Mekisiko, India, ma atunuu Aferika, e faitau fiaselau hectares o otaota matautia e siomia e le miliona miliona-megacities tala, ia ua fausiaina i aso taitasi e ala i a latou "sapalai" fou ma otaota fou ma fou.

Auala uma e faatea ai otaota

  1. Aveesea o otaota i uta. Le auala sili ona taatele o le toe fa'aaogaina otaota. O le mea moni, o lapisi e aveeseina mai mata, lafo i fafo le faitoto'a. O nisi otaota otaota e le mo se taimi le tumau ae le'i toe fa'aaogaina i totonu o se fale gaosi lapisi, ae o nisi, aemaise lava i le lalolagi lona tolu o lalolagi, e na o le tuputupu ae.
  2. Fa'atau atu i le fa'apalaina o lapisi lapotopoto. O ia lapisi e sili atu ona "malamalama". O lona gaosiga e sili atu le taugofie ma e sili atu le aoga. Toeitiiti lava o atunuu uma o Europa i Sisifo ua liliu i se faiga o lapisi eseese, ma mo le fa'asolosolo o se '' ese'ese 'afifi o otaota fale, o solitulafono mamafa tele ua fuafuaina.
  3. La'au fa'ato'aga. I ia ituaiga laau toto, o otaota ua faaleagaina i le maualuga o le vevela. Fa'alagolago i ituaiga o lapisi ma mea tau tupe, e fa'aaogaina tekinolosi eseese.
  4. Fa'aaogaina o lapisi i le malosi. O le taimi nei, o le tele ma sili atu o le gaosiga o togalaau ua suia ai le malosi mai le lapisi - mo se fa'ata'ita'iga, i Suetena, "malosi lapisi" e maua ai le 20% o manaoga o le atunuu. Ua amata ona malamalama le lalolagi o le otaota o tupe.
  5. Toe fa'aaoga. O le tele o lapisi e mafai ona toe fa'aaogaina ma toe fa'aaogaina. O le maualuga pito i maualuga o le leai o se mea e maua e atunu'u atina'e i le taimi nei. O le faigofie i le gaosia o pepa, fafie ma mea taumafa.
  6. Faasaoina ma teuina. O lenei metotia e fa'aaogaina mo otaota sili ona lamatia ma leaga - mercury, radioactive, pauna.

Le tulaga i le toe fa'aaogaina ma le gaosia o otaota i Rusia

Rusia i lenei lomiga o lo'o i tua atu o atunu'u atina'e o le lalolagi. O le fa'alavelave fa'apitoa i le taimi lava e tasi o ni vaega tele, o se numera tele o atina'e e le masani ai, o le setete o le tamaoaiga a Rusia, ma, o le a le mea sese, mafaufauga i totonu o le lotoifale, lea e sili ona faamatalaina e se lauiloa iloga e uiga i le ogaoga o fale nofofale ma le le fia iloa e uiga i faafitauli o tuaoi.

O ai e tatau ona tutusa

Su'e Suetena ua o'o i se tulaga o le gaosiga ma le toe fa'aaogaina lea e le lava! O tagata Swedes e fesoasoani foi i lenei mataupu e le Norwegians, mo se fa'atau tupe e taulimaina a latou fale ma fale gaosi oloa.

O le Iapani foi e faateia o latou tuaoi - i le Land of the Rising Sun 98% o le uamea ua toe fa'aaogaina. E le gata i lea, talu ai nei na maua ai e saienitisi Iapani ni siama o lo'o 'ai palasitika I le fuafuaina lelei, o nei microorganisms i le lumana'i e mafai ona avea ma auala autu o le fa'aaogaina o le polyethylene.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.