Le tulafonoSetete ma Tulafono

O le pule a le setete o le a? Ma o le a le mea o fa'aalia i totonu?

Matou te iloa uma lava o le pule a le setete o le mafai gafatia e lana malo ona faia ni faaiuga taua i se tulaga tutoatasi mai punaoa mai fafo, e na o le iloiloga o tupe mama a le setete. Peitai, sei o tatou va'ava'ai atu i le talafaasolopito ma le fatu o lenei mea ofoofogia.

Le aano o le manatu

O le pule silisili ese a le setete o le fanau o mafaufauga faaupufai i Europa o aso nei. Mulimuli ane o le tino mai i le ogatotonu o xvii senituri faiga Westphalian o sootaga faava o malo e tulai mai ina ua mavae le tolusefulu tausaga 'Taua i Europa. Ona avea ai lea o le mataupu faavae o le pule silisili ese a le setete ma uiga o le mafai e malo (malo) ona galulue tutoatasi mai le Ekalesia Katoliko. I le taimi atoa i le Vaitau Tutotonu o le ekalesia na i ai se faatosinaga lofituina toetoe lava i Europa i Sisifo ma Tutotonu. Na fa'amalosi tupu e fa'apa'iaina a latou pule ma fa'atautaia a latou gaioiga ma le Pope, e masani ona fetuunai i ana mea e fiafia i ai. O le vaitaimi o le le malamalama ma le Tagata na fanau e le gata i se sootaga vavalalata i le tagata (ma o se taunuuga o le pau o le matafaioi a le Ekalesia), ae faapea foi se atoa saolotoga fou faaupufai ma faaletulafono o Setete. Le gata e mafai ai faigamalo a atunuu e faia a latou lava gaoioiga i fafo ma faiga faavae a le atunuu e tusa ai ma ana lava mea faapitoa. Ae peitai, o lenei tulaga matautia, o loo faaalia i ona lava ituaiga. O lea, mo se fa'ata'ita'iga, o le tutoatasi o se setete e mafai ona i fafo ma totonu. O le saolotoga mai fafo e talitonuina le tutoatasi i amioga a se tagata faavaomalo: taua o taua, faaiuina o feagaiga, tuufaatasia o poloka, ma isi. O le mea lea, o le tutoatasi fa'alotoifale o le mafai lea e le malo ona galue saoloto i totonu o lona lava atunuu i ana tamaoaiga, agafesootai, talitonuga fa'avae ma isi. E manaia le avea o le pule silisili ese o le setete o se tasi o fesuiaiga o le pule sili. A mae'a, e mafai ona fa'alauteleina e le gata i fa'alapotopotoga, ae fa'apea foi i le sosaiete lava ia, i le mea moni.

O le pule silisili ese o le malo - o le pule silisili ese a le atunuu

I malamalama faaletulafono po nei o aia tatau faava o malo manino ma ese mai i le va o le pule silisili ese a le atunuu ma lauiloa. O le manatu o le muamua na fanau mai i le malamalama lava lea o le New Age, e ui lava na maua lona fa'asologa mulimuli i le faaiuga o le 19 seneturi. O le mea moni, i le taimi lava e tasi, ina ua mae'a ona fausia atunuu Europa. O agava'a a le atunuu mo le tuto'atasi o tagata e le'i i ai se setete (i le 19 senituri - Hungarians, Czechs, Poles, Ukrainians, Basques, Irish, Kurds, etc. i le afa muamua o le 20 seneturi) na ta'ita'ia ai tagata iloga fa'apitoa i le va o tagata ma faife'au faaupufai i le manatu Ua i ai i atunuu uma lana aiā i le faia o le tagata lava ia. O lona uiga, o le foafoaina o lo latou lava setete. O lenei fa'avae e mafai ai ona fa'aalia le maualuga o ona mana'o, e feso'ota'i ma le manatuaina o tala faasolopito, e ala i faiga faaupufai, atina'e fa'ale-malo ma isi.

Pule a le tagata

O le isi ituaiga o pule silisili ese i tulafono fa'avaomalo fa'avaomalo o le tasi tagata. Na afua mai i le taimi muamua nai lo le atunuu. O le autu o lenei mea taua o loo i ai i le manatu o le punavai ma le sili ona maualuga o le malosiaga i se tulaga patino o tagata (e ui lava na muamua ona manatu lea o le aia tatau a le malo na auina mai i lalo), ma o soo se faiga fa'avae i totonu o le atunuu ma fafo e tatau ona fa'atinoina ma lana maliega ma na'o lona fiafia.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.