FaavaeinaTala

O le Reich Tolu: O le tu, Pau, fana, savaliga ma faailoga

O le Tolu Reich (Drittes Reich) - o le tulaga Siamani aloaia ina taʻua mai le 1933 i le 1945. o lona uiga moni Reich upu Siamani "fanua ia e noatia i le mana lava e tasi." Ae o se tulafono faafoe, ua faaliliuina o le "mana", "Malo", e itiiti "malo." E fuafua lava i le tulaga. Mulimuli ane i le mataupu o le a faamatalaina ai le tulai mai ma le pa'ū o le Reich Tolu, o le ausia o le faiga faavae o le atunuu ma fafo a le malo.

faamatalaga lautele

I le historiography o le Reich Tolu ma le lomiga taua o fasisi po Nazi Siamani. O le igoa muamua e masani lava ona faaaogaina i lomiga Soviet. Ae o lenei faaaogaina o teisi le saʻo le upu o le pulega fasisi sa eseesega taua o Mussolini i Italia ma Hitler. eseesega faaalia i le filosofia ma masini faaupufai. I lena taimi o Siamani o se atunuu lea na faapipii se pulega totalitarian. O le tasi vaega setete ma le filosofia iloga - National sosialisiga. pulea le Malo e oo atu matua vaega uma o gaoioiga. O le Tolu Reich e lagolago ai le pulega o le Siamani National sosialisi Workers 'Party. O le taitai o lenei faavaega o Adolf Hitler. Sa auauna foi o le ulu tumau o le atunuu seia oo i lona maliu (1945). Igoa aloaia a Hitler - "Fuehrer ma le Iunivesite Reich." o le Pau o le Reich Tolu i le faaiuga o le Taua II. Lata i ai, i le 1944, a le mafai manū ma le fasiotia o Hitler ( "fouvale Sili") na ave i fafo. o le salalau o le gaoioiga Nazi. O taua faapitoa o le faatusa o le fasisiga - le swastika. Na faaaogaina e toetoe lava i soo se mea, e oo lava ua tuuina atu i tupe o le Reich Lona Tolu.

faiga faavae i fafo

Talu mai le 1938 i lenei eria na taʻua se manao faapitoa mo le faalauteleina faaupufai ma le atunuu. alu savaliga o le Reich Tolu i setete eseese. I Mati, i luga, na faia ai le Anschluss (annexation faamalosi), Austria, ma i le vaitaimi mai ia Setema 38 th ia Mati 39 th sa faapipii i le itulagi tulaga Klaipėda Siamani ma le Czech Republic. Ona widened tele i le atunuu. I le lona 39 sa faapipii nisi itulagi Polish ma Dantzig, ma tupu annexation 41 (annexation) Luxembourg.

lalolagi

E tatau ona matauina le manuia mafaatusalia o le Malo o Siamani i le popofou o le taua. alu savaliga o le Reich Tolu e ala i le tele o konetineta o Europa. tele teritori, sei vagana o Suetena, Suitiselani, na faatoʻilaloina Potukale ma Sepania. O nisi o vaega na nofoia, o isi e faapouliuli faalagolago faalapotopotoga setete. Le gata ai, mo se faataitaiga, e aofia ai Croatia. I lenei tulaga, sa i ai ni tuusaunoaga - o Finelani ma Bulgaria. Latou paaga o Siamani ma faatino faiga faavae uma lava e tutoatasi. Ae e ala i le 1943 ua i ai se suiga taua i le vevesi. Silisili o le taimi nei i le itu o le soʻofaʻatasiga aneti-Hitila. E Ianuari 45th le taua ua siitia atu i le teritori Siamani muai taua. Pau o le Reich Lona tolu, na tupu ina ua mavae le faataapeina o le Flensburg malo taitaia e Karl Doenitz. Na tupu i le 1945, i le aso 23 o Me.

O le toe faaolaolaina o le tamaoaiga

I le taimi o le tausaga muamua o le pulega a Hitila, ua faamanuiaina Siamani e le gata i faiga faavae i fafo. E tatau ona tatou fai iinei o le saofaga Fuhrer ma ausia i le toe faaolaolaina o le tamaoaiga o le setete. Taunuuga o ana gaoioiga iloiloina nisi o atunuu i fafo iloilo ma i liʻo faaupufai e pei o se vavega. Manumalo i postwar Siamani seia oo i le 1932, leai se galuega pa'ū ifo mai le ono miliona o le tasi i le atoatoa i le 1936 mu. I le vaitaimi lava lea e tasi sa i ai se faateleina o le gaosiga o alamanuia (e oo atu 102%), faaluaina ma tupe maua. Faatelevaveina le saoasaoa o le gaosiga. I le taimi o le tausaga muamua o le malo o Nazi i le puleaina o le tamaoaiga o loo tele fuafuaina e Yalmarom Shahtom (Hitler ia lava e toetoe lava e leʻi faalavelave i lana galuega). I lenei tulaga, o le faiga faavae i totonu na faamoemoe, muamua ma le sili, o se galuega o le faigaluega ona o le a faateleina maai i galuega a le Malo, ma e uunaia ai le vaega o Faalapotopotoga tumaoti. Mo nonogatupe tulaga unoccupied aiaia i totonu o le pepa faatumu o pili faapitoa. Le lafoga fua faatatau mo kamupani e faalautele ai tupe teu faafaigaluega tupe faavae ma le tuuina atu o se galuega faateleina mausali matuai faaitiitia.

Saofaga Hjalmar Schacht

E le tatau ona faapea o le tamaoaiga o le atunuu talu mai le 1934, o le militeli ave le ala. E tusa ai ma le tele o au iloilo, e faavae le faafouga moni o Siamani i rearmament. Ina ua faamalosia na auina vasega le tagata faigaluega ma pisinisi faatasi ai ma le gaoioiga militeli. na faatulagaina ai le tamaoaiga o le taua i se auala e faagaoioia i peacetime ma i le taimi o le taua, ae o loo taulai atu i le taua atoa. O le malosi o loʻu auai i mataupu tau tupe ua faatonuina e totogi ai gaoioiga sauniuni, i le toe faapitoa. Se tasi o ana togafiti sa e lolomi banknotes. Schacht sa le tomai e liliu le togafiti eseese o le tupe lava handily. ua faapea lava fuafuaina economists i fafo e faapea i le taimi lena o le faailoga Siamani sa faʻatasi 237 vasega. faaiuina Schacht se feuiaiga faapisinisi fefaʻatauaʻiga lava aoga ma isi atunuu, na faaalia ai se ofo e iloilo, e tatau ona fai sa tuu le le tiute maualuga, o le lautele e mafai ona e faalautele ai le pisinisi. Soifua ina tamaoaiga a Schacht mai le 1935 i le 1938 ua faaaogaina faapitoa e faatupeina ai le rearmament. Sa fuafuaina i le 12 piliona faailoga.

Pulea Germana Geringa

O lenei fuainumera ua manatu o le galuega tauave a le aʻu ma avea ai ma "taʻitaʻi" o le tamaoaiga o Siamani i le 1936. E ui lava i le mea moni o ia o Goering, e pei moni lava, Hitler, o se ignoramus i le tulaga o le tamaoaiga, na agai i le atunuu i le faiga militeli o faiga faavae a le atunuu atoa. na atiina ae fuafuaga e fa tausaga, o le faamoemoe o lea sa e liliu Siamani i se tulaga e mafai ona tutoatasi e tatau ona tuuina atu i latou lava i mea uma i le tulaga o le taua ma poloka. O se taunuuga, ua faaitiitia le taua i le maualalo e mafai ai, foi amata pulea tau ma totogi faigata, tufatufaga ua faatapulaaina i le 6% i le tausaga. Sa amata ona matou fausia massively Megastructures Tolu Reich. sa latou laau tetele mo le tuuina atu o ie, paʻu gaosi, suauu ma isi oloa mai ana lava mea mata. Amata foi ona e atiina ae ai le alamanuia uamea. I faapitoa, na fausia le Reich Tolu Megastructures - gaosi tuu atu i ¯ Goering, i le o loo faaaogaina le gaosiga lea faapitoa'oa i le lotoifale. O se taunuuga, ua atoatoa galulue le tamaoaiga o Siamani mo le taumafaiga taua. I lenei tulaga, o le industrialists, ua tu malosi o lana tupe maua, uamea auala o lenei "masini taua." Faatasi ai ma lenei galuega o loʻu ua saisaitia ma le tapulaa tele ma lipoti.

Tamaoaiga i luma o le Taua Lona Lua a le Lalolagi

I nofoaga o le o mai loʻu Walther Funk i le 1937. Sa ia auauna atu muamua o Minisita o le Tamaoaiga, ma lea, e lua tausaga mulimuli ane, i le 1939, na avea ma peresitene o le Reichsbank. E tusa ai ma tagata tomai faapitoa, Siamani i le pito i luga o le Taua Lona Lua, i le aoao, o le mea moni, "faataapeapeina" o le tamaoaiga. Ae liliu atu sa lei saunia le amio faaumiumi tau le Reich Lona Tolu. mea e faaaoga, sapalai, ua faatapulaaina mea mata, ma sa itiiti le tusi o le gaosiga o le atunuu. E pei ona sa matua faigata, i tuutuuga qualitative ma Aofaiga i tausaga o le taua o le tulaga ma punaoa galuega. Ae peitai, e ui lava i faigata uma, ona o le pulea atoa o le meafaigaluega tulaga ma le faatulagaga Siamani tu pea o le tamaoaiga i le ala manaomia. Ma e ui lava alu i le taua, le tuuina atu i le atunuu ola pea. Faateleina i le gasologa o taimi ma o le aofaiga o le alamanuia militeli. O lea, mo se faataitaiga, i le 1940 o le aofaʻi e 15% o le tuuina atu atoa, ma i le 1944 th - ua uma ona 50%.

Atinae o faavae faasaienisi ma faatekinisi

I Siamani, sa i ai se faiga tuu atu i ¯ o iunivesite vaega faasaienisi. Ina ia auai i le faalapotopotoga tau tomai faapitoa maualuga ma iunivesite. E ala i lenei vaega e aofia ai Sri "Sosaiete Kaiser Wilhelm". ua subordinated faalapotopotoga uma le faalapotopotoga e le Matagaluega o Aoga, Education ma Saienisi. I totonu o lenei faatulagaga, lea ei ai le faitau afe o saienitisi, o le sa lona lava Fono Suesuega, o lona tagata o sui o le aʻoaʻi eseese (vailaau, faavae ma le laʻuina, kemisi, fisiki, etc). sa maualalo taitasi e saienitisi i se vaega e ese mai o tagata tomai faapitoa o se tasi o talaaga. o sui auai taitasi o le aufono e taitaiina ai le gaoioiga faasaienisi ma suesuega ma le fuafuaina o la latou vaega. I le taimi lava lea e tasi sa i ai vaega tau alamanuia faalapotopotoga tutoatasi suesuega faasaienisi. manino avea lona taua ina ua maea i le 1945 ua faatatauina le paaga Siamani le taunuuga o ana gaoioiga lava ia. E ala i vaega o le faalapotopotoga tau alamanuia faia falesuesue popolega tetele "Siemens", "Zeiss", "Lanu", "Telefunken", "Osram". O nei ma isi kamupani fai auala tele, meafaigaluega, faamalieina ai manaoga faapitoa o le taimi, e ala i maualuga tagata faigaluega agavaa. O nei popolega e mafai ona galulue faatasi ma le sili atu, mo se faataitaiga, faatinoga le fale suesue o le inisitituti.

Matagaluega Speer

E faaopoopo atu i suesuega ma le vaega tau alamanuia ma suʻesuʻega eseese suesuega i iunivesite e fai si a faalapotopotoga tele na le Inisetiute o Suesuega o le vaegaau. Ae, toe, o le faatasia i lenei vaega, ma na vaeluaina i ni vaega, salalau solo i ituaiga tagata o le autau. O taua faapitoa na maua i le taimi o le taua o le galuega Speer. Tatau ona ou fai atu i lenei vaitaimi matuai faaitiitia ai le avanoa o le faaooina atu o suʻesuʻega ma inisitituti o mea mata, meafaigaluega ma tagata faigaluega, o le pisinisi i le atunuu tau le feagai ai ma le tele tele o poloaiga mai pulea militeli. maua Speer Matagaluega malosiaga e foia ai faafitauli eseese gaosiga. Mo se faataitaiga, i le mea o suesuega e tatau ona le toe avea o se le talafeagai, o nisi faaauau pea, e pei ona ua i ai se taua faataatitia e tatau ona sailiga lea o se faamuamua, taaalo i se matafaioi maʻoti.

taua

Auupega o le na faia ai le Reich Tolu ma le faatomuaga o le atinae faasaienisi eseese, faapitoa foafoaina tekinolosi. O le mea moni, pe afai o le filifilia le ala o le tamaoaiga ma le isi o le mafai ona. Siamani sa le gata ina ia tuuina atu i latou lava i se lagona tau alamanuia ae ia saunia foi 'au. E le gata i le masani ai, sa amata i le fuafuaina ma le "uamea malulu" o le Reich Lona Tolu. Ae peitai, ua aisā galuega uma ao lumanai ai le toilalo o fasisiga. O taunuuga o le tele o galuega o suesuega auauna e pei o le amataga mo le suesuega gaoioiga o le Malo soʻofaʻatasiga aneti-Hitila.

Faailoga o le Reich Tolu

O leʻi oo mai le Nasi i le mana, sa i ai se faiga faapitoa, e tusa ma lea na faamaonia ai le tuuina atu o insignia faamanatu pule o le laueleele, o lona uiga, na o se uiga o le atunuu. Faatasi ai ma le toe afio mai o Hitler na faia suiga tele i le faagasologa. O lea la, ao leʻi tofia patino Faalua Lalolagi Fuehrer ma tuuina faailoga o le Reich Tolu o soo se ituaiga. Mulimuli ane tulaga maua eseese saʻo lea o le poloaiga o le autau. Ae sa i ai nisi faailoga e faapea, i le faaopoopo atu i Hitler, e le mafai ona tuuina atu se tasi (eg, Cross a Knight).

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.