Soifua maloloina, Vai
O le tutusa o le DNA ma RNA. uiga faatusatusa o DNA ma RNA: laulau
Uma tino ola ai i lenei lalolagi e le o fiafia i le isi. Latou ese mai isi e le gata taitasi e ala i tagata. foi o manu ma laau o le tasi ituaiga eseesega. O le mafuaaga lenei e le gata o le eseese tuutuuga ola ma aafiaga o le olaga. ua faataatia ai le taitoatasi o tino taitasi e ala i mea tau kenera.
fesili taua ma le manaia e uiga i le acids nucleic
E oo lava i luma o le fanau mai o tino taitasi ei ai lona lava seti o genes e fuafuaina e matua foliga uma o le faatulagaga. E le na o le lanu peleue po o se laulaau foliga, mo se faataitaiga. ua faataatia le genes ma sili atu ona uiga taua. Ina ua maea uma, e le mafai ona fanau mai pusi a hamster, o le a tuputupu aʻe se fatu saito baobab.
Ma mo lenei aofaiga tele uma o faamatalaga feiloai le acids nucleic - molecules DNA ma RNA. e faigata lo latou taua e overestimate. Ina ua maea uma, e le gata latou taofia faamatalaga io latou olaga, latou te fesoasoani e faatino ai i le fesoasoani a polotini, ma i le faaopoopo, auina atu i le tupulaga e sosoo ai. E faapefea ona latou faia i ai, pe faapefea ona maua faigata le faatulagaga o le DNA ma RNA? O latou foliga ma mea o le eseesega? I totonu o lenei o le a tatou malamalama ai i le vaega nei uma o lenei pepa.
Faamatalaga uma o le a tatou iloiloina i vaega, e amata i le mea faavae. Muamua, ua tatou iloa e faapea o sea acids nucleic, sa tatalaina i latou, ona talanoa e uiga io latou fausaga ma galuega tauave. I le faaiuga o le mataupu faavae o loo tatou faatalitali mo se laulau faatusatusa o RNA ma DNA, lea e mafai ona e faaaogaina i soo se taimi.
O le a se acid nucleic
acid Nucleic - ua tuufaatasi faatulagaina i ai o se mamafa molecular maualuga, e polymers. I le 1869 na muamua faamatalaina latou Fridrihom Misherom - biochemist mai Suitiselani. Na ia faailoa mai mea e aofia ai phosphorus ma nitrogen mai sela alou. Le mafaufau e faapea e le gata i le nuclei, o se saienitisi taʻua nukleina. Ae o le a tumau pea pe a mavae le tuueseeseina o polotini, ua valaauina acid nucleic.
O lona monomers e nucleotides. Latou aofaiga i le molecule acid taitoatasi mo ituaiga taitasi. Nucleotides e molecules aofia ai vaega e tolu:
- monosaccharide (pentose), e mafai ona avea o le lua ituaiga - ribose ma deoxyribose;
- faavae nitrogenous (o se tasi o fa);
- totoe acid phosphoric.
Sosoo tatou vaai atu i le eseesega ma mea e tutusa o DNA ma RNA, o le laulau i le faaiuga o le a aofaiga i luga le mataupu o le aofaiga atoa.
Vala o le faatulagaga: pentose
O le mea muamua o le tutusa o le DNA ma RNA e faapea o loo i ai monosaccharides. Peitai e eseese a latou mo acid taitasi. O lona uiga, e faalagolago i ai pe a molecule pentose, acid nucleic, vaevaeina e le DNA ma RNA. O le faatulagaina o DNA o loo aofia deoxyribose, e pei o RNA - ribose. Uma acids pentose maua i le na o β-pepa.
I deoxyribose le atomu carbon lona lua (faatulagaina e avea 2 ') o le okesene toesea. Saienitisi fautua atu lona toesea:
- shortens le fusi i le va o F 2 ma le C 3;
- E le faia o le sili atu fale o manu a molecule DNA;
- E faatupuina ai tuutuuga mo le teuina puupuu o le DNA i le vaega faaogatotonu len¯ao.
Faatusatusaga o fausaga: faavae nitrogenous
uiga faatusatusa o DNA ma RNA - e le faigofie. Ae o le eseesega e mafai ona vaaia mai i le amataga. nofoaga autu o Nitrogenous - o le sili ona taua "poloka fale" io tatou molecules. Latou tauaveina faamatalaga tau kenera. Sili atu tonu lava, e le o le faavae, ma lo latou faasologa i le filifili. O i latou o purine ma pyrimidine.
Le tuufaatasiga o DNA ma RNA monomers eseese uma tulaga: i acid deoxyribonucleic e mafai ona tatou feiloai adenine, guanine, cytosine ma thymine. Ae nai lo le thymine i RNA loo uracil.
O nei nofoaga autu e lima o autu (tetele) ua i ai le toatele o acids nucleic. Ae e ese mai nei, ua i ai foi isi. Tupu lenei mea lava e seasea, oi latou faavae laiti. Ma latou uma o loo maua i uma acids - lenei o le isi e tutusa i le va o DNA ma RNA.
O le faasologa o le nofoaga autu o nitrogenous (ma correspondingly nucleotides) i le faamatalaina e filifili DNA lea polotini mafai synthesize lenei feaveai. Lea ua foafoaina molecules i le taimi e faalagolago i manaoga o le tino.
Ia tatou liliu atu i le tulaga o le faalapotopotoga o acids nucleic. E uiga faatusatusa o DNA ma RNA maua le sili ona atoatoa ma le faamoemoega, o le a tatou vaai i le faatulagaga o taitasi. I le DNA o le fa, ma le aofai o tulaga o le faalapotopotoga i RNA e faalagolago i lona ituaiga.
O le mauaina o fausaga DNA, mataupu faavae fausaga
ua vaevaeina meaola uma i prokaryotes ma eukaryotes. O lenei faavasegaga e faavae i le mamanu autu. O i latou ma isi DNA o loo maua i le sela i le tulaga o chromosomes. O lenei faatulagaga faapitoa i ai le molecule acid deoxyribonucleic noatia ia polotini. ua DNA e fa vaega o le faalapotopotoga.
o le faatusa o le fausaga autu e se filifili o nucleotides, o le faasologa o lea ua tausia saolele mo tino taitasi ma o loo fesootai noataga phosphodiester. Tele laa i le suesuega o le faatulagaga o le faasologa o DNA taunuu Chargaff ma lana aufaigaluega. Latou maua o le fua faatusatusa o le nofoaga autu o nitrogenous e noatia i tulafono faapitoa.
sa taʻua i latou o tulafono faafoe a Chargaff. O le mea muamua o nei o loo taua ai e ao i le aofaiga o le nofoaga autu o purine ona tutusa le aofaiga o pyrimidine. O le a avea manino a uma ona faitauina le faatulagaga lona lua o DNA. Ona o lona vaega tatau o le tulafono lona lua: o le A Fua Faatusatusa gao / T ma T / F e tutusa ma le lotogatasi. Le lava tulafono o lo o umia moni mo le acids nucleic lona lua - o se tasi e tutusa o DNA ma RNA. Le gata i le nofoaga lona lua o uracil thymine taua i taimi uma.
Foi, o le toatele saienitisi amata ona faavasega le DNA o ituaiga eseese i se numera tele o mafuaaga. Afai o le aofaiga o le "A + T" sili "D + C", e pei DNA ua taʻua o le I-ituaiga. Afai i luga o le ese mai ai, o loo tatou feagai ai ma le DNA GC-ituaiga.
na fuafuaina faataitaiga faatulagaga lona lua i le 1953 e saienitisi Watson ma Crick, ma o loo lelei aloaia pea. O le faataitaiga o se helix lua, lea e aofia ai le lua manoa antiparallel. O le uiga autu o le faatulagaga lona lua o le:
- tuufaatasiga o fuafuati DNA taitasi e matua faapitoa mo le ituaiga;
- hydrogen sootaga i le va o le filifili, ua faia i luga o le faavae o complementarity o nofoaga autu o nitrogenous;
- filifili polynucleotide entwine tasi i le isi, fausia pravozakruchennuyu matuai faatupulaia le leaga, lea ua taua o "Helix";
- toega o acid phosphoric faatuina i fafo faavae nitrogenous loloʻu - i totonu.
Gata i lea, denser, malosi
Le faatulagaga maualuluga o le DNA - o superspiralizirovannaya fausaga. E le gata i lea, i le molecule filifili e lua o loo milo faatasi ma le tasi le isi, mo compactness lelei o DNA e faamaapeina i polotini faapitoa - histones. O loo vaevaeina i ni vasega lima e tusa ma le faasologa o mataupu o lysine ma arginine.
O le tulaga lata mai o DNA - chromosome. Ina ia iloa ai le auala lelei ua e feaveai stacked o faamatalaga tau kenera, mafaufau i mea nei: afai e alu le Tower Eiffel e ala i laasaga uma o compaction, faapea foi DNA, e mafai ona tuu i totonu o se matchbox.
Chromosomes nofofua (aofia chromatids o se tasi) ma le lua (fatuina o chromatids lua). Latou te tuuina teuina faatuatuaina o faamatalaga tau kenera, ma e mafai ona toe liliu ma tatala le avanoa i le nofoaga e manaomia, pe afai e talafeagai.
Ituaiga o RNA foliga fausaga
E ese mai i le mea moni e faapea e ese ai so o se RNA mai le DNA o lona fausaga autu (o le leai o thymine, le afioaga o le uracil), o le faalapotopotoga nei e eseese foi:
- Felauaiga RNA (tRNA) o se molecule tasi-paulia. E faatino o latou galuega tauave o le momoli acids amino i le nofoaga o porotini tuufaatasia, ei ai se faatulagaga maualuga lava e le masani ai. E taʻua o le "lau kelove". Taitasi matasele e faatinoina ana galuega tauave, ae o le e sili ona taua le pogai acceptor (e pipii pea i se acid amino) ma anticodon (lea e tatau ona feagai ma le codon i luga o le avefeau RNA). Le faatulagaga maualuluga o tRNA suesue a itiiti, aua e matua faigata ona faailoa mai se molecule e aunoa ma le solia o le tulaga maualuga o le faalapotopotoga. Ae o nisi o faamatalaga e le saienitisi iina. Mo se faataitaiga, i le fefete faaliliuina RNA o loo i le pepa faatumu o le tusi L.
- Avefeau RNA (taua foi o le faamatalaga) faatinoina le galuega tauave o le faamatalaga faaliliuina mai DNA i le nofoaga o porotini tuufaatasia. Sa ia faamatala mai mea o le a iu lava ina ituaiga o porotini agai i ai i le tuufaatasia ribosome. O lona fausaga autu - molecule tasi-paulia. fausaga Maualuga e matua faigata, e tatau ai ina ia saʻo fuafuaina le amataga o le tuufaatasia porotini. mRNA faia i le tulaga o pine, lea e tu i le tuluiga o vaega o le gaosiga amataga ma le faaiuga o le porotini.
- RNA Ribosomal loo i ai i le ribosomes. O nei organelles ua aofia ai subunits lua, o le tasi lea o loo tu i luga o nofoaga rRNA. O lenei acid nucleic fuafuaina e le tulaga o polotini ribosomal uma ma nofoaga autu e faaaogaina i lenei organelle. fausaga autu RRNA ua faatinoa e se faasologa nucleotide e pei o le lomiga muamua acid. E iloa e faapea o le ua faaee laasaga mulimuli rRNA vaega iuga feusuaiga faaulu- galii o se tasi filifili. Le faavaeina nisi o nei petioles sao i le compaction o le faatulagaga atoa.
galuega tauave DNA
galue acid Deoxyribonucleic o se repository o faamatalaga tau kenera. O i lona faasologa nucleotide "natia" polotini uma i lo tatou tino. O le DNA latou e le gata tausia, ae faapea foi lelei puipuia. Ma e tusa pe tupu se mea sese pe a ata, o le a faasaʻoina. O lea, tumau uma le mea tau kenera ma aapa progeny.
Ina ia faailoa atu faamatalaga i fanau, o le DNA ei ai le gafatia e le faaluaina. E taʻua lenei faagasologa replication. laulau faatusatusa o RNA ma DNA le a taʻu mai e le mafai i se isi acid nucleic e faia ai. Ae o loo i ai le tele o isi galuega tauave.
galuega tauave RNA
Taitasi ituaiga o RNA faatinoina ana galuega tauave:
- Faaliliuina acid ribonucleic maua ai le faaooina acid amino i le ribosomes, lea ua faia polotini. tRNA e aumaia ai e le gata o se mea fale, ua aofia ai foi i le le aloaia o le codon. Ma mai lana galuega e faalagolago i le auala o le a fausia saʻo le porotini.
- faitauina Avefeau RNA faamatalaga mai DNA ma le faaliliuina atu i le nofoaga o porotini tuufaatasia. Ua faapipii atu o ia i le ribosome ma faatonuga o le faatulagaga o acids amino i le porotini.
- tuuina RNA Ribosomal faamaoni fausaga organelle, faatonutonu o le faagaoioiga o nofoaga autu e faaaogaina i le uma.
O se isi tutusa lena o DNA ma RNA: la tausia o faamatalaga tau kenera tauaveina e se feaveai.
Faatusatusaga o DNA ma RNA
Ina ia faatulagaina o le faamatalaga sili i mea uma, e mafai ona tusi ai i le laulau atoa.
| DNA | RNA | |
| Nofoaga i se pa | O le vaega faaogatotonu len¯ao, chloroplasts, mitochondria | O le vaega faaogatotonu len¯ao, chloroplasts, mitochondria, ribosomes, cytoplasm |
| monomer | deoxyribonucleotides | ribonucleotides |
| fausaga | helix lua-paʻulia | filifili e tasi |
| nucleotides | A, T, G, C | A, U, G, C |
| foliga uiga | Fale o manu, e mafai ona replication | Labile, e le mafai ona faaluaina |
| galuega tauave | Teuina ma le tuuina atu o faamatalaga tau kenera | Faaliliuina atu o faamatalaga tau kenera (mRNA), galuega tauave fausaga (rRNA, RNA mitochondrial) aofia ai i le tuufaatasia porotini (mRNA, tRNA, rRNA) |
O lea la, tatou talanoa faapuupuu e uiga i mea o le tutusa o le DNA ma RNA. Lisi a avea ma se meafaigaluega taua i le suesuega po o se faamanatu faigofie.
E le gata ua tatou aoaoina muamua i le laulau nisi o le mea moni. Mo se faataitaiga, o le mafai o le DNA e lua e manaomia mo vaega feaveai e faasaʻo sela uma maua mea tau kenera atoa. A doubling RNA i se lagona. Afai e te manaomia se isi molecule feaveai, e synthesizes lona mamanu DNA.
Uiga o le DNA ma RNA e maua a puupuu, ae ua ufitia vala uma o le fausaga ma galuega tauave. faagasologa o le faaliliuga manaia - o le tuufaatasia o porotini. Ina ua uma ona e faamasani ai ma o le a avea manino le auala tele a le matafaioi o loo taaalo i RNA i le soifuaga o le feaveai. O se faagasologa o le doubling DNA le manaia tele. E na o le saeia o le helix lua ma faitau taitasi nucleotide!
Aoaoina ni mea fou i aso uma. Aemaise lava pe afai e fou ua tupu i feaveai uma o lou tino.
Similar articles
Trending Now