Faaleleia faaleagagaLe Lotu

Roman Catholic Church: History, Description, Ulu ma le Au Paia

Masalo, o se tasi o lotu sili ona tele Kerisiano o le Katoliko Katoliko Roma. O le otvetstvila o ia mai le laasaga aoao o le faa-Kerisiano i seneturi muamua o le amataga. O le upu "Katoliko" e mafua mai i le upu Eleni "lautele", po o le "lautele." Mo nisi fa'amatalaga e uiga i le amataga o le ekalesia, fa'apea fo'i ona uiga, o le a tatou talanoa i lenei tusiga.

Amataga

O le talafaasolopito o le Katoliko Katoliko Roma na amata i le 1054, ina ua tupu se mea na tupu, lea na tumau i lalo o le ulutala "The Great Schism". E ui e le teena e Katoliko mea uma na tutupu ao le i vaeluaina - ma o latou talafaasolopito. Na o le taimi lava lea na latou o ai i la latou lava ala. I le tausaga na atofaina, na fefa'asoaa'i ai e le Peteriaka ma le Palemia ni savali mata'utia ma fa'asalaina le tasi i le isi. Ina ua mavae lenei mea, na vaeluaina le faa-Kerisiano ma lua galu - Orthodoxy ma Katoliko.

O se taunuuga o le vaevaeina i le Ekalesia Kerisiano, o se itu i sisifo (Katoliko) na faailoaina, e taula'i i Roma, ma sasae (anamua), e totonugalemu i Constantinople. O le mea moni, o le mafuaaga manino mo lenei mea na tupu, o ni feeseeseaiga i fesili e masani ai ma fesili fa'apitoa, fa'apea foi i mataupu tau fa'asalalauga ma mataupu tau le amio, lea na amata i se taimi umi ao lumana'i lena aso. Ma i le tausaga nei na le o'o i ai le feeseeseaiga ma le le malamalama.

Ae peitai, o le mea moni, o mea uma na sili atu ona loloto, ma o le mea iinei e le gata o le eseesega i le va o dogmas ma canons, ae o le masani masani foi i le va o taitai (e oo lava i le lotu) e uiga i fanua faatoa papatisoina. E le gata i lea, o le itu tete'e sa matua a'afia lava i le tulaga le tutusa o le Pope Roma ma le Peteriaka o Constantinople, aua, ona o le vaevaeina o le Malo o Roma, na vaevaeina i ni vaega se lua - o le Eastern ma Western.

O le itu i sasa'e na fa'asaoina lona tutoatasi umi atu, o le mea lea o le Peteriaka, e ui ina pulea e le emeperoa, sa i ai le puipuiga i le tagata o le setete. O le itu i Sisifo, ua le toe i ai i le seneturi lona lima, ma na maua ai e le Pope le tutoatasi, ae o le avanoa foi e osofaia ai e le nuu le taua na faaali mai i le teritori o le Malo o Roma i Sisifo. Na'o le ogatotonu o le VIII senituri na tu'uina atu ai le fanua i le Pope, lea na otometi lava ona avea ai o ia ma pule sili.

Le salalau fa'aonapo nei o le Katoliko

I le taimi nei, o le Katoliko o le lala sili ona tele o le faa-Kerisiano, lea ua salalau atu i le lalolagi atoa. Mo le 2007, e tusa ma le 1,147 piliona tagata Katoliko i luga o la tatou paneta. O le tele numera o lo'o iai i Europa, lea i le tele o atunuu o lo'o fa'atumauina pe sili atu lenei lotu i isi (Farani, Sepania, Italia, Peleseuma, Ausetalia, Potukale, Slovakia, Slovenia, Czech Republic, Polani, ma isi).

I le konetineta o Amerika, o Katoliko i soo se mea. Ma le isi, o soo o lenei tapuaiga e mafai ona maua i le konetineta o Asia - le Filipaina, Timor East Timina, Saina, South Korea, Vietnam. I atunuu Alamare, e tele naua Katoliko, ae o le tele o mea uma latou te nonofo i Lepanona. I luga o le konetineta o Aferika, e tutusa lava (mai le 110 i le 175 miliona).

Puleaina i totonu o le ekalesia

I le taimi nei e tatau ona tatou mafaufau pe o le a le faatulagaga o pulega o lenei itu o le faa-Kerisiano. Pope o le Roman Catholic Ekalesia - o le pule sili ona maualuga i le faatulagaga, faapea foi ma puleaga faa-faamasinoga i luga o le laity ma le faifeau. O le ulu o le Roman Catholic Church ua filifilia i le conclave e le College of Cardinals. E masani lava, e tumau lona malosi mo aso uma o totoe o lona soifuaga, sei vagana ai mataupu o le fa'atagaina o le tagata lava ia. E tatau ona maitauina i le a'oga Katoliko o le Pope o le tagata na te taliaina le aposetolo o Peteru (ma e tusa ai ma ia, na poloaiina ai e Iesu le ekalesia atoa ina ia lagolagoina), o lona uiga o lana pule ma faaiuga e le mafaamaoni ma moni.

E le gata i le fausaga o le falesa o lo'o i ai pou nei:

  • Epikopo, ositaulaga, tiakono - tikeri o le perisitua.
  • Cardinal, Archbishop, Primate, Metropolitan, etc. - tikeri ekalesia ma tulaga (e tele naua i latou).

O vaega fa'aitumalo i le Katoliko o mea nei:

  • O ekalesia ta'itasi, e ta'ua o dioceses, po'o dioceses. E pule le epikopo iinei.
  • O dioceses faapitoa, e sili ona taua, e ta'ua o le archiocese. E taitai i latou e le Akepipi.
  • O na lotu e le oi ai le tulaga o le diocese (mo se mafuaaga e tasi pe o le isi) ua ta'ua o pulega faaaposetolo.
  • O le tele o dioceses, fa'atasi fa'atasi, e ta'ua o nofoaga tetele. O lo latou nofoaga tutotonu o le diocese, o lona epikopo ei ai le tulaga o Metropolitan.
  • Pa'u o faavae ia o ekalesia uma. E faia i totonu o se nofoaga e tasi (mo se fa'ata'ita'iga, se tamai taulaga) pe ona o se tagatanuu taatele, eseesega gagana.

Lisi lotu anamua

E tatau ona matauina o le Katoliko Katoliko Katoliko e iai ni eseesega i faiga masani i le taimi o le tapuaiga (peitai, o le lotogatasi i le faatuatua ma le ola mama o loo faasaoina). O lo'o i ai ta'iala iloga nei:

  • Latina;
  • Lyons;
  • Ambrosian;
  • Mozarabic ma isi.

O a latou eseesega e mafai ona i ai i nisi mataupu o amio pulea, i le gagana lea e faitau ai tapuaiga, ma isi.

poloaiga Monastic o se vaega o le ekalesia

Ona o le lautele o fa'amatalaga o tapuni a le ekalesia ma ta'iala faalelagi, o le Roma Katoliko Katoliko e tusa ma le selau fasefulu piliona poloaiga i lona tuufaatasiga. O lo latou talafaasolopito talu mai aso anamua. Sei o tatou lisiina tulafono sili ona lauiloa:

  • Augustinians. Lona talafaasolopito e amata i le senituri V i le tusitusia o le tulafono o St. Augustine. O le tula'i mai vave o le poloaiga na faia i se taimi mulimuli ane.
  • Benedictines. O lo'o ta'ua o le uluai fono fa'asalalau fa'asalalau fa'avae. O lenei mea na tupu i le amataga o le VI senituri.
  • Hospitallers. Knightly poloaiga, lea na amata i le 1080 i se Benedictine Monk Gérard. O tulafono faalelotu o le faatulagaga na faatoa faaalia i le 1099.
  • Dominicans. O le poloaiga fa'amaonia, lea na faavaeina e Dominique de Guzman i le 1215. O le faamoemoega o lona foafoaga o le tauiviga lea e faasaga i nei a'oa'oga.
  • Jesuits. O lenei ta'iala na faia i le 1540 e Pope Paul III. O lana sini na avea ma polofesa: o le tauiviga e tetee atu i le tuputupu a'e o le lotu Porotesano.
  • Capuchins. O lenei faatulagaga na faavaeina i Italia i le 1529. O lona uluai faamoemoega e tutusa lava - o le tauiviga faasaga i le Toe Fuata'iga.
  • Carthusians. O le uluai monastery o le Poloaiga na fausia i le 1084, ae na fa'amaonia aloaia i le 1176.
  • Templars. O le militeri-monastic poloaiga e masalo o le sili ona tautaua ma o lo'o fusia i le fa'agasolo. Ina ua mavae sina taimi ina ua uma le foafoaga, na avea ma sili atu le militeri nai lo le monastic. O le sini autu lava o le puipuia o tagata malaga ma Kerisiano mai tagata Alama i Ierusalema.
  • Teutons. O le isi au fitafita fitafita, lea na faavaeina ai le au Siamani i le 1128.
  • O le Franciscans. O le poloaiga na faia i le 1207-1209, ae na na o le 1223 na faamaonia.

I le faaopoopo atu i Poloaiga i le Ekalesia Katoliko o loo ta'ua o Uniates - oi latou na talitonu na faasaoina a latou tapuaiga masani, ae i le taimi lava lea na latou taliaina ai le talitonuga a Katoliko, faapea foi ma le pule a le Pope. O iinei e mafai ona e aofia ai:

  • Armenia Katoliko;
  • Tagata e toe faaolaina;
  • O le Belarusian Greco-Katoliko Ekalesia;
  • O le Roma Roman Greek Greek Church;
  • O le Katoliko Orthodox Catholic Church;
  • O le Ukrainian Greek Catholic Church.

Ekalesia Paia

Lalo o le a tatou mafaufau po o a tagata sili ona lauiloa o le Ekalesia Katoliko Roma:

  • St. Ioann Bogoslov.
  • St. Stephen le Muamua Maturo.
  • St. Charles Borromeo.
  • St. Faustina Kowalska.
  • St. Jerome.
  • St. Gregory le Sili.
  • St. Bernard.
  • St. Augustine.

Le eseesega i le va o le Katoliko ma le Orthodox Church

I le taimi nei, pe o le a le eseesega o le Ekalesia Orthodox Rusia ma le Katoliko Katoliko Katoliko mai le tasi i le isi i le taimi nei:

  • Mo le Orthodox, o le lotogatasi o le ekalesia o le faatuatua ma le faamanatuga, ma mo le Katoliko, o le leai o se avanoa ma le le faatagaina o le pule a le Pope ua faaopoopoina iinei.
  • Mo le Orthodox, o le Universal Church o ekalesia ta'itasi uma e ta'ita'ia e se epikopo. Mo Katoliko, e tatau ona fesootai ma le Katoliko Katoliko Roma.
  • O le Agaga Paia e sau mai le Orthodox na o le tamā. Katoliko ei ai le Tama ma le Alo.
  • O le tetea e mafai ona maua i le Orthodoxy. Latou te le taliaina le Katoliko.
  • I le Orthodoxy e leai se mea e pei o le purgatory. O lenei talitonuga na folafolaina e le Katoliko.
  • O le Orthodox latou te iloaina le paia o le Virgin Mary, ae teena lona le mautonu. Ua i ai i le Katoliko se talitonuga e faapea na fanau mai le Maria Maria ma Iesu.
  • O le Orthodox e tasi le faatulagaga, lea na mafua mai i Byzantium. I le Katoliko e tele.

Faaiuga

E ui lava i nisi eseesega, o le Katoliko Roma Katoliko o lo'o fa'avaivaia e le fa'atuatua mo le Orthodox. O le le malamalama i taimi ua mavae ua vaeluaina ai Kerisiano, ua avea ai i latou ma fili e le mafai ona puleaina, ae e le tatau ona faaauau nei.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.