Faavaeina, Tala
Sa mafai ai ona aloese mai le Taua Lona Lua? Siamani-Soviet Feagaiga tuaoi (le aulape Molotov-Ribbentrop). Stalin ma Hitler
E ui lava e leai se uiga agava'a i le talafaasolopito, seia o'o nei i le taimi nei o tagata su'esu'e ma tagata masani latou te fesiligia i latou lava pe mafai ona aloese mai le Taua Lona Lua a le Lalolagi. Ina ia taliina lenei fesili, e tatau ona e va'ava'ai i mafua'aga o le tele o fete'ena'iga faaauupegaina i le talafaasolopito o tagata.
Le fa'amalosia o le tagata sauā
I le 1933, o Nazis na ta'ita'ia e Adolf Hitler na pule i Siamani. Na fautuaina e le foma'i le toe iloiloga o le taunuuga o le Taua Muamua a le Lalolagi, lea na aveesea ai lo latou atunuu mai se vaega taua o lona teritori ma tuua ai e aunoa ma se autau. I le tulaga totalitarian faapena taimi e tasi Hitler fausia i Italia e Benito Mussolini.
I le afiafi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na amata ai e le Taitaifono laasaga muamua agai i le fa'aopoopoga o laufanua o setete tuaoi. I le tasi itu, na ia taumafai e aufaatasi ma Austria, ma i le isi itu-e ave ese mai Siekisolovakia Sudetenland, o le toatele o latou faitau aofa'i o tagata Elemania ituaiga.
O taitai o Sisifo na tilotilo atu i le lauga malosi a Hitler. Ae pe na mafai ona aloese mai le Taua Lona Lua a le Lalolagi? O le aso ua talitonuina o lona amataga na mafua ai le "faiga faavae o le fa'amalosia o le tagata sauā," lea sa faia i Pale ma Lonetona. O Peretania Tele ma Farani (e pei o atunuu manumalo i le Taua Muamua a le Lalolagi ma le au faamaonia autu o le Feagaiga o Versailles) e mafai ona latou lolomiina le Fuehrer seia oo ina mafai ona ia faia se autau malosi, ae lei faia. Aisea na tupu ai lenei mea? O se tasi o mafua'aga sili ona taua mo le fa'asalaga ma Hitila o le fefefe lea i atunuu i le itu i sisifo o atunuu i luga o faigamalo ma le USSR.
Le fiafia i faiga faatemokalasi agai ia Stalin
Talu mai lena tausaga, ina ua o'o mai le pule a Bolshevik i Rusia, na avea Europa ma sini o la latou "suiga i le lalolagi". O le taua tau le va o tagata na le avea ma se manumalo manumalo o le proletariat i le Lalolagi Tuai (na malemo i Polani). Ae ui i lea, o le 20 uma ma le 30 tausaga. Soviet malosi na fa'apipi'i malosi i fa'asalalauga o manatu i le itu i tua o le atunuu. Ina ia fesoasoani i le suiga o le lalolagi, na faia ai se lalolagi fou.
Mo mafua'aga uma o lo'o ta'ua i luga, o Europa i Sisifo na togafitia le USSR o se fa'amata'u tuusa'o i lona ola. E oo lava i sootaga aloaia faalemalo ma le Bolsheviks, na amata amata ona faavaeina ia atunuu mauoa faaputuputu i na o le 1930. O le tulai mai o le lamatiaga a le Nazi e ono mafai ona taitai atu ai i le vavalalata o faiga e le mafai ona faatonutonuina, ae e lei tupu lava.
Ina ua mavae le maliu o Lene, o le malosiaga i le USSR na faasolosolo malie lava i lima o Stalin. O ia lea na ia fuafuaina uma faigamalo mai fafo ma le atunuu, e ui i le Soviet Union e leai se tulaga aloa'ia o le avea ma ulu o le setete. I le afa lona lua o le 1930. Sa amataina e Stalin le tele o le tetee. Na pau mea uma i lalo ia i latou: mai le toeaina Bolsheviks i le autau ma tagata masani. O le "Mata'u Tele" na fa'alatalataina ai ta'ita'i o Western mai Moscow. Pe na mafai ona aloese mai le Taua Lona Lua a le Lalolagi? E tusa lava pe o lea, e le o le mea lea pe a sili atu i le au faipule faaupufai Europa le vavalalata ma Stalin i le fa'amalosia o Hitler.
Munich malie
O le pito sili ona maualuga o le faiga faavae o fefa'asesea'i ma le Fuhrer, o le au Western diplomats na o'o i le aso 30 Setema, 1938. Matagā na sainia i le aso lenei o le Maliega Munich, i lalo o lea mavae i Siamani auai i Siekisolovakia, Sudetenland. Na sainia e Hitler, Mussolini, Palemia Palemia Chamberlain ma Farani Palemia Daladier.
Siekisolovakia na faamalosia e malilie faatasi ma le faatulagaga fou o mea i se tulaga sili ona maualuga. O le USSR, lea sa auai i le feagaiga o le felagolagoma'i ma lenei atunuu ma Farani, e masani ona le amanaiaina. Stalin ma lona manatu sa i ai i autafa o faiga faaupufai faavaomalo. I se taimi mulimuli ane, ina ua mavae le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na toe tomanatu ai e Europa le maliliega a Munich, lea na avea ma tausaga mulimuli ane i le amataga o se feteenaiga faaauupegaina faaauupegaina.
Mo Stalin, o le faaiuga i Siekisolovakia e aunoa ma lona auai na avea ma se faalumaina patino. O mea na tutupu i Munich na fa'amalosia ai popolega o le ta'ita'i o tagata e uiga i le taupulepulega a tagata popcists ma le faatemokalasi, o le taunuuga e ono avea ma taimi o osofaiga a Siamani i sasa'e. I le taimi lava e tasi, e le mafai ona tali atu Stalin i le mea na tupu mai le tulaga o lona lava malosi. I le masina o Setema 1938, na fa'amalosia le Army Red Army i le itu i sisifo o le atunuu, ae e le mafai e ta'ita'i fa'apolokiki Europa ona tosina atu i latou i lenei faatinoga fa'aalia. Ia Oketopa, sa i ai se suiga fa'apitoa, ma na amata ona sailia e le malo o Soviet auala fa'apitoa mai le vavae ese. I totonu o le Kremlin, na tonu ai loa e ave se tina i le va o le Fuhrer ma le faatemokalasi i Sisifo.
Vaitaimi o le le mautonu
A o le'i latalata atu Stalin ma Hitler, na faia e le taitai o Soviet le tele o malolo na fa'asalaina Farani ma Peretania ma, i se isi itu, na valaauliaina Siamani i se talanoaga. O le saunoaga lenei i le XVIII Congress of the Party i Mati 1939. Na fai mai Stalin o le a le ofuina e ia ni pulupulo mo le aufaipolotiki i Sisifo mai le afi ma taua i latou o le au faaosoosoga oe taumafai e fefinauai i le va o Berlin ma Moscow. Na o ni nai aso talu ona uma lenei lauga, sa matua nofoia lava e Hitler Siekisolovakia. E oo lava i tagata e fiafia i ai, na manino lava o se taua tele. I lalo o nei aiaiga, o le manatu o Stalin, o se "tolu malosiaga," na faamaonia le faateleina o le taua.
O tautotogo ma taumafanafana o le 1939 na taumafai le au failotu Europa e malilie. E leai se tasi na fa'alagolago i soo se tasi, ma o maliega i tua e mafai ona malepe i le aso e sosoo ai. I nei feeseeseaiga o feutagaiga, na taumafai ai le au faipule e malamalama pe mafai ona aloese mai le Taua Lona Lua a le Lalolagi. Na foliga mai e leai.
Mo se fa'ata'ita'iga, o fa'atalanoaga i le va o le USSR ma Falani ma le Malo Tele e lei sau mai le amataga. Na ta'ita'iina i latou e le Komesina o le Va i Fafo Maxim Litvinov, o le na fa'afeso'ota'ia lana talaaga i le manuia o le fa'apotopotoina o le 'au a Nazi ma le auai o le Soviet Union. Ia Me 1939, na auina atu ai e le ulu o le USSR ia te ia e faamavae. O se laasaga faataitai. Na ia fuafuaina le toe vavalalata i le lumanai, lea na alu i Stalin ma Hitler. Molotov na avea ma se komisi mai fafo, ma o lenei, e le masalomia, o se uiga faauo mo Siamani. Faatasi ai ma le fesoasoani a le aufaigaluega, o Stalin na fa'alauteleina le faigamalo mai fafo i ona lima. Na auala atu i Molotov, na sili atu ona faigofie ia te ia ona galue nai lo Litvinov, e seasea asiasi atu i le ofisa o Kremlin o le taitai.
O le Fa'asalaga o le le fa'aaogaina
O le fonotaga a le Soviet-Siamani e fa'afeiloa'iina, o le Molotov-Ribbentrop Treaty. Ua iloa tonu lava o Hitler o le na amataina le sainia o lenei pepa. O le faamalosia o mea na tupu, na ia ofoina atu ia Moscow lana finauga mulimuli. Na filifili le Führer e le mafai e se osofaiga vave a Polani ona faia e aunoa ma le faauo ma le taitai Soviet. I le aso 21 o Aukuso, sa auina atu ai e Hitler se tusi patino ia Stalin, lea na ia lipotia ai se faailo manino manino o se taua lata mai ma ua fuafua e sainia se feagaiga e le o ni osofaiga.
E tusa o se mea o aso. Aokuso 23, taunuu i Moscow Siamani Fafo Minisita Joachim von Ribbentrop. Sa faafeiloaia o ia e Stalin ma Molotov, ma na sosoo ai ma se feagaiga i luga o le le osofaia o le USSR ma Siamani. Na maua e itu uma mea latou te mana'o ai. I le mausali o Stalin, na saunia ai foi se faiga faalilolilo. Na ulufale atu o ia i le maliega Molotov-Ribbentrop.
E tusa ai ma lenei pepa, na vaeluaina e le USSR ma Siamani le Europa i Sasae i totonu ia i latou lava. O le vaega o Soviet fiafia e aofia ai vaega o Polani (Western Byelorussia ma Western Ukraine), o le Baltic states, Finelani, Bessarabia. Sa manao Stalin e faateleina atunuu ma toefuatai tuaoi o le malo muamua a Rusia. Sa manaomia e Hitler le mautinoa i le saogalemu o ona tuaoi i le taimi o le taua ma Polani ma le toatele o Europa. O le tulafono a le USSR ma Siamani na fa'amalieina manaoga o ta'ita'i e to'alua.
Mea sese o pragmatists
O mea tutupu i le lumana'i o le Taua Lona Lua o le Lalolagi na faaalia ai o le Nazis o se tasi lea o solitulafono pito sili ona leaga i le talafaasolopito o tagata. Ae ui i lea, i le 1939 na amio ai Stalin ma tagata faatemokalati faatemokalasi ia Hitler e tusa ai ma auala faigofie. O le au failotu i Sisifo na fa'amaonia le fa'amalosia o le Führer ma fa'atulagaga tutusa ma le lauiloa "pe ana leai se taua". O maliega ma ia e le'i taliaina, o le fesili atoa na'o lo latou natura. O le faia e tusa ai ma faiga fa'apolokiki, o Stalin i se lagona e le ese mai ia i latou na sainia le maliega a Munich.
Peitai, sa i ai se eseesega. O le au failotu i Sisifo na na o le tuleia o le pa mai o latou lava atunuu (o lea na mafai ai e Hitler ona vavae ese ni setete laiti). Sa le'i taofia e Stalin i lenei maa "faatagaina". Na ia filifili e auai i le vaevaeina o teritori. O le mafua'aga lena na muamua togafitia ai e le tele o atunuu i le Taua Muamua a le Lalolagi le Soviet Union o se paaga a Siamani.
Sa fa'aalia e Stalin lima o le Fuhrer mo se savaliga i sisifo, ma talitonu o Falani ma Peretania Tele na latou tuleia le osofaiga a le Tolu Reich i le itu i sasae. Ae e tusa lava pe na galue le Soviet i luga o le faavae o le fiafia o le USSR, o ia lea na ia tuuina atu ia Hitler le kili faaiu faaiu mo le amataga o le Taua Lona Lua a le Lalolagi. O le mea lea (o le amana'iaina fo'i o le maliega a Munich), o itu uma e tolu o le "taaloga tele" na fa'atagaina ai le faia o se fa'ata'avale manu e tele tausaga. O le feagaiga a le USSR ma Siamani ua avea ma se ki, ae le na o le pau le laasaga e agai atu i se faalavelave mata'utia.
Aso o le amataga ma le faaiuga o le Taua Lona Lua o le Lalolagi (1 Setema 1939 i le 1 Setema 1945) - o le manatu autu i le talafaasolopito o XX senituri. E faigata lava i soo se tasi i le afiafi o le tauvaga faaauupegaina ona manatu o le tauiviga o le a mafua ai ona toatele naua tagata ua afaina ma faatamaia. E faapena foi, i lo latou taimi, o le au failotu na faatagaina le Taua Muamua o le Lalolagi e mafai ona latou mafaufau i ai.
Taunuuga ma talatuu o le Feagaiga
O le tautala e uiga i mafua'aga a Stalin i ana fegalegaleaiga ma Hitler, e le mafai e se tasi ona toilalo e ta'u mai le mea autu a Iapani. Feteenaiga taua ma le tuaoi i sasae o le USSR na amata i le tautotogo o le 1939. I le taimi muamua, o mea na tutupu i Mongolia na le manuia mo le Red Army. Ae i le taumafanafana sa amata ona suia le tulaga. I Aokuso, ina ua sainia le maliliega a Soviet-Siamani i Moscow, na matua faamalosia le tulaga o le Kremlin i le talanoaga ma Berlin.
O le faaiuga o le feagaiga na foliga mai o se fa'alavelave fa'avaomalo mo Iapani. O lea ua le mafai ona ia faalagolago i le fesoasoani a lana palemene i le taua faasaga i le USSR. O le mafutaga lata mai na aafia ai le vaega atoa o mea o le a le pine ae taua o le "Taua Lona Lua a le Lalolagi". O mafuaaga, laasaga, o taunuuga o lenei feeseeseaiga e le mafai ona mafaufauina e aunoa ma le amanaiaina o mea Iapani. I le afiafi o le osofaiga i luga o Pearl Harbor i Tokyo, na latou finau mamafa pe o ai e osofaia: le USSR po o le US. O le filifiliga na faia e fiafia i le ata o Amerika, lea na laveaiina ai le Soviet Union mai le taua i luma o le lua.
Mo Stalin, o le sainia o le tulafono e le o se osofaiga o se manumalo manumalo. Ina ua maea le feagaiga, na ia tolopo le feteenaiga ma le fili pito sili ona malosi ma toe foi mai se vaega o le na leiloa i le taimi o le pa'u o le malo o Rusia. O le manatu o le "faamasinoga fa'asolopito", e feso'ota'i ma le fa'aopoopoga o taimi e tasi, o le malamalama ma le alofa mutimutivale i le tele o tagatanuu Soviet ma e o'o lava ile vaega i Sisifo. A o le i faaalia e le taitai Soviet le faamoemoe o le paleni i le va o Siamani ma malosiaga tau o le Lalolagi Tuai.
O le faiga faalilolilo i le vaevaeina o Europa i Sasae e avea ma vaega o aafiaga, o le mea moni, na lafo se ata i luga o le igoa o le USSR. Ae ui i lea, a iai se fesili e uiga i le mafai ona faia se taua ma Siamani, e le'i popole lava Stalina. I le isi itu, o tagata o lo'o i lalo o le Kremlin sa tumau pea le le fiafia. Mo le tele o tausaga, na teena ai e le au Soviet le aloaia o le i ai o se faalilolilo faalilolilo. O kopi uma na fa'aalia i le Western Press na ta'ua o fa'ailoga ma fa'aosoosoga. O le tala faasolopito na toe fa'aleleia na o le vaitaimi o perestroika, ina ua fa'amaonia e le Soviet Union fa'amatalaga le lelei e uiga i le feagaiga Molotov-Ribbentrop.
Vaega o Polani
Ina ua uma ona sainia se feagaiga e le o se osofaiga ma le Soviet Union, na mafai e Hitler ona agai atu i le taitaia o le taua i Europa. amata mea e tutupu o le Taua Lona Lua a le Lalolagi aso 1 o Setema 1939 , ina ua osofaia le Reich Tolu Polani. O ona sooga Farani ma Peretania e tetee ia Siamani, ae o le mea moni latou te le'i faanatinati e ulu atu i se feteena'iga toto.
Sa le mautonu foi Stalin. O le vaega o Polani i luga o pepa ua uma ona faia. Ae o le ulufale atu o fitafita Soviet i lenei atunuu na amata i le aso 17 o Setema, ina ua uma ona manino pe faapefea ona faamuta le osofaiga a Siamani. Sa le manao Stalin e foliga mai o le osofa'iga lona lua. O le mea lea, o le tulaga aloaia o le USSR na amata mai i le mea moni na toe maua e le Red Army ia teritori o Byelorussia i Sisifo ma Western Ukraine, filifilia e Polani i le 1921.
O le tulaga moni o mataupu e ese mai tala faasalalau. Na saunoa le USSR e fai ma sui o tagata Belarusian ma Ukrainian, ae o le aofia ai o ni teritori fou i totonu o le Iuni e le pei o le toe fa'afouina o tagata vaeluaina. Sa nofoia e le Vaega o le Koluse Mumu na sao mai i le saoasaoa o Sovietization, faatasi ai ma le fa'amalosi ma le fa'amalosia. I le aumaia o nei teritori i tulaga faaagafesootai, na faaleagaina ai e le Kremlin nofoaga autu o le tetee, faamaapeina le faiga faavae ma le faamaeaina o le faamamaina o masini.
Feagaiga fou
A'o pulea lelei e Polani le Army Red Army ma Wehrmacht, na vaetamaina se feagaiga fou i faauoga ma le tuaoi i le va o le USSR ma Siamani. O le sauniga aloaia sa sainia i le aso 28 o Setema, 1939.
O le uluai maliega na fa'atautaia ai le fefa'asoa'iga o tagatanuu Siamani ma Soviet o lo'o nonofo i vaega eseese o le teritori o Falani vaevaeina. E lua isi maliliega faalilolilo na fetu'una'ia ai vaega o fiafiaga o setete na fa'amatalaina e le Aukuso Molotov-Ribbentrop Pact. O le Feagaiga o Faigauo ma le tuaoi i le va o le USSR ma Siamani o lona faaauauina pea. I le taumafanafana, o le Soviet o le fiafia i le Baltic e aofia ai Estonia ma Latvia. Lithuania foi na auai i ai. O lenei atunuu na avea o se "taui" mo Lublin ma se vaega o le vowodship Warsaw, lea na nofoia ai fitafita Siamani (e ui o nei teritori e tatau ona toe foi i le USSR).
Ina ua mavae sina taimi, o le feagaiga i faauoga ma le tuaoi na i ai se faaopoopoga. Na sainia ia Ianuari 1941. O le faaopoopoga ua faatulaga ai se tuaoi Soviet-Siamani i autafa o le Baltic Sea, faapea foi ma le taualumaga mo le toe faaautuina o Siamani mai le malo Baltic Soviet i lo latou atunuu moni o Siamani. O le fa'aopoopoga na aofia ai aiaiga mo le foia o mataupu e feso'ota'i ma feeseeseaiga tau fanua. I le taimi nei, i Europa, na faaauau pea le Taua Lona Lua a le Lalolagi. O le feeseeseaiga autu na tula'i mai i le va o Siamani ma Farani (o le Tolu Reich na vave osofaia le Third Republic).
Le finauga i le va o le to'alua pule
O sootaga i le va o Stalin ma Hitler na atiae e tusa ai ma tulaga faapolokiki na tulai mai i Europa i le afiafi ma i le lua tausaga muamua o le Taua Lua a le Lalolagi. I lana Kremlin, na le teena ai e le taitai Soviet le avanoa o feteenaiga faaauupegaina ma Siamani. Ae ui i lea, na ia sau mai le falema'i e mafai ona tolopoina le taua mo le le itiiti ifo i le isi nai tausaga pe na aloese foi i ai. Na faia foi e Hitler se fuafuaga aoao mo se osofaiga i le USSR i le afa lona lua o le 1940.
O le Soviet Union i lena taimi na mae'a le fa'aopoopoga o itulagi e lata ane i le siosiomaga o Siamani. Ina ua mavae le itulagi sisifo o Belarus ma Iukureini, na oo mai le faasologa o atunuu Baltic. Independent Estonia, Latvia ma Lithuania na aliali mai ina ua mavae le pa'u o le malo o Rusia. O nei setete o lo'o i ai ni 'autau fa'aauupegaina ma e le mafai ona tete'e atu i le Red Army, ma o lea na leai ai se tete'eina o le tetee i le fa'aopoopoga. O le malosiaga i totonu o le Baltic atunuu o se taunuuga o feutagaiga i tua-o-vaaiga o pulega i le lotoifale ma Molotov na agai atu i le vaega o faipule. Na latou talosaga atu ia Moscow e auai i le Soviet Union.
I le taumafanafana o le 1940 na tuuina Romania bloodless Soviet Moldavia. sa le faamasaaina toto tupu Carol II, ma malilie e luʻi a Stalin. Ae peitai, e oo lava i luma o lenei manuia i le osofaia Kremlin a toilalo matautia. E tusa ai ma le maliega ma Siamani i le sone o le Soviet aia aofia ai foi Finelani. ua teena e lenei atunuu e talia le luʻi a Stalin. Ia Novema 1939, o le Taua Winter (e faaauau pea mo le tolu ma le afa masina). na mafatia le Army Red leiloa tele. puipuia Finelani tutoatasi (e ui tuuina nisi tuaoi itulagi o Karelia).
fiasco Stalin sili talitonu Hitler le toilalo o le Soviet Union i ai se tetee malosi i le Wehrmacht. I ni nai masina ina ua tuanai le faaiuga o le Taua o le Taumalulu i le fuafuaga Berlin "Barbarossa" sa talia. E ala i lenei taimi o lo o nofoia Siamani uma tetee konetineta o Europa. O le ausia o le manao i le itu i sisifo, faatulaga Hitler lana vaaiga i le itu i sasaʻe. Lei nofoia le osofaiga i luga o le Soviet Union le Balkans ma faia paaga Romania ma Bulgaria - o le atunuu sa i ai i le lalolagi Soviet o uunaiga. Laasaga ma lea laasaga agai atu le taua i Siamani, ae teena Stalin e talitonu lona amataga anapogi. Na te le suia au, o le e ui lava ina le amanaiaina Hitler ana faamanatuga e uiga i feutagaiga fou faava ma ona lava lipoti atamai i mamafa naʻuā o le vaegaau i le tuaoi. O le taunuuga o lenei avea leiloa tele obstinacy ma le mafutaga faafouina tele le fua o le Army Red i le masina muamua o le Taua lotonuu Tele, lea na amata Iuni 22, 1941.
Similar articles
Trending Now