FaavaeinaSaienisi

Siama Ola mo le gāʻau: o le igoa. O lona uiga o siama i le olaga o le tagata

Sili ona laiti ma vaaia e le mata le lavalava, o le tagata o lo tatou lalolagi - o se siama microscopic, fungi ma siama. O le toatele o i latou, o le aofaiga e faitau piliona. Latou matafaioi i le natura ma le ola o le tagata ese, iloiloga eseese lava mai le lelei e ala i le faaituau i le lelei. Mafaufau i le mea o le sui o le ua siama aoao e ola i le fesootai vavalalata ai ma meaola o le tagata, ma lo latou taua.

Siama - meaola ola

O le tagata sili ona anamua o le paneta o meaola e tasi-celled o tele microscopic. Ua lauiloa o le taimi tonu o lo latou tupu - 3.5 piliona tausaga ua mavae. Mo se taimi umi e ese mai ia i latou e leai se isi mea ola i le Lalolagi sa leai. Na o lea na amata ai se faagasologa vave o talutalu, ma amata ona fuga mai le ola i mea uma ona eseese.

ua aoaoina e tagata le tele na o le siama i le senituri xvii, e ala i le galuega a Antoni van Leeuwenhoek. O lenei saienitisi fausia le uluai magnification, lea e mafai ona e vaai i nei meaola laiti.

ua faatupulaia F mea faʻalemafaufau tele, faamauina e faatino suesuega aluga o taimi. Tagata na avea faamatalaga o loo maua i le auala e foliga e pei o manu ninii, o le faatulagaga, na fuafuaina o le tau aogā o le siama i le olaga o se tagata.

vala fausaga

O lea la, ua manino mai ai le siama - o se meaola prokaryotic, o lona uiga, e le o aofia ai o se vaega o lona pa tuuina atu ai le vaega faaogatotonu len¯ao. I le faaopoopo atu, o loo latou faamatalaina le tele o vaega nei i le phenotype ma le faatulagaga i totonu o le:

  1. e mafai ona eseese le foliga tino: spherical (vali), rodlike (bacillus) i le tulaga o bunches o vine (staphylococci), vibrio, spirillum, ma isi.
  2. Atonu ei ai se tasi, ae e masani lava ona faia kolone atoa.
  3. Valivali le tele o taimi e le maua, ae o nisi pepa e mafai ona matagofie lanu viole po o le lanu meamata. Sili ona masani kolone pisia sa tatau ona totogi e tatala i totonu o le siosiomaga o le pigments faapitoa.
  4. O mea tau kenera i totonu o le sela o loo i ai molecule DNA ua tufatufaina i le ogatotonu o le faatulagaga.
  5. Le gaoioiga i totonu o le va i le totogiina o flagella, kasa vacuoles po -O le tino pusa gafa mucous.
  6. I fafo o le tino o loo aofia ai i se pa ma pusa gafa feaveai, ua faatulagaina i lalo o organelles feaveai uma.
  7. vaega fausaga o sela faapena ia i latou o loo maua i meaola, fausaga laau. Meatotino e inclusions carbohydrate po droplet lipid faagaoioia galuega tauave malosi.
  8. Nai lo lena i le vaega faaogatotonu len¯ao feaveai o nucleoid le taimi nei e aofia ai se fuafuati DNA.

O le mea moni ola siama maua lava se fausaga manaia. Olaga nei microorganisms ua valaauina foi mu fia iloa o saienitisi i le lalolagi atoa. Ala ua maua e tagata a latou galuega avanoa i le faamatalaga fou e mautinoa lava o le taua tele mo le saienisi o se atoa ma ona vaega o tagata taitoatasi. O le aotelega o lenei mataupu e le faatagaina ai e talanoaina nei mataupu i auiliili. O le mea lea, o le a tatou taulai atu i luga o le manatu aoao o nei meaola, ma le taulai atu i la latou matafaioi ma le taua io tatou olaga.

O le faatusa o le olaga siama

Faafetai i le unpretentiousness ofoofogia e nonofo tuutuuga, o le na mafai siama e faasalalau uma i luga o le lalolagi atoa. Aua ua lē nei faafitauli po o le malulu, po o ai foi le vevela maualuga pe acidic po o le faavae, salinity eleele. Siama, ata o lea e mafai ona maua i se tusiga o nonofo:

  • vai;
  • ea;
  • eleele;
  • vaipuna vevela vevela;
  • toafa;
  • o le kiona ma le aisa;
  • nofoaga anoxic.

Ua manino lava o soo se mea o le faasalalauina o nei meaola. E faigata ona maua se mea se tasi i so o se siosiomaga i lea ua le ausia le siama. E oo lava i le vai tautotogo mama o loo i ai i latou i le aofaiga lapopoa.

Soifuaga o siama e faaitiitia i le faiga faavae: taumafa, ua toe faia, gaoioiga i le sailiga o meaai, o le aafiaga o le tulaga matuia. A o ma tasi-celled, o isi sini o le olaga, ua latou lē.

E ala i le fafagaina, ina ua, malosi mitiia, ua vaevaeina i latou i le:

  • autotrophs;
  • heterotrophs.

O le vaega muamua e aofia ai siama eseese. Ata e mafai ona vaaia i lalo. I se tulaga lautele, i totonu oi latou o loo i ai sea vaega.

  1. Photosynthetic - i latou lava faaputuputu malosiaga mai le la i photosynthesis.
  2. Hemosintetiki - lotoa inorganic oxidized (teio, nitrogen, uʻamea) ma toe faʻaaogā i latou i le organics.
  3. Methane po methylotrophs - faaaogaina o le malosi o oxidation o mea carbonaceous i le viability.

ituaiga Heterotrophic faaumatia saunia-faia tuufaatasi faatulagaina. Ina ia maua faaaogaina nei microorganisms metotia eseese. O lea la, e mafai ona tatou iloa ai vaega e tolu o siama heterotrophic:

  • saprophytes - decomposed toega o oti laau ma manu;
  • symbionts - ulu atu i uo i ai taufai aoga ma lē e ona;
  • parasites - ituaiga leaga ma le matautia o le soifua maloloina o le 'au.

O gaoioiga taua foi o siama o le isi vaega - sporulation. I le taimi o matua matuia tuutuuga i totonu o le sela e mafai ona ia taofia faiga uma o le olaga ma e foliga mai e momoe, ufiufi i se atigi mafiafia. O lenei tulaga ua taʻua o a spore. Talu ai o le tino e mafai ona ola ai mo le tele o tausaga, o loo faatalitali mo le tulaga o le siosiomaga saʻo. O le spores e matua tetee e taofia ma togafitiga vevela lava mo se taimi umi.

Ina ia tagata

O le mea moni e faapea o le tino i le fesili - tatou soa e le aunoa i lou olaga atoa, na maua i le taimi e tasi. O se matafaioi tele i le faatuina o lenei mea moni taaalo I. I. Mechnikov. O ia o lē e faia se faasologa o suesuega e tele e faamaonia ai le taua tele o le siama i le olaga o se tagata.

E liliu atu o tatou paʻu, le membranes mucous o le isu ma le gutu, o le itu i totonu o le tamaitusi gastrointestinal, o le totoga pelvic - ua densely nonofo ai ni tagata uma nei fausaga i ituaiga eseese o microorganisms. Latou fesoasoani ia i tatou tau pipisi, e iʻu meaai, e faamama i latou lava mai totonu. I latou lava nai lo le mauaina o tulaga ola lelei ma meaai paleni. Ie, ola siama i totonu o se tagata ola faatasi ma ia i latalata symbiosis.

Afai e faalavelaveina le Flora intestinal faalenatura, paʻu, manava ma isi totoga, o le tagata e atiina ae faamai tele, e masani ona tupu i se faiga ogaoga lava. O le mafuaaga lena o le saienitisi, ua foafoaina fomai ma microbiologists probiotics. E taofiofia ai o ola siama ituaiga faapitoa, e mafai ona auauna atu uluola ma toefuatai le microflora faalenatura.

e le o faatapulaaina lenei taua i prokaryotes. faaaoga e tagata i latou i le faatoaga, gaosiga o meaai, alamanuia avanoa, faasaienisi ma tekinolosi, Biosynthesis ma paiolo molecular ma le tele o isi fanua.

siama Ola mo le gāʻau: igoa

Afai tatou te talanoa e uiga i ituaiga faapitoa o faamatalaga manu ninii e nonofo ai le tagata i totonu, o le mea muamua e tatau ona e faailoa le sili "mauoa" o le nofoaga - o le loto ona. O lenei tino e aofia ai le tele o vaega ma aapa a umi (i le matutua) i le 12 m, o le aiga atoatoa mo le tele o sui o prokaryotes.

E lua ituaiga autu, e aofia ai le tele o aiga ma le tele o ituaiga meaola ma leo e le na o le nonofo le fai tino ma e taua mo tagata uma. o se ola siama i le suʻia lenei, o le genus igoa lea ua tuuina i Rusia o le Lactobacillus ma bifidobaktrium.

Taitasi o nei ei ai se matafaioi taua i le faagasologa metabolic o le suʻia ai. O le mea lea, tatou te mafaufau i latou auiliili.

Siama o le Lactobacillus genus: o le uiga ma le taua

siama Ola mo le suʻia ai, o le igoa o le Lactobacillus genus lea foliga - o tagata o le lalolagi nei o le microflora intestinal i lalo o tuutuuga masani. Latou i ai se aafiaga lelei i le tulaga atoa o le tino, ona:

  • laa i luga o le galuega o le tele o enzymes taua ma polotini aafia i faiga puipuia;
  • galue e avea o tagata tetee e manu ninii pathogenic, e faaitiitia ai le tino mai toxicity;
  • faatelevaveina le faamalologa (regenerative) faagasologa i le membranes mucous, ma isi.

O loo faaaogaina nei siama i le gaosia o oloa taususu. O le, o lo latou leo aofia ai i le e amata aganuu o ituaiga eseese o le fausiaina mo:

  • yogurt ola;
  • iokutu;
  • iokutu;
  • cocktails ma isi oloa.

Ituaiga o lenei genus tele prokaryotes. O le mea lea, o le laulau o loo tuuina atu i lalo. O le siama o lenei taxon, lea e ola i totonu o le loto ona, o le a aofia ai i le lisi o sui, faatasi ai ma lona suafa.

genus o siama

Le aiga ma le ituaiga o

O le matafaioi autu o

lactobacilli

Lactobacillus acidophilus

O loo i ai le tomai e maua acid lactic i aofaiga tetele, lea taofia ma inhibiting manu ninii pathogenic. Toefuatai microflora, ola vave ma masani i le gāʻau. Faaaogaina i le tuufaatasiga o vailaau, acidophilus meaai.

bacillus Bulgarian

Le meatotino autu o lenei bacterium a iloiloina eseese.

lactobacillus /

Lactobacillus casei

Aafiaga i le tino: ua maualalo ai le toto, e faaitiitia ai le tulaga lamatia o gastritis ma ulcers, ei ai sona aafiaga aneti-patu, e aafia ai le metabolism ma faaleleia e le aunoa ma le lelei o le nofoa.

Lactococcus: diatsetilaktis, kremoris

sui Faalenatura microflora o loo Ae peitai, e faaaoga i le gaosia o oloa susu, cheeses. Aafia ai le tuuina atu o enzymes patino.

streptococcus thermophilus

E le sao atu i le normalization o le tamaitusi gastrointestinal ma aveesea siama.

Leykonostok lactis

I le ala o le ola e avea ma le porotini molecules e tau siama ma manu ninii pathogenic.

lactobacillus Reuter

Na avea ma iloa o ia na i le senituri XX. Ae peitai, suesuega saienitisi mai atunuu eseese ua faaalia ai o nei microorganisms o se vaega o le tamaitusi gastrointestinal o mammals. I tagata o se vaega taua o le microflora e aofia ai foi o le leo o lenei ituaiga.

Lactobacillus Reuter - a ola siama i le suʻia ai, lea na aumaia le suafa o le microbiologist Siamani, muamua faaesea ma faailoa e ala ia latou sootaga o ituaiga i le lactobacilli. Lo latou taua o le lava lea e tasi e pei o lena o uma tagata o le loto ona o le luga.

yogurt Bulgarian o se puna o le "Lactobacillus bulgaricus"

na maua ai lenei tino le lauiloa immunologist I. I. Mechnikovym. O ia o lē e toso muamua gauai i le mea moni pe faapefea oloa aoga foafoaina i le faavae o le olaga o lenei bacterium.

O a ni faamanuiaga?

  1. Faaleleia o le faagaoioiga o le loto ona.
  2. Faamalolosia o le faiga sao.
  3. Atinae o aoga microelements ma acids amino.
  4. aafiaga laxative agamalu.
  5. Faamamaina o bacilli pathogenic.

Bifidobacteria: uiga ma le taua

I lenei genus o le ola i siama, lea ua igoa nei:

  • angulatum;
  • animalis;
  • asteroidus;
  • bifidum;
  • longum;
  • magnum;
  • Soāulutala ma isi.

Na o le 35 o ituaiga o meaola. Aofia ai le toʻatele o siama intestinal (e uiga i le 80-90% o le mamafa atoa o nofoia). O le aoga o nei:

  1. O le tausiga o homeostasis.
  2. Faamalosi ma le faavaega o puipuiga mausali.
  3. Atinae o vaitamini ma enzymes.
  4. Toefuataiga o microflora masani.
  5. auai i le metabolism.

"Bifidobaktrium animalis"

E aofia ai subtypes lua ma le tele o leo o microorganisms tootoo-mamanuina, teisi faiga piʻo. Ia o se vaega toaaga i le normalization o le bowel, ina faaaoga faalauaitele i le tuuina atu o eseese probiotics ma fualaau faasaina, faapea foi meaai.

"Bifidobaktrium bifidum" - tetee

O le gaoioiga autu e faavae i luga o le meatotino tetee. O nei meaola e mafai ona taofiofia pathogenic siama ma toefuatai le tino e galulue masani. Foi saofaga ai i le faamalosia o puipuiga mausali, talu fua vaitamini, enzymes ma porotini molecules mafai ona phagocytosis o le tino i fafo.

O le matafaioi o siama i le natura

E mautinoa lava taua ma tele ona vaega. Ae peitai, e mafai ona tatou faailoa le faagasologa autu i le natura, e lē faalēaogāina le tino i fesili:

  1. O le tietie uila o mataupu. E aofia ai elemene (nitrogen, carbon, teio, uʻamea).
  2. faavaeina eleele.
  3. Decomposition o toega faatulagaina.

O lea, o le siama i le natura taaalo a lava le matafaioi taua, o loo latalata le galulue faatasi ma tagata uma o isi ola.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.