Tala Fou ma le Sosaiete, Le Siosiomaga
South Island o Niu Sila: fa'amatalaga, uiga, natura ma fa'amaonia mea moni
Niu Sila o lo'o i totonu o le Vasa Pasefika, sili atu i lona itu i saute sisifo. O le teritori autu o le setete e aofia ai motu e lua. O motu i matu ma saute o Niu Sila e fa'asoa le Cook Strait. I le faaopoopo atu ia i latou, o le atunu'u foi ei ai le tusa ma le 700 motu la'itiiti, e tele lava ina leai se fale.
Talafaasolopito
O le mea muamua i Europa e asiasi i le South Island o Niu Sila, o le Tautai mai Holland Apelu Tasman. I le 1642, na ia taunuu ai i le Bay of Golden Bay Bay. O lana asiasiga e le mafai ona ta'ua o le manuia: o tagata Tasman na osofaia e tagata Maori (tagata tagatanuu) o ē na filifili e taumafai tagata mai fafo e faoa a latou faatoaga.
O Europa na taunuu mai i le Motu i Saute o Niu Sila i le afa lona lua o le XVIII senituri, na i ai i totonugalemu o taua a le nu'u. Na faia e le faitau aofa'i tagata taumafaiga e osofa'i ma tagata Europa, ae na afaina tele. Na ofoina atu e le au Peretania i ituaiga o fefaatauaiga, o se taunuuga na totogi ai le au Maori mo a latou fana ma pateta ma puaa.
Ina ia faoa le South Island, na taumafai ai Falani e fausia le kolone o Akaroa. O le asō o se tamai taulaga lea o lo'o tusia ai pea auala i Falani. O le taumafaiga lava lea e tasi na faia e se kamupani Peretania tumaoti i le 1840. O se taunuuga, na faasalalauina e le pulega Peretania le motu le meatotino a le Malo o Peretania.
I le aluga o taimi, na avea le Europa ma to'atele o tagata. O le taamilosaga auro lea na amata i le seneturi lona sefuluiva na liliu ai le faitau aofa'i o le faitau aofa'i o tagata ma na matua fa'amalosia ai le South Island, ao luluina e le Northern le taua o le eleele i le va o le Maota ma Peretania. E tusa ai ma le Tulafono a Westminster, i le 1931 na tu'uina atu ai le tuto'atasi i North and South Islands.
South Island: fa'amatalaga
O le eria o le motu e 150 437 km ². I le telē o le 12 lona lua i le lalolagi. I totonu o lona talafatai i sisifo e fa'alautele ai le filifili o Alpes i Saute. O le pito maualuga lea o le atunuu - Mount Cook (3754 m). E sefuluvalu mauga mauga o le motu e sili atu i le tolu afe mita le maualuga.
I luga o mauga e 360 glaciers. O le pito sili ona tele o nei mea o le pito i luga o Franz Josef, Fox, Tasman. I totonu o le vaitaimi o le Pleistocene, na o'o ifo ai le aisa i luga o le laufanua o Canterbury (east coast) ma nofoia le tele o le itumalo o Otago i le taimi nei. O nei vaega o lo'o fa'aalia i vanu o le U, o le fa'amafanafanaga ma vaituloto malulu malulu, fa'atasi ai ma foliga tutusa: Manapouri, Wakatipu, Javea ma Te-Anau. O se tasi o vai maualuga i Niu Sila o Sutherland (580 mita).
Toeitiiti tasi-vae tolu nai lo North North Island. South Island (Niu Sila) e 'aina e na o le lima o tagata uma o lo'o nonofo i le atunu'u. O le itu i sasa'e e tele lava ina nonofo - o lona afa sili ona lalata. O iinei, o tagata i le lotoifale e totoina le saito ma fanauina ai mamoe. E le gata i lea, o le fagotaina ua atiae i luga o le talafatai, o i'a autu o pisinisi o le sami ma le gataifale.
Va'a o Fovo
O le nofoaga lenei e maua ai le papa. O le vaapiapi e taua o se nofoaga anufe o Niu Sila. I le autumn, e faaputuputuina ai ni oona o le bluff iinei, o loo i ai se tofo e le masani ai ma manatua pea. Na maua ei latou o latou igoa mai le taulaga i sauté o le atunuu, lea na faavae i luga o le nofoaga o le vave nofoia o le Majori.
Christchurch
O le aai pito i tele o le motu na faavaeina i le 1848 e avea o se kolone Anglican. O le tulaga o le aai na muamua i le atunuu i le 1856. O Christchurch o lo'o i luga o le Plain Canterbury - o le vaega autu o faatoaga ma lafumanu o le atunuu.
Tulaga tau tau
O le tau o le Motu i Saute o le sami. I nofoaga maugā - e matua faigata lava Alpine. Glaciers ma le kiona e le fa'avaivai iinei e o'o lava i le taumafanafana. O le motu i saute (Niu Sila) e iloga i va'alele i sisifo. O le tau iinei e matua fesuisuiai e oo lava i le aso.
O le vevela o le vevela i Ianuari e mai le +10 i le +17 ° C, ia Iulai - mai le +4 i le99 ° C, i luga o mauga = tau le aoga o le thermometer. A o faagasolo le tausaga, e afua mai i le 500 i le 1000 mm i le talafatai i sasa'e, mai le 2000 mm - i matu-sisifo, i le 5000 mm - i sisifo o Alps i Saute. O le maualuga o le maualuga o le ea e 75%.
Mafuie
O le motu i saute o Niu Sila o se fa'alavelave matautia. I tausaga talu ai, e tolu mafui'e mata'utia. O se tasi oi latou na tupu i Canterbury i le 2010 (7.1 maualuga), na mafua mai i suiga i le pa'u o le Pasefika. O se taunuuga, e silia ma le selau tagata na manua, e sili atu ma le afa o fale i totonu ma latalata ane i Christchurch na faaleagaina ma faaleagaina.
E tasi le tausaga mulimuli ane (2011) i Canterbury, o se isi mafui'e ma se malosi e 6.3 i ai na tupu. O se faaauauina o le tasi muamua. Peitai, o ona taunuuga na faigata: 185 tagata na maliliu, o le tele o fale na faaleagaina.
Ia Novema 2016, o se isi mafui'e matautia na tupu i matu-sasa'e o Christchurch. Na afaina mai i se galulolo.
Niu Sila, South Island: mea malie
I luga o lenei motu tele o le atunu'u o lo'o i ai le tele o fa'ailoga matagofie ma natura masani lea e tosina ai tagata tafafao maimoa mai le lalolagi atoa. Fans of monuments architectural monuments tatou te fautuaina e asiasi i le taulaga o Dunedin, lea e taua o le aai Sikotilani o le atunuu, ma le isi, e masani ona ta'ua o le Edinburgh Niu Sila. Fa'atutuina, atonu e te ono mateina, o tagata nofoia mai Sikotilani. Mo ia, na filifilia le nofoaga o se mauga pele umi. O lo'o i ai i le taulaga se fesoasoani fa'apitoa i le tele o auala lauiloa ma fale matagofie Gothic.
I se isi motu tele o le motu - Krajester e mafai ona e talisapaia le matagofie o fale tuai i le fale Gothic ma fale fa'aonapo nei ua faia i le ituaiga s-tech. O iinei o lo'o i ai foi fa'anatura faalenatura - o se Falelaau Botanical, lea e aofia ai se nofoaga e 30 hectares. E maofa i le anoanoai o laau matagofie, e aofia ai meaola.
O mea e tusia ai le motu, e tatau ona faia i le alalaupapa o Pelorus, lea e fesoota'i atu i auvai o le vaitafe o le igoa e tasi, lea e tafe ai lona vai e ala i se fanua fa'asao fa'atasi ma ni vaomatua o vao, lea e tupu a'e ai se fern.
Mea moni fiafia
- O Mauga Cook i le 1851 na faaigoaina o le tagata su'esu'e Niu Sila e le kapeteni o John Stoker mo le faamamaluina o le tagata malaga lauiloa James Cook, o le na asiasi i le motu i le 1769, na toetoe lava a latalata i le talafatai i faafanua, ae na te lei vaai i le mauga na faaigoa ia te ia.
- Norvest Arch o se tau faapitoa faapitoa i le tau, lea ua taua o le "Canterbury Arch", ona e na o luga lava o lenei mea e tupu ai. O le arc lenei na faia e se ao pa'epa'e i le lagi lanumoana. O le mea na tupu e mafua ai le savili mafanafana ma le malosi o le matagi i matu-sisifo, sili atu ona lauiloa o le nusipepa.
- I le ogatotonu o le motu i luga o puipui o ana na maua ai le silia ma le 500 ata o le koale. E foliga mai na faia i latou e tagata anamua anamua. O le mea e malie ai, o tagata Europa oe na o mai i le motu na latou fai mai e le'i iloa e tagata i lena taimi mea e uiga i tagata na latou tusia ata o tagata, meaola ma nisi mea matagofie.
- I Dunedin o lo'o iai Larnac Castle. E na o ia lava i le atunuu. O le maota na fausia e le faipisinisi ma sui faaupufai o William Larnac mo lana avā muamua. I le fausiaina o fale fa'aaoga Igilisi, tioata Venetian, maamora Italia, ituaiga o laau rimu ma kauri. I aso nei, ua toe fa'afoisia ma toe fa'aleleia le maota ma le laufanua lata ane.
E fa'apefea ona siitia le nofo i luga o le motu?
O le matagofie o le natura, lelei atoatoa o le ea, se atina'eina ma le tamaoaiga o le tamaoaiga, saogalemu lautele ma se tulaga maualuga o le ola o ni nai mafuaaga ia e tosina mai ai turisi i le motu o Saute (Niu Sila). Masalo o miti a tagata uma o le siitia atu e ola iinei. Ae ui i lea, e le faigofie tele le asiasi atu i lenei malo motu. O le fa'ataunu'uina e fa'aalia ai le tausisia atoatoa o le tele o tulaga ma manaoga o le malo.
Pe a sauniuni e malaga i South Island o Niu Sila mo le nofo tumau, aua e te fa'atuatua i kamupani o lo'o fuafua e fa'afeiloa'i le tulafono. I lenei tulaga, e te lamatia le leiloa o tupe ma le taimi. O le siitia atu i Niu Sila e mafai ona fa'atino i auala fa'apitoa:
- I luga o se upusii mo polofesa talavou.
- E ala i mea mana'omia.
- Mo a'oa'oga.
- E ala i le teufaafaigaluega i le tamaoaiga o le atunu'u.
- Mo le toe fa'afouina o le aiga (e aofia ai taitoalua).
- Pe a maua le tulaga sulufa'i.
Mo nisi fa'amatalaga e uiga i pepa mana'omia, fa'amolemole fa'afeso'ota'i le Embassy o Niu Sila i Rusia.
Fa'amatalaga o tagata tafafao maimoa
E ui lava i le mamao tele e vavaeese ai Rusia ma South Island (New Zealand), o le iloiloga o tagata femalagaa'i na asia lenei atunuu e tele naua. E tusa ai ma tagata tafafao maimoa, o mea uma o le a fiafia mo tupulaga talavou iinei: amatalia i le uila afi ma faaiu i malaga i luga o yachts ma va'a. I le po e mafai ona e asiasi i fale kalapu, i le ao - alu fagogota, taalo tapolo, faatulaga se tafaoga i luga o le matafaga.
O tagata tafafao maimoa mai iinei o lo'o faamalieina foi i isi. E i ai se mea e va'ai i ai ma tagata matutua ma tamaiti. E mafai ona fa'aalu iinei le taimi ma tagata matutua: aua oi latou iinei o parataiso: filemu, ea fou, vaaiga matagofie, malaga fiafia. E moni, o se vaalele mamao e le o taimi uma e fa'aalia ai mo le soifua maloloina.
Similar articles
Trending Now