MalagaFaatonuga

Talafaasolopito ma le vaaiga i Perpignan, Farani

Na e iloa i le motu autu o faʻatasi Perpignan le laumua o le Malo o le Mallorca? Ma o le mea moni e faapea o le faafoliga o le falesa o le laina o le aai ma maamaa vaitafe ma ni atigi figota? Ae e le o tosina uma. Perpignan (Farani) o loo taoto i luga o se manino lafulemu lotolotoi a natura matagofie, lea lava e mafai ona avea o se mea o tagata tafafao maimoa. Pyrenees, alu ifo i lalo i le sami i sasae, alu i lalo, ae pea tu o ia i lona matagofie uma triceps mamalu Canigou Mauga. A vanu lea tafe o le vaitafe Tet, tovine nonofo uma - lanu meamata i le taumafanafana, mumu i le tautoulu. e masani ona togafitia le faaaloalo Perpignan na o se tulaga uia i le ala mai Farani i Sepania. E ala i le pasia o le auala mai Montpellier e Paselona po Girona. Ae tatau lenei aai e sili atu. Umia ai mo le itiiti ifo i le lua po o le tolu itula, e suesueina ai lona mataaga autu.

Perpignan, Farani: nofoaga

E sefulu ma le tolu kilomita mai le matafaga matagofie oneone o le Sami Metitirani e faatauvaa i tulaga faatonuina i aso nei (o le tasi le selau ma le luasefulu ma le lima selau tagata), o le aai o Perpignan. I luga o le talafatai, tietie i se pasi masani. Ina ia mafai ona manatu Perpignan avea o se nofoaga o se aso malolo matafaga. Laa i luga o le auala vaapiapi o lona nofoaga autu o talafaasolopito, tulai pe lei fuafuaina le fesili: sa le Sepania ai? Mea uma lava i le foliga o le aai tutusa Catalonia. Luma, i le ala, na o le tolu sefulu-o le tasi kilomita. O lenei o le aai o le totonugalemu o le pulega o le matagaluega o Pyrenees-Orientales. Afai tatou te vaai i se faafanua o Farani i tuutuuga o le itumalo i le talafaasolopito, o le o Perpignan le laumua o Roussillon. O le avanoa sili ona talafeagai i le taulaga mai Sepania. Mea e lelei ai, o le tuaoi o le taimi nei i le va o atunuu e lua ua leai. O le latalata aai tetele i le malae vaalele faava o malo - Paselona. Le laumua o Catalonia i Perpignan - lua selau kilomita. Speed alatanu AP-7, e mafai ona manumalo i le ala i le lua itula. Mai le "Paselona Nord" i pasi Perpignan. A ala mai Marseille e le alatele A-9 le a sili atu nai lo le tolu itula. Ina ua maea uma, o le a maua e faatoilalo tolu selau e toʻaluafulu kilomita.

City Perpignan (Farani): History

Mo le taimi muamua na taʻua ai le aai i le nofoaʻiga i le iva selau ma le tausaga e lua sefulu-fitu. faia faitauga o Roussillon ai lo latou faavae. Latou pulea le aai seia oo i le afe selau fitu sefulu lua. Mulimuli ane, ua alu ese Perpignan ma ona fanua o loo siomia ai mo le faitauina konekarate faaipoipoga o Paselona. Pe a avea i latou ma tupu o Aragon, sa faatinoina vaega o le laueleele Catalan. tuuina muamua Balearic Islands ma Perpignan Jaime lona atalii laitiiti, Jaime II. Ona amata lea ona lauolaola le aai. Mai le 1276 i le ogatotonu o le sefulu ma le fa senituri ai na i ai le tulaga o Perpignan laumua Mallorcan o le malo. Iinei i le matagofie o maota ia ola Jaime II ma lona lua fanau. Ma e tusa lava pe le tupu o Majorca siitia atu i le motu, o le filifilia o le laumua Palma, faamanuiaina o le aai. E na o le taimi o le centralization o le mana ma le Malo Faitupu aiai avea filemu itumalo Perpignan. I le senituri lona sefulu fitu, pe a fetaui Farani ma Sepania i le umiaina o Roussillon, ua avea ai le aai a le ivi o le finauga. ua avea Perpignan se olo. Ae e tusa ai ma le aiaiga o le lalolagi Iberian (Feagaiga o le 1659), ua maua le aai e Louis XIV. O se vaega o Farani, sa tumau pea Perpignan nofoaga filemu itumalo i le itu maouta o le malo. O le puipui aai, o le taimi e tetee atu i osofaiga o le besiegers, tuai ma sa demolished i le seneturi lona sefuluiva. I le 1936, na maua Perpignan le faitau afe o tagata sulufai mai Sepania, sola ese mai le taua faalemalo. Ma ina ua leiloa Farani lona teritori i North Aferika, talu tuliesea le nofoia ai 1960 colonists.

Mea e tatau ona amanaia le turisi i Perpignan

Ona o le vaaiga faasolopito ma faaleaganuu, i le aai o le aafiaga malosi o le aganuu faa-Sipaniolo. foliga toe i Perpignan i le ao. O mea uma lava - faatauga, fale mataaga - tapunia mo malolo. Ae o le taimi, o le turisi mafai ona e faaaluina i le malae, aemaise lava i La Miranda. Perpignan - o se aai tele lanumeamata. E mafai ona e nofo i luga o le mutia emerald i le paolo o le laau vaalele i luga o le auvai o Tet ma ia faia se malologa a nai itula. Ipu i le faleaiga i le lotoifale o le a ofoina atu e matele o cuisine Catalan. Ae e le gata tapas, sangria ma paella loo auauna i Perpignan. Ua tumu foi le aai o faleaiga ma cafes o cuisine Europa ma e oo lava i Asia. Ona, lelei faafouina, alu e matamata ai. Perpignan (Farani) e matua puupuu. nofoaga uma o le tului o loo i le ogatotonu o le talafaasolopito o le aai. Ae vagana ai mo le mea e tasi. O i latou turisi na taunuu i Perpignan i luga o le nofoaafi, e tatau ona gauai atu i le interiors o le nofoaga o nofoaafi. Latou valiina lava Salvador Dali.

Le Kastellet

O lenei tatou te o mai i le nofoaga i le ogatotonu o le aai (e sili e aveina i le pasi), ma amata ona suesue le vaaiga talafaasolopito. Perpignan (Farani) faʻatasi tu o ia i le mama o le olo. Vaega o le olo lavelave o Le Kastellet, se tamai olo lua-se lua. Sa fausia i 1368. Ina ua uma le faatoilaloina Farani o se tamai na liua 'olo i se faitotoa aai. Ae o le alalaupapa faamalolo le tumau, e faapea foi le falepuipui tuaoi, e oo atu i le taimi nei e lei faasaoina. Ina ua i totonu o le seneturi lona sefuluiva, masaesae i lalo puipui tuai, Le Kastellet, "itiiti papa", sao ai mai le faafanoga. Sa filifili e tuua i ai ma oo atu i le Falemataaga o Catalan Art. Tusitaiala pepa faataga asiasi i ai muamua masani auiliili i le aai. Ma i luga o le se lua i luga o le olo e se fogavaa matauga ma se vaaiga matagofie o le aai.

Maota o le Tupu o Majorca

Faatasi ai ma Le Kastellet, o lenei nofo ai o se uiga tupito lea o le aai o Perpignan (Farani). Matamata - Photo i taiala faamaonia lenei - e matua tele. O le maota o loo tu i se tamai mauga. Maua mai lona tama tuufaasolo le Malo o le Mallorca, Jaime II i le 1276, sa ia faataatia le maa muamua i le fausiaina o lona fale. O le mea moni, na toe fausia le maota tele o taimi. Ae, i mataupu faavae, ua faasaoina le vaaiga gothic i se ensemble. Tagata asiasi faapitoa aafia ai le pa puipui mamana o le maota-olo. Afio barbican, faafuasei maua i le poletito pa aulelei. E taofia le uluai donjon (olo feudal), lea na mulimuli ane faaopoopo i le potu o le tupu ma toele matagofie i luga o le fola o le fale lona lua. Mai le tumau laiti interiors. Ae tagata asiasi faaalu i le potu o le nofoalii, potu tumaoti o le ulugalii le tupu, o le ana o le falepuipui. ekalesia manaia maota moega. O le fogafale muamua o le falesa faapaiaina Marii Magdaline, ma le pito i luga - i le Agaga Cross.

Falesa o St. Ioane le Papatiso

O lenei fale paia e tatau ona asiasi i ai, e tusa lava pe e te manatu na o se tulaga uia mo le aai o Perpignan (Farani). mafai ona soona maualuga falesa mataaga. Ona sa faavaeina i tua i le 1324 e le Tupu o Sancho. Ae o le aufono a le mafai ona maea lava ona o le vevesi i faiga faaupufai i le tagata o le faigamalo Aragonese. Maea fausia i nisi taimi, i vaega, faatasi ai ma vaitaimi umi. O lenei ua taitaiina atu ai i le tele o ituaiga. E maea le falesa o St. Ioanna Predtechi na o le senituri sefulu ma le valu. O le faafoliga o le malumalu o tini faateia o maamaa piliki mumu ma le vaitafe. Ae e sili atu ona ofoofogia o le totonu o le falesa. Se fata faitaulaga matagofie, lago, tioata, okeni - se fefiloi ofoofogia o Gothic ma Baroque. I se fale falesa o le toega o le Tupu o Sancho le Tele.

Ekalesia a St. James (Jaime)

o loo tu ai lenei malumalu lima selau mita mai le falesa. O le ekalesia o le fale sacral faasaoina matua. Sa ia tuuina i 1245, o le tama lava o le kovana muamua o Mallorca - Muamua Jaime Aragon. Ae o le tamai falesa St. James faia e le aai lauiloa o Perpignan (Farani). Iloiloga faapea atu o le solo lelei o le Aso Faraile mai iinei "Sancho" amata. Tagata e laei i ofu talaloa o le ie ulaula ma uliuli ma le pulou (e pei o le Ku Klux Klan) savaliga i le filemu e ala i le auala o le aai. O lenei tu masani na fanau mai i le senituri lona sefulu lima ma ua fuafuaina e faailoa ai le lagolago o le ola mama o latou feagai ma le faasalaga o le oti. I le gata i lea, ua manatu le totonu o le ekalesia e sili ona matagofie i totonu o le aai. Aemaise lava faailoga mataʻina o lo Tatou Lady o le Faamoemoe ma le fata faitaulaga baroque o le Rosary.

Rigaud Falemataaga

E le gata i le faamamaluina nofoaga o nofoaafi aai Salvador Dali o Perpignan (Farani). O nisi o ana galuega o loo faaalia i totonu o le Falemataaga o Rigaud, lea o loo tu i le tuatusi: auala l'Ang, 16. foi i ai e faaautu atavali e le Catalan ma tusiata Sipaniolo na ola mai le sefulu ma le fa i le senituri lona sefuluono, faapea foi painters Farani - Primitives ma avant-garde. E tatala i aso uma le falemataaga, sei vagana ai Aso Gafua, mai le afa ua mavae le ono i le afiafi. O le a le manaia: o loo i ai se malologa mo le malolo.

Maketi Gataifale

O lenei faatulagaga ua leva ona avea o se nofoaga autu o le pisinisi ola e tu na o ese mai le talafatai o Perpignan (Farani). Photo Gataifale Fetufaaiga decorates foi tusitaiala. na fausia ai le fale i le 1397. O le taimi lava sa alu atu i le tagata faatau na taunuu i le vaa, ma ua i ai iina mo fefaatauaiga. O loo i ai e mafai ona e tusi tomua o se vaa faatasi ai ma le au. Ina ua uma le le taofiofia o le fouvale Catalan i le senituri lona sefulu fitu, na faia ai e le pulega Farani i luma o le tetee pulega faasalaga lautele Fetufaaiga. Ma i le afe ivaselau tolusefulu o le seneturi lona luasefulu i le kafe i le Taiala faatafafa tatau na fesoasoani e sola ese ai mai le mana o le Franco Sepania. Latalata i le olo City Hall Fetufaaiga o Perpignan. O se fale o le senituri lona sefuluono, fausia foi i faiga Majorcan (i le ie e ufiufi ai faaaoga i faataatia mafolafola laina o maamaa sami).

Mataaga latalata i le aai

I le faaopoopo atu i matafaga matagofie, ou te fia faamamafaina ai ni nai manatu o le aia, ua lauiloa mo le itu i Saute o Farani. o lo oi nei Perpignan na o le lima kilomita i sisifo o le Rustsino anamua (lea na tuu atu le igoa o le itumalo o Roussillon). fono Roma faasaoina, ma excavations archaeological ua faaalia mai e le lalolagi le tele o mamanu mananaia. na fausia Salses maota e Ferdinand o Aragon i le 1497 i luga o le nofoaga o le 'olo anamua, lea e leoleoina le ala masima mai Sepania i Farani. o lo oi lenei olo sefulu maila mai le nofoaga autu o Perpignan.

malaga taamilo gastronomic

e mafai ona faatulagaina lenei aso malolo manava, pe afai e te asiasi i le faatoaga tele faisua. Perpignan (Farani) ua lauiloa mo fanafānauga nei molluscs. sami mafanafana, pito i lalo papaʻu oneone ma le leai o āu malosi saofaga i matutua aemaise lava specimens tele. E mafai ona e ave se tietiega i le talafatai ma faatau oysters mai le gaosia tuusao i faatoaga. Ae o le faigofie ala: totogi se asiasiga i Port-Leucate i Perpignan i Avenue Espanal ma filifili le oloa talafeagai.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.