Soifua maloloinaFaamai ma Tulaga

Tanesusu i fanau

Tanesusu i fanau - o se maualuga pipisi ma faigofie ona faasalalau atu le siama, lea ua mafua mai i le siama o le tanesusu. ua mavae lenei siama mai le tasi tamaitiiti i le isi i ni auala se lua:

• fesootaiga Direct ma le mageso.

• e ala i le ea e ala i coughing po sneezing.

O se siama laitiiti lava masani. O le tele o fanau lalo ifo o le 9 Sa siitia e faamai pipisi e pei o pox moa.

auga

E mafai ona eseese. O nisi fanau e atiina ae se faiga e agamalu o le tanesusu, ma te le iloa e matua o ia o lo latou tama. Ae peitai, i le masani (e aunoa ma faafitauli) o tulaga, o le faamai e amata i se tasi po o le sili atu o auga nei:

• fiva.

• Chills.

• vaivai.

• Irritability.

• O se mageso uiga, lea e masani lava ona faigofie e faailoa.

O le mageso e amata e pei mumu faataamilo po o nofoaga faʻafua i le totonugalemu o lo o aliali mai se pā faatumulia i samasama sua o loo i ai siama varicella. itches matua le mageso ma e mafai ona tupu i soo se mea i luga o le tino. O nisi fanau ua lava nai pāpā, ao i ai i isi e mafai ona latou ufitia toetoe lava o le tino atoa.

A moa pox i fanau pipisi?

Tanesusu ua manatu i ai o pipisi ni nai aso i luma o foliga o le mageso. O le mafuaaga lena faasalalauina faigofie ona o le faamaʻi, e pei ona alu oo lava i tamaiti mamaʻi i le aoga po o le daycare. Ina ua uma ona faaali mai le mageso e pipisi le tamaitiiti mo le 3 - 5 aso, po o seia oo te le soloia puka uma ma ona ufitia i se momoi mea. e mafai ona toe foi atu le tamaitiiti i le aoga po o le aoga, pe a oo atoatoa mageso. Afai e te le tausia faamatalaga saogalemu, le tele o fanau ma e oo lava i tagata matutua e maua auga tanesusu.

O le incubation eseese lava vaitaimi i le tele mai le 11 i le 20 aso, e ui i le tele o tulaga o le tanesusu atiina ae i le taimi o le 14 aso. Afai e le o atiina ae le faamaʻi i le faaiuga o lenei vaitaimi, e le aafia le tamaitiiti.

O le a le faafitauli?

Mea e lelei ai, moa pox i tamaiti e masani lava e le faia o so o se taunuuga matuia. Ui i lea, e uiga i se tasi o tamaitiiti i le 2000 e mafai ona e atiina ae ni faafitauli matuia:

• niumonia.

• pipisi siama.

• Fula o le faiai, po encephalitis.

• Faafitauli e faatatau i siama e se vaega patino o le faiai.

• Oti (seāseā ona maua).

O nei faafitauli e mafai ona atiina ae i le vaega nei (maualuga tulaga lamatia):

• Matutua.

• tamaiti laiti tele.

• Matutua ma fanau i le faiga sao vaivai (e pei o le AIDS po o le kanesa).

• O tagata le faia o fualaau e taulamua faavaivaia o le faiga sao.

togafitiga o le tanesusu

Ona o lea, o le togafitiga o moa pox , ae o loo i ai fautuaga o le a taofia ai le atinae o le faafitauli:

• Talosaga taele toafilemu (oatmeal, fefete pe māsoā saito) e fesoasoani aveesea le itching.

• O se oʻomi faʻatasi malulu mafai foi ona fesoasoani.

• Ia mautinoa puupuu atigilima o le tamaitiiti ina ia e le valu mageso.

• Ina ia faaitiitia le faaaogaina vevela o acetaminophen.

• E le tatau ona tuuina asipirini i fanau ma le tanesusu.

• Ia mautinoa inu lava lau tama.

A e vaai se fomai?

E tatau ona feutagai se fomai pe afai:

• O loo i ai faailoga o siama i le pāpā, e pei o le mumu pe fula.

• matua maualuga le vevela.

• Ua faasuati le tamaitiiti.

• O le tamaitiiti e faigata ai ona nofo i luga po o ua disoriented pe a savali.

E mafai ona e taofia tanesusu e tui?

Ioe, ei ai se tui e puipuia ai fanau e faasaga i pox moa.

E mafai ona tanesusu i fanau ona reused?

Nu Ae peitai, e tumau pea lava le siama zoster varicella i le tino e faavavau. O nisi taimi, e pei o se tulafono, o le matutua po o tagata ma faavaivaia faiga puipuia, toe le siama i luga o le paʻu. E taʻua lenei zoster herpes. O tagata oe latou te lei maua tanesusu po o ua lē vaccinated, e mafai ona aafia i le siama pe afai latou oo mai i se fesootaiga ma se tagata faapena.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.