Faavaeina, Tala
Tolauapiga faapagota Nazi Bergen-Belsen: talafaasolopito, ata
O se tasi o le mitivale e fatuina e le Taua Lona Lua, na avea ai se tolauapiga faapagota Siamani o Bergen-Belsen, o le sa i le mea nei Lower Saxony, i le va o le nuu o Belsen ma le taulaga laitiiti o Bergen, lea na aumaia ia te ia o lona igoa. E ui lava i le mea moni e faapea sa le o faaauupegaina i le tolauapiga faatasi ai ma potu kasa, na avea o se nofoaga o le oti o le faitau sefulu afe o pagota.
O le uluai pagota o le tolauapiga oti
O le tala e faapea o se Bergen-Belsen - o le tolauapiga faapagota, ua maua notoriety tele - e tatau ona amata i fuainumera. Mai le pepa aloaia o na tausaga o loo faaalia ai e le gata mo le vaitaimi mai le 1943 i le 1945, o loo ua maliu mai le fia aai ma faamaʻi mo le sili atu i lo le limasefulu afe tagata. I le atoa, e sili atu nai lo le fitusefulu afe mo le vaitaimi atoa o le taua o le aofai o ana tagata ua afaina.
Le aso o lona faavaeina o le 1940. tolauapiga Bergen-Belsen, o se ata o lea ua tuuina atu i lenei mataupu, na fausia ai e aofia ai le pagota Farani ma Belgian o taua, lea i le aofaiga o le ono selau tagata na avea lana uluai pagota. Ae peitai, i le amataga o gaoioiga militeli i le teritori o le USSR, sa latou auai i le tulaga o le lua sefulu o afe Soviet fitafita ma tagata ofisa o le maua i latou lava i le fili le faatagataotauaina. I le taimi o le tausaga, e sefulu ma le valu o afe i latou maliu mai le fia aai ma faamaʻi.
Nasi Faaputugatupe fesuiaiga
I le 1943, na suia ai le tulaga aloaia o le tolauapiga. O le toe pagota o taua, ma sa ave o latou nofoaga e le pagota, o le sa i le tulaga o tagatanuu i fafo, e mafai, i le taimi, ona faafesuiai mo tagatanuu Siamani taofia i nofoaga o atunuu faapena soʻofaʻatasiga aneti-Hitila. O le trainload muamua o pagota, pauu i lalo o lenei vaega mai Buchenwald ia Aperila 1943. E leʻi umi ae o le aofai o tagata malaga mai auai i le pagota mai le tolauapiga Natzweiler-Struthof, ma e tusa lava pe o nisi taimi - ma se teritori Farani.
Le faalapotopotoga i totonu o le tolauapiga
tolauapiga Bergen-Belsen, talu mai le 1943, ei ai se fausaga nai faigata. E aofia ai le tele o vaega, taitasi faailogaina e se mautinoa o pagota, e pei foi o latou mataupu. sa le tulaga sili ona lelei i le tolauapiga faaituau mea ua taʻua o (Neutralenlager).
na aumaia pagota iinei mai atunuu na totoe faaituau. O nei sa mafuli tagatanuu o Potukale, Atenitina, Sepania ma Turkey. O le pulega sa milder nai lo i isi matagaluega. E le o faamalosia pagota e galue ma matua gafatiaina fafagaina.
I le isi potu, e taʻua "» tolauapiga faapitoa (Sonderlager), o tagata Iutaia mai Uosā, Lviv ma Krakow. O le falepuipui avea Bergen-Belsen se nofoaga o le a latou le taofia, ona sa tusi folau tumau o nei tagata o atunuu i Amerika i Saute e pei o Paraguay ma Honduras, ma fetaui lelei mo le fesuiaiga o tupe. e le o faamalosia i latou e galulue, ae sa teuina i totonu o le faaesea aʻiaʻi, talu mai i luma o lona taunuu mai i le tolauapiga, o le toatele oi latou molimauina leaga ua faia e iunite tau SS i Polani.
O le mataupu i totonu o le tolauapiga a tagata Iutaia Holani ma Hungarian
I Bergen-Belsen - o le falepuipui o se ituaiga faapitoa - i le 1944. na aumaia tagata Iutaia mai Holland, oe na seia oo lea i le isi tolauapiga. Le vaega lea sa taofia i latou, sa taʻua "o le Star» (Sternlager). O lenei igoa na tuuina mai ona o le mea moni e faapea latou i ai iina na tuuina atu pagota le aia tatau e fai e le tusitusi le tolauapiga ofu, ma ona masani ai, ae i luma o tabbing ia te ia e ono faasino Star o Tavita. O le taunuuga o le aveesea faamalosi o tagata Iutaia mai le Netherlands i le taimi o le Taua Lona Lua, sa leai se itiiti matautia lo latou counterparts mai isi atunuu. O le sefulu ma le tasi le afe ma le ono o afe na faasaoina seia oo i le iuga o le taua.
Ia Iulai 1944, o le auai tolauapiga faapagota Nazi Bergen-Belsen silia ma le afe tagata Iutaia mai Hanikeri. Mo lo latou tausiga ua faasoasoa se nofoaga eseese, ua taʻua o le "tolauapiga Hungarian" (Ungarnlager). Atonu, pe afai ua manatu i latou e faafesuiai faamau faamoemoega tele, ona sa sili atu ona lelei o latou tulaga nai lo isi lala. Le taimi muamua, o le na fuafuaina tolauapiga Bergen-Belsen e aofia ai na o le tagata, ae i le 1944 na faia ai ma le vaega o le tamaitai i ai.
Le faaliliuina o le tolauapiga a fitafita British
Le tolauapiga oti Bergen-Belsen avea o se tasi o nai tolauapiga ofo faaliliuina atu e le Siamani 'au lagolago. Tupu lenei mea ia Aperila 1945. O le mafuaaga o lena mea, ina ua i le va o ni vaega se lua o lona teritori o malosiaga - o le Siamani ma le British - i le gau mai tolauapiga o faamai typhus, na iu ai i se tulaga lamatia moni o le faaleagaina o fitafita uma autau. I le faaopoopo atu, sa faatonuina Himmler le toe faafoi atu tolauapiga, sa le manao e ona faasaolotoina e fitafita Soviet.
E Aperila 1945, ina ua siomia vavalalata i le laina pito i luma, i le tolauapiga, sa i ai e uiga i le ono sefulu o afe pagota. E tusa ai ma le Feagaiga i Sineva, ua faasaina mo pagota le va o tagata i totonu o le sone taua, peitai, i le tulaga lenei, o le faia ai faamai typhus mafai ona lāveaʻi.
Ae e oo lava i sea tulaga matautia, i le amataga o Aperila, ma le fitu o afe o le i tulaga sili ona folafola mai o le fesuiaiga o tupe, sa auina atu le pagota i luga o le poloaiga a Himmler i le tolauapiga faaituau. Latou na tele lava tagata Iutaia mai Polani ma Hanikeri o le sa i le tulaga tagatanuu o isi atunuu.
Feutagai le faaliliuina atu o le tolauapiga British
E ui lava i le mea moni e faapea o le poloaiga mo le faaliliuina atu i Bergen-Belsen autau maua mai le pulega sinia o le tolauapiga, na tuai ai le lauga ma le Peretania. Sa lei mananao le British e tauaveina le tiutetauave mo le olaga o le iva afe gasegase oe sa i le tolauapiga, ua aafia i le faamai. Gata i lea, mo i latou o se tulaga matautia ogaoga o siama. Ina ia sili atu ona tausisia le British, o le ofoina Siamani o se "oloa" i le tolauapiga e tuuina atu ai i latou e aunoa ma se tau, e lua auala laupapa strategically taua.
Tuutuuga o le konekarate
E pei ona malilie i ai, mulimuli ane, o le maliega, o le teritori o loo siomia ai le Bergen-Belsen, na tautino mai e se sone faaituau. I luma o le taunuu mai o le militeli British, saogalemu o pagota faaauau pea ona tauaveina e taitai o le militeli o le Wehrmacht, ua faamaonia i le faigofie i le lumanai i le nofoaga o lo latou vaega.
E tusa ai ma le maliega ua taunuu, ao lei faaliliuina atu i le tolauapiga a Peretania, o le Nasi na manaomia e toefuatai ina iina, ma sili ona taua, e tanu le corpses oti. o se galuega matua faigata lenei, talu mai le afe ma afe nepogrebonnyh tino i le tele o taoto i le teritori. Sa ia tanumia i lua loloto eli e le mamao mai le pa tolauapiga.
vaaiga o le Faaaliga
Mai le memoirs o se tagata auai fitafita Siamani i nei mea na tutupu iloa Rudolf Kyustermeyera o le taimi o le aso e fa o le pagota - e lua afe pagota, o se tasi oi latou o loo mafai pea ona tu i luga o loʻu vae, - toso le tino sa i ai i vaega eseese o le decomposition. Na faatumulia le ea i se namu leaga matautia.
O le galuega umi mai le taeao seia oo i le leva o le po. I le toesea ai o le manaomia tele o stretchers faaaogaina fusi tarps, fusipaʻu, po o se maea e saisai i le lima ma vae o corpses. Faigata ona talitonu i ai, ae o se seoli o se vaaiga faatasi ma le leo o le lua faaauau pea ona taaalo i se au faili toatele faia aʻe foi o le pagota. Ae peitai, ina ua oo i vaitaimi faasalalauga tolauapiga e gata ai, ma ua uma ona ulufale atu i le militeli British, tumau pea i le teritori o sili atu nai lo le sefulu o afe corpses nepogrebonnyh o loo taoto i le tatala.
Faamatalaga i le silafia e tagata lautele
tagata ofisa British Derrick Sington, tauaveina 15 Aperila 1945 tolauapiga taliaina, na tusia mulimuli ane se tusi e uiga i ai. I ai ia fai mai e faapea, ina ua uma ona ulufale atu i le tolauapiga British pagota maʻi na vave lava ona faaliliuina atu i se ua saunia faapitoa falemai fanua, ae ui lava i le taumafaiga sili o le fomai ma sefulutolu afe oti tagata.
O le muamua o le tolauapiga oti, auiliiliga o lea na avea ma meatotino a le Malo o Amerika ma Peretania. O le mafuaaga o le sa i lalo o le faafoega a Peretania, ma i le taimi lava na faaali mai lona teritori tusitala e faasalalau uma latou vaai atu, asiasi atu i le tolauapiga a Bergen-Belsen. Ata faia e i latou e mafai ona vaai i luga o le itulau o le tele o nusipepa ma mekasini.
tauimasui
I le faaiuga o le aufaigaluega tolauapiga taua aofia ai o le valusefulu tagata ma sa faauluulu i le commandant Yozefom Kramerom. Sa vave pueina ma mulimuli ane, i le ese o le luasefulu, na maliu ai o se taunuuga o siama ma typhus, na faaali atu i luma o se faamasinoga militeli British nofo i le aai Siamani o Lüneburg. O le faamasinoga o le solitulafono taua.
E ui lava i le mea moni e faapea o le ua molia ua umia tulaga tofi eseese i le tulaga o le tolauapiga, ua molia i latou uma i le aofaiga o tau faaee atu o le fasioti tagata ma togafitiga sāuā fuafuaina o pagota, lea e ave i ai se soligatulafono i lalo o le mataupu faavae o le feagaiga faava o malo talafeagai.
Latou tuuaia se tele o ni gaoioiga faasolitulafono sauā ua avea o se taunuuga o lo latou tulaga mamana i le faatulagaga o le tolauapiga. E tusa ai ma le faaiuga, o le tetee e valu, e aofia ai le commandant o le tolauapiga, na faasalaina i le oti e ala i le tautau ma isi i tuutuuga eseese falepuipui. Mea e fesootai i le solitulafono o le Nasi i le tolauapiga, lea sa faaalia ai foi i le lauiloa tofotofoga Nuremberg.
Similar articles
Trending Now