FaavaeinaSaienisi

Tulafono faatonutonu Humoral ma le faagasologa o le olaga

Talutalu tau atu i le faaaliga o le a tele o suiga i le tino o le tagata soifua, e fesoasoani ia i latou e faamasani i tulaga o le siosiomaga ma e ola i lenei lalolagi. A tatou talanoa e uiga i le suiga tatou te maua i le mafaufau e le gata i foliga i fafo, suiga i totonu i le tino o taua e oo lava i se tulaga e sili atu. Muamua lava, ua fesootai ma le faagasologa o le ola o so o se tino. I le amataga o talutalu amata ona foliga tulafono faatonutonu humoral, o se tasi o nei auala o le faagasologa.

lava ona tele lona taua mo le tagata soifua, aua e mafai ai e faamaopoopo ai le tele o faiga faapaiolosi ma vailaau e suavaia. O loo ua faia lenei galuega tauave e tulafono faatonutonu humoral. E pei o le auala galue toto suavai, lymph, ma eseese vai pepa solo, e pei ona e taua mo le tino ma le faavae tele se vaega taua o ai. tulafono faatonutonu Humoral o le faafetai e mafai i le mea moni e faapea o le sela, aano o le tino ma totoga io latou olaga secrete a eseese mea biologically toaaga. E aofia ai, muamua ma le sili, homone ma metabolites, ae ua i ai foi iina isi ituaiga.

tulafono faatonutonu Humoral i tagata

O se faagasologa amata ona tulai mai i le ola ai ni tagata se taimi umi, e maua i le tele, ae ei ai eseesega o nisi e faalagolago i le ituaiga patino. Aemaise lava o se tagata, e pei foi o nisi ituaiga o matuā manu lavelave: nei faiga e noatia i tulafono faatonutonu popole. tulafono faatonutonu popole ma humoral faatasi ai se faiga faagaoioiga tasi. Lona igoa faasaienisi tulafono faatonutonu neurohumoral, ma o loo suesueina o se tulafono faafoe, le gata i lenei pepa.

I le taimi o metabolism secrete oloa nisi e aafia ai le effector totoga ma neura, o nofoaga autu o neula. Lea humoral po o ata e mafua mai i uiga faaalia faapitoa talafeagai mo faagaoioiga tino e masani ai.

Afai tatou te mafaufau i le faataitaiga o se uiga faaalia o le tino o le tagata, o nisi o latou amata e galulue pe a e manaomia e toefuatai galuega taua. I le taimi o faatinoina faatelevaveina metabolism, e faateleʻaʻia ai le tata o le fatu ma le manava. Le avega i luga o le maso uunaʻia le manaomia o le e faavave ai le tata o le fatu, e tuuina atu i latou i le okesene. Lenei i taimi e tau atu i le mea moni e faapea o le toto ua avea foi le tele o CO2, ae ina ia mafai ona aveesea o ia mea e tatau ona e avea le manava sili soo - ona toefuatai ai le tino o le le lava o le okesene ma e oo atu aveesea o karaponi carbon. o se faataitaiga lenei o le tulafono faatonutonu humoral.

pulea popole

Mai le taua muamua, e manino o nei faiga e taua mo se maualuga Tamaoaiga tino ma ua maua i soo se mea. I tagata, e fesootai uma i se tasi faiga neurohumoral, ona o so o se tali e mafua mai i neura uunaiga faasalalauina tuusao i vailaau - neurotransmitters. I le taimi lava lea e tasi e aafia ai i sea faiga ma isi mea, e aofia ai homone. Seʻi manatu i le faagaoioiga o le faiga e aunoa ma se tasi sootaga mafai. E tatau foʻi i le amanaia le mea moni e faapea o le tulafono faatonutonu humoral o galuega tauave tino ua faia faaauau pea, ae e le mafai ona faia i se tulaga o le lalolagi.

Ina ia faatino e faagasologa e tatau ona amanaia uiga uma o vai tino. Aemaise lava, o lo latou gaoioiga moni e faalagolago i le mataupu patino o elemene eseese i latou - adrenaline, catecholamines, histamine, acetylcholine, serotonin, eseese enzymes ma inhibitors, faapea foi ma le toatele o isi. E tusa ai, e faasino i le faiga o tulafono faatonutonu e faia faatasi ma le fesoasoani o nei vai, e talafeagai ona amanaia latou tuufaatasiga.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.