FaavaeinaGagana

Turnover o loo i ai / o loo i ai i le gagana Peretania: tulafono faaaogaina

Turnover 'ai' / 'o loo i ai / o loo i ai', ... / (* inei i le faataitaiga o le faapuupuuga - "THR") i le tulaga o le kalama o se palasi mai le puleaina lelei. Ae peitai, e pei o le tele o isi fesuiaiga i le gagana Peretania, e faaaoga e le aunoa i le tautala. E mafai ona faaaogaina pea uma tuufofoga ma i se faiga tusitusia, i se tulaga faasamasamanoa, ma i fesootaiga aloaia.

O le faaaogaina o lenei turnover ua fesootai ma le tele o semantic ma mea sese kalama, e pei o semantic: faailoagofieina ma le faasalaga lē faʻauō 'e ...', po o se soāveape / ai /; kalama: ituaiga saʻo le faaaogaina o le veape 'ia', ma faaopoopo i le faamalo veape predicate, ma isi

Vs. 'E / ai'

O le a manino ai le eseesega fefaatauaiga 'ei ai le / ei ai i luga o le soāveape' ai '?

'O' e masani lava o se nofoaga masani o se soāveape, e tali le fesili "O fea?",, Mo se faataitaiga "O fea?":

Pe e te lelei ai? / E te lelei ai?

O le tusi o loo i ai i luga o le laulau / tusi ai i luga o le laulau.

I lenei tulaga, o le maua o le tautala semantic, aua e atagia ai le autu "togafiti" faamatalaga.

Ae peitai, o le 'ai' e mafai ona galue e avea o se aiga se mataupu ma e le o se faailoga o se nofoaga. O lona uiga ia avea ma se nauna e e nominally i le matafaioi o le mataupu, ae o le mataupu i le uiga o le predicate o se faaopoopoga. e mafai ona noatia ma fai fuafua uiga, e aunoa ma le faaituau i le kalama ma le lagona masani e tuu i nofoaga 'THR'. Na pau le mea - faapea ona maua nisi paolo o uiga. O lenei turnover nauna 'THR' E le o noatia i le popole ma folafola faapei i maliu.

O lea la, / THR o / THR e / e faaaoga ina ia tuuina atu faamatalaga fou ma e taulai atu ai le gauai i ai.

o Vs.ʻit '

O le a manino ai le eseesega fefaatauaiga 'ei ai le / ei ai' o le nauna aloaia 'ai' i le faasalaga lē faʻauō 'e'? Ina ia faia lenei mea, e tatau ona e iloiloina faapuupuu le autu ma patupatu. Autu o le - o se vaega o le soifuaga, e le tuuina atu ai faamatalaga taua; Rem - o le upu autu (fuaitau), lea ei ai se matafaioi maʻoti, lea o le faamamafa o. 'E' - o le sui o le a lē existent igoa lē moni e avea ma le manatu po o le o lo oi ai se mea i le tulaga o, ma remoy o le mea o loo tupu ia te ia, po o le a le tulaga ua i ai, oa faailoga ei ai. Ae o le 'THR' - o le "gauai atu" e avea o semantically (le manatu) e tutusa ma o le lagolago o le predicate, ma remoy e masani lava e se tasi po o se mea. O le, o loo faatulagaina i le taulai atu i le i ai, afioaga, atonu o le numera.

Le faaaogaina ma le faifai pea, nauna patino o se fesoasoani talafeagai ma i le leo e aunoa ma galuega (e aunoa ma galuega V.)

O le mea moni, o le fetauaiga 'o loo i ai / ei ai' i le gagana Peretania o se toe faaupuina 'smth ua', 'toatele ua', lea 'ia' veape aliali mai i lona uiga semantic - "tupu", "ona", "o le" "tuuina atu", "ona", "nofoaga". O le mafuaaga lena e le o faaaogaina ma le ao taumafaiga vaega vaega faifai pea (faasologa, ma Atoatoa pea), faatasi ma se tautoga e aunoa ma galuega. Mo le tasi mafuaaga e le taliaina le faaaogaina o le suinauna tagata lava ia - o le a ua foliga / ou THR / ou te /, / THR latou / latou ua / faapea malamalama i ai, ma o lea e le tulai mai o so o se mea moni o faamatalaga fou, ma se tulaga semantic o le vaaiga o se uiga.

turnover masani lava ona faaaogaina 'ai e / ai ua'

Mai lenei e faapea e mafai ona faaaogaina le faatulagaga i le:

- nouns i upu faalagolago;

- numerals;

- suinauna faavavau.

O le fausaga nei (na o le leo malosi):

- taimi uma e fa;

- i se le mautonu ma le vaega pito i luga.

Aiga mataupu 'O' e mafai ona faaaoga i le eseese fausaga taimi-pronged. Ui i lea, ina ia mafai ona e faaitiitia le taimi e masani ona taua i le na o turnover 'o loo i ai / ei ai'. Polokalame mo le fausiaina o fausaga uma e faapea: ofo matala 'i ai' nauna. Ia tuu le veape ausilali 'ia' i se tasi o ituaiga, e faalagolago i le tulaga; mo veape ausilali o se nauna i se upu faalagolago (pe afai ei ai), o lona uiga vaega nauna.

o galuega e ao ona faia THR / E galuega e ao ona faia.

a THR i le po nei se vaega / o le a le taimi nei o se vaega.

sa THR leai faaleagaina / Sa leai se tulaga matautia.

ua THR valaauga lua telefoni / Maua telefoni e lua.

Turnover 'o loo i ai / ei ai' i le uiga ese ma e toatele

Pe a le vaega o le nauna tuanai ai o le veape i le faaautaunonofo, e talafeagai ona faaaoga se faiga e toatele o le veape:

e THR le tele o mafuaaga mo lenei / E tele mafuaaga.

THR na alii e toalua i totonu o le potu / le potu o tagata e toalua.

Tatou foi ona e faaaogaina fuaitau veape e tele i luma o denoting aiga matauga o ni faataitaiga, e pei o le 'a le numera (o) / ni isi', 'a tele (o)' / seti, 'a nai (o) / numera':

THR sa tolauapi ai le tele o tagata ei / Sa i ai le toatele o tagata oe na nonofo ai iina.

THR ua na o ni nai itu tauagavale / E i ai na o ni nai totoe.

Afai o se nauna i le vaega o le toatasi po o le mafaatusalia, o lo o faaaogaina le pepa e tasi, taitasi, ma le veape:

o se tasi THR tulaga e tatau ona tatou faaopoopo iinei / e tasi le mea e tatau ona tatou faaopoopo atu iinei.

le lava potu THR i iinei / E le lava le avanoa.

O le veape i le toatasi ua tuuina e peiseai i se fuaiupu o loo taʻua le tele o mea faitino po o ni tagata, ae o le nauna muamua le mulimuli i le veape i le toatasi. e aofia ai, po o le mafaatusalia:

THR o se alii ma se tamaitai / Sa i ai se alii ma se tamaitai.

THR o se sofa ma ni nofoa se lua / Sa i ai se sofa ma armchairs lua.

tutupu

Turnover 'i ai' ( 'o loo i ai / ei ai', ...) tatou te faaaogaina pe a tatou fai atu:

- o le i ai po o luma o tagata, mea faitino:

THR e lua tagata o loo iloa le mea na tupu / e lua tagata o loo mafai ona iloa le mea na tupu.

- Po o le a le mea na tupu:

O THR se fonotaga i vaiaso taitasi / vaiaso uma o loo i ai sauniga.

THR o se taua tele / E a duel tele.

- O le aofai po o le aofaiga:

THR e fasefulu i tatou, ou te manatu / fasefulu tatou, ou te manatu.

veape modal

Turnover 'o loo i ai / loo' e mafai foi ona aofia ai upu galue modal, sosoo ai ma a 'ia', 'ua' ( e faaopoopo atu i latou e nafa ma le lumanai ma i le taimi ua tuanai):

mafai ona THR se faafitauli / mataupu Ia tatala.

e tatau ona THR se suiga i le malo / tatau ona i ai se suiga i le malo.

e le mafai ona i ai soo se tasi i fafo THR / E leai se tasi e mafai ona i luga o le auala.

Atonu THR avea nisi o mea sese / tatau ona faatagaina se ituaiga o mea sese.

faapuupuuga

Turnover 'o loo i ai / ei ai' i le gagana i se tautalaga po o tulaga aloaia Igilisi faatagaina se faaitiitiga o le veape 'ia' po o veape modal ma abutting i le 'ai' e se koma liliu ( « 's» -' o le 'po o le' ua ', « 'toe »' ua ',«' ll »- 'e tatau' po o le 'a',« 'VE »-' i ai ',«' d »- 'sa', 'e tatau ona' po o le 'a'):

leai se tulaga matautia THR / leai se tulaga matautia.

avea pea THR'll a le lumanai mo musika / musika e avea pea ma se lumanai.

Sa ou iloa THR'd ona faafitauli / ou iloa e oo mai le faafitauli.

o loo avea lava THR a le tele o suesuega i ai i totonu / ai ua uma ona faia le tele o suesuega i lenei mataupu.

Ou te lei iloa sa THR'd a fasioti tagata / Ou te le i iloa ai sa faia le fasioti tagata.

'Foliga mai e le'

Foi, e ese mai le veape existential 'ia' - o lona uiga, ua i ai se taua o le "i le", "tupu", - e mafai ona faaaogaina e sili atu ambiguous "e foliga mai o le nofoaga o le", "o se lagona e faapea o loo alu i luga o ..." ma fuaitau e tutusa ma upu galue e pei o 'foliga mai' ma le 'e foliga mai':

THR foliga mai e avea o se aofaiga tele o le le mautonu i luga o lenei manatu / E foliga mai ei ai se aofaiga tele o ailililo e uiga i lenei mea.

foliga mai THR e ua nisi faatamala / E foliga mai sa i ai se faatamala.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.