Arts ma Faafiafiaga, Tusitusi
Tusitusiga anamua. O le talafaasolopito o atinae. Sui o le vaitaimi o aso anamua
O le upu "Anamua Lomiga" na uluai faailoa atu e ala i le soifua o le Renaissance, lea sa taua o le lomiga o anamua Eleni ma Roma. na faasaoina ai le vaitaimi nei atunuu, ma ua tutusa i aso anamua masani - o se lalolagi e aafia i le faavaega o le aganuu o Europa.
Periodization o tusitusiga o anamua
O le talafaasolopito o tusitusiga anamua ua muamua e faavae i luga o le aganuu o anamua Eleni. I lenei tulaga, o loo i ai vaitaimi e tolu o lona atinae.
1. O le vaitaimi muamua e taʻua muai masani po anamua. tuuina Lomiga oe mālō tuufofoga, na amata mai ona o le lotu faapaupau. E aofia ai viiga, e maua ai, o tala e uiga i le atua, auega, faataoto ma le tele o isi ituaiga e ua tuuina talatuu. Le faavaa taimi o le uluai vaitaimi e lē mafai ona pinpoint. ituaiga e Tautala aliaʻe i le tele o senituri, ae o le fuafuaina o le taimi o le maea - o le lona tolu muamua o le ou meleniuma.
2. vaitaimi lona lua lomiga tausagā nofoia VII - IV i. TLM. e. Ua taʻua o se masani, e pei ona coincides i le taimi o le faavaeina i Eleni o le pepa masani o le nofo pologa. I lenei vaitaimi, sa i ai le tele o galuega faagaeetia ma maoae, faapea foi ma se faatulagaga, lea o le atinae o le sao tele faia orators, atamamai ma talafaasolopito. Eseese, e tatau ona taʻua V senituri TLM. e., lea ua taua o le auro. O le nofoaga tutotonu i le lomiga o lenei vaitaimi ave le fale mataaga.
3. Lona tolu, o le vaitaimi Hellenistic i le talafaasolopito o tusitusiga anamua e fesootai ma le atinae o le nofo pologa. Faatasi ai ma le toe afio mai o le militeli-monarchical pepa faatumu o le faalapotopotoga o le mana o se eseesega maai o le ola o le tagata, o le mea moni e ese mai i le faigofie o le vaitaimi masani.
O le taimi lenei e masani ona avea o se vaitaimi o le faaleagaina o lomiga. I le iloa ai le amataga ma tulaga tuai o Hellenism, o loo umia le vaitaimi mai le III senituri TLM. e. e V senituri TLM. e. I lenei vaitaimi, o le taimi muamua tautino lava ia a tusitusiga anamua Roma.
talafatu anamua
O le faavae o talafatu anamua faia aʻe ai tala e uiga i le atua anamua, o atua-Olympians ma toa.
Talafatu e uiga i le atua anamua sa le tagata Eleni ma tagata Roma i se taimi ina ua matriarchal sosaiete. O atua nei na valaauina chthonic, po brutish.
Ma amata ona sili atu ona foliga e pei o le onset o atua patriarchy le tagata. I lenei taimi, o se faatusa o le Seu pe Seu - o le atua sili, o le sa nofo i le Mauga o Olympus. O mafuaaga o le igoa o le atua o le Olimipeka. I le manatu o le tagata Eleni, o nei mea ua i ai se faatulagaga maumaututū, lea o le a faamaonia ai le faatulagaga e tasi o loo i ai i totonu o le sosaiete.
o ni tagata e le masani ai le toa o le talatuu anamua, lea e faaali mai o se taunuuga o le fesootaiga i le va o tagata ma atua-Olympians. Mo se faataitaiga, o se tasi o le sili ona lauiloa o Hercules - le atalii o masani Seu ma Alcmene. talitonu tagata Eleni o loo i ai se faamoemoega faapitoa o tagata taitoatasi: e faamama le Lalolagi mai monsters, lea na tulai mai ai Gaia.
epos
Fatuga i tusitusiga anamua genre epos faatusa i igoa e pei o Homer ma Virgil.
Homer - o le fatusolo lauiloa, o le ua manatu o le tusitala o le ulumatua faasaoina solo maoae - "O le Iliad" ma le "Odyssey." O punaoa mo le foafoaina o nei galuega ua avea talatuu, o pese ma talafatu mālō. na tusia solo maoae a Homer i hexameters.
Virgil - le tusisolo o Roma, le tusitala o le solo maoae vavau "Aeneid." I ai extols le tusitala i le amataga vavau o tagata Roma.
O le upu ma le tala faatino
O se tasi o sui sili ona lauiloa o le genre lyric mafai ona taʻua o se poetess Sappho. Sa ia faaaogaina le motifs masani talatuu, ae fafagaina i latou i le ata manino ma lagona mamana. Lautele maua iloa poetess i le taimi o lona olaga atoa. O lana galuega e aofia ai le iva tusi o solo, ae ua faasaoina na o le lua selau solo ma fuaitau faagaeetia.
faatinoga o se tala faatino o se tasi o faafiafiaga aupito sili ona lauiloa o anamua Eleni. tusitusiga anamua o le tausaga Golden o lenei tulaga o loo faatusa i ituaiga e autu se lua: faalavelave ma faleaitu.
O le mea moni, o le faalavelave anamua o se opera. Ona faavaeina ua manatu le playwright Eleni anamua Aeschylus. Ua tusia i le silia le 90 tala, ae faasaoina i lo tatou aso, na o le fitu. O se tasi o faalavelave sili ona lauiloa o Aeschylus ua "Fusia Prometheus", o lona foliga o loo faaaogaina pea e le tusitala.
faleaitu anamua sa i ai se taulaiga faaupufai. Mo se faataitaiga, o se tasi o sui o lenei genre - Aristophanes - i lona comedies "O le Lalolagi" ma le "Lysistrata" taʻusalaina e le taua i le va o Eleni ma Sparta. Faleaitu "tiʻetiʻe" matua faitioina le vaivaiga o le faatemokalasi e manumalo i Atenai.
I le amataga o le genre faatulagaga
Lisi o tusitusiga anamua faatulagaga genre o loo faatusa, i mea uma, dialogues a Palato. O le mataupu i totonu o nei galuega o loo tuuina atu e ala i manatu ma finauga i le va o interlocutors lua, o loo i ai e maua ai le upu moni. O le toa autu o dialogues a Palato o lona faiaoga Socrates. O lenei pepa o faamatalaga ua taʻua o "talanoaga Socratic".
30 ua lauiloa dialogues Palato. Le sili ona lauiloa i latou o le tala fatu o Atlantis, "Tausamiga," "Phaedo", "Phaedrus."
Similar articles
Trending Now