Faavaeina, Aoga maualuga ma aoga
Vevela o le aso taitasi Seu
Seu - o se tasi o paneta e lima o le faiga o le la, e mafai ona vaaia i le lagi i le po e aunoa ma se meafaigaluega opitika. Ae leai se manatu o lona tele, o le tagata e suʻesuʻeina fetu anamua ua tofia ai le igoa o le atua o Roma silisili.
Feiloai Seu!
Le faataamilosaga o Seu mai le Sun i le 778 miliona km. A tausaga le umi 11,86 tausaga Lalolagi. Atoatoa feauauaʻii faataamilo i lona au faatinoina paneta na 9 itula ma le 55 minute, ma i le eseese latitudes eseese lava saosaoa feauauaʻii, ma toetoe lava perpendicular i le taamilosaga vaalele o le au, e mafai ai e le tupu le suiga vaitau.
vevela luga Seu - 133 tikeri centigrade (140 K). Faataamilosaga sili atu nai lo e 11, ma le vaega tele 317 taimi sili atu nai lo le faataamilosaga ma le vaega tele lava o le paneta. Density (1.3 g / cm 3) commensurate ma le la ma le density e matua itiiti ifo nai lo le density o le lalolagi. Kalave Seu 2,54 taimi, ae o le faataamilosaga o le 12 taimi e sili atu nai lo le tapulaa lava lea e tasi o le lalolagi. vevela ao i Seu leai se ese mai le po. ua mafua ona o le tele mamao mai le Sun ma faiga mamana e tutupu i le loto o le paneta lenei.
O le vaitaimi o le suesuega opitika o le paneta lona lima iloa i 1610 e Galileo. O ia o lē e mauaina le sili ona matautia ma le fa satelite o Seu. Aso nei ua tatou iloa o le 67 tino selesitila, tagata o le faiga tetele planetary.
sailiga o talafaasolopito o
Seia oo i le 1970, suesue le paneta i le eleele, ma o lea o le aseta orbital i le opitika ma leitio - ma Atumauga gamma. na uluai fua vevela o Seu i le 1923 e se vaega o saienitisi mai Observatory Louelovskoy (Flagstaff, Iunaite Setete). Le faaaogaina o se thermocouple lagona gaogao, o loo maua i le suesue o le paneta o le "mautinoa se tino malulu." matauga Photoelectric ufiufi Seu, fetu ma spectroscopic auiliiliga tau atu i le faaiuga e uiga i le tuufaatasiga o lona siosiomaga.
Mulimuli ane malaga faaleleia ma faalauteleina tele vaʻa lugalagi interplanetary le faamatalaga faaputuina. misiona Unmanned "Paionia 10; 11" i le 1973-1974. faaliliuina muamua paneta ata i vaega latalata (34 afe km.), o faamatalaga e uiga i le fausaga o le siosiomaga, ma se fusi leisa maneta. Taavale "Voyager" (1979), "Ulysses" (1992, 2000). "Cassini" (2000) ma le "tafailagi New" (2007) faia faaleleia fua o le faataamilosaga o le Seu ma ana faiga planetary, ma "Galileo" (1995-2003 gg.) ma le "Juno" (2016) auai i le tulaga o le satelite faafoliga tetele.
fausaga lotoifale
autu planetary o le tusa ma le 20 afe. km i le lautele, e aofia ai se aofaiga laitiiti o le papa ma uamea hydrogen ua pressurized e 30-100 miliona atmospheres. vevela Seu i lenei sone e uiga i 30000? C. Kernel Weight - mai le 3 i le 15% o le vaega tele le aofai o le paneta. o loo faamatala autu tupulaga vevela o Seu e le faiga Kelvin - Helmholtz. O le ute o le aafiaga matautia o loo taoto i le mea moni e faapea o le cooling faafuasei o le atigi fafo (luga vevela -140˚S Seu) uunaiga mataua tupu pe, na mafua ai compression o le tino ma faʻavevela mulimuli ane o le autu.
A atili loloto vaega o le 30 i le 50 afe. Km, o se mea o se uamea ma hydrogen suavaia mai le mama o feulaina i le kesi. Faatasi ai ma le aveesea o le autu uunaiga i lenei eria ua faaitiitia i le 2 miliona atmospheres, pa'ū vevela Seu e 6000? C.
siosiomaga fausaga. Faaputuga ma le tuufaatasiga
e le oi ai se tuaoi manino i le va o le laualuga o le lalolagi ma le siosiomaga. I le taimi o lona i lalo vaega - troposphere - ua vaetamaina saienitisi le itulagi masani i lea e tutusa ai le uunaiga i le lalolagi. faaputuga gata i lea, o le mamao mai le "luga", o loo i ai i le faasologa lenei:
- O le stratosphere (e oo atu i le 320 km).
- O le thermosphere (e oo atu i le 1000 km).
- Exosphere.
I luga o le fesili o le a le vevela i luga o Seu, e le oi ai le tali manino. I se siosiomaga o le tafe faagasologa mautonu convection mafua mai i le vevela i totonu o le paneta. Matauina tisiketi ei ai se fausaga tusitusi faaleoina. Noataga sinasina (sone) ea toʻatele tulai agai i luga i le pogisa (fusipaʻu) - pauu ifo agai i lalo, ua avea loops convective. I le pito i luga faaputuga vevela Thermosphere oo 1000? C, ma alualu i luma i le loloto ma le faateleina o le uunaiga malie pau i tulaga faatauaina lelei. Faatasi ai ma le ausia o le troposphere vevela Seu amata ona toe tutu mai.
O le pito i luga faaputuga o le siosiomaga o se tuufaatasiga o hydrogen (90%) ma feulaina i le kesi. O le tuufaatasiga o le pito i lalo, i le mea e aofia ai foi le faatuina ao autu methane, amonia, sulfate ma le vai ammonium. auiliiliga Spectral faaalia le afioaga o le sailia o ethane, alu i le kesi ma acetylene, hydrogen cyanide ma monoxide carbon, tuufaatasi teio ma phosphorus.
ao tiers
A eseese o lanu ao Jovian faailoa mai e le afioaga i latou tuufaatasiga o tuufaatasi lavelave vailaau. e mafai ona faigofie ona iloa le faatulagaga ao tiers tolu:
- Luga - faatumulia amonia oledenevshego taʻega tioata.
- faateleina tele ai le faasalaga averesi o hydrosulfide ammonium.
- I le pito i lalo - vai aisa ma atonu o le droplets vai itiiti.
O nisi faataitaiga ea atiina ae e saienitisi ma suesue mea a le vavaeesea le afioaga o le isi ao se lua e aofia ai amonia suavaia. Ultraviolet leisa mai le la ma gafatia malosi mamana a Seu ua amataina e le tafe o le faagasologa o le tele o vailaau ma le faaletino i le siosiomaga o le paneta.
ofoofogia ea
sone tuaoi ma sone i Seu o loo faamatalaina i le matagi malolosi (e oo atu i le 200 m / failautusi). Mai le ekueta i le pou taimi alternating faatonuga tafe. Le saosaoa matagi e faaitiitia ai ma le faateleina o latitu ma e O lona toesea le pou. O le fua o le ofoofogia ea i luga o le paneta (afa, uila, aurora) o se poloaiga a le maoae sili i le lalolagi. Iloa Tele Red nofoaga e leai se isi mea e pei o se matagi tetele, silia le tele o le lua disks eria terasitila. Maseesee loo ua agaigai malie lemu mai le tasi itu i le isi itu. Silia i le selau tausaga o le iloiloga o lona tele manino halved.
O le isi misiona o le "Voyager" na faavaeina, o le nofoaga autu o vortex fausaga siosiomaga rife ma flashes o uila, fua linear sili atu nai lo a afe kilomita.
E i ai le olaga i le Seu?
O le fesili tele o le a mafua ai le le mautonu. Seu - o le lalolagi, o le vevela o le laualuga o lea (e pei foi o le i ai o le laualuga) o ambiguous - e ono le mafai e le "faavae o le le mafaufau." Ae o le i ai o meaola moni i le siosiomaga o le a tetele i le 70-tifaga o le seneturi talu ai, ua le pulea mai saienitisi. O le mea moni e faapea i le uunaiga pito i luga ma le vevela e matua lelei mo foliga ma uiga faaalia vailaau e aofia ai amonia po hydrocarbons. Astronomer Carl Sagan ma astrophysicist E. Salpeter (ISA), taialaina e le tulafono faaletino ma vailaau, faia se manatu lototele o le ituaiga o le olaga, le i ai o lea e le o aofia ai i nei tulaga:
- Sinker - microorganisms e mafai ona fanafanau vave ma le aofaiga tele, ma faatagaina le faitau aofai o tagata e ola i se suia o le siosiomaga o le tafe convective.
- Floaters - tinoese manulele e pei o paluni. Faamatuu feulaina i le kesi mamafa, o ese i le faaputuga luga.
Lava, po o le "Galileo" po o le "Juno" e leai se mea o le na maua ituaiga.
Similar articles
Trending Now