Tala Fou ma le Sosaiete, Natura
Aferika afu: nofoaga masani, masaniga, fa'amatalaga, natura o le manu
I luga o le konetineta o Aferika o se eseesega fauna. O se tasi o sili ona lalelei o ona tagata taufaasese o le afu Aferika. E la'ititi nai lo le leona i le lapoa, ae o se manu e sili atu ona loloto ma televave.
Nofoaga
O le leafati Aferika, o lona ata e maofa i lona matagofie ma lona matagofie, o le sili ona taatele masani o pusi vao. O lenei manu e maua i le konetineta atoa, sei vagana ai le Sahara ma le Natiabia lalata. O se vaega toaitiiti o leopards e nonofo i Morocco, Aikupito, Somalia. E i ai se tagata taufaaleaga i Niger, Sudan, Kenya. O se vaega to'aitiiti o lo'o nonofo i le itu i sautesasae o Algeria, Nigeria i sasa'e ma Cape.
Nofoaga
O le leopard Aferika e fiafia i vai vevela malulu ma faigata, tropini ma semi-desert. O loo nofo foi o ia i se eria mauga, lea e mafai ona ufiufi i luga o le vanu ma va'ava'ai agava'a. Soo se mea e ola ai le leopata, o lo'o i ai se tulaga e tatau ai - e tatau ona i ai le itiiti ifo o se vaituloto laitiiti lata ane. E le fiafia le au fa'ailo e aau, ae masani ona latou tulituliloa i le fagu, lea na o mai ai i latou na afaina.
Aferika afu: fa'amatalaga o foliga vaaia
O le nofoaga e matua a'afia ai le telē, lanu ma le tele o leopards. O le vaomatua e sili ona itiiti ma mama nai lo o latou uso "mauga". O o latou lanu e susulu ma le malie. O le tagata faimalaga o Somali e manatu o se mea pito itiiti. O leopards uma ei ai uiga masani o foliga vaaia.
O le tagata gaosi mea e sili ona fa'anoanoa, o le tino ua fa'aloloa, fa'alelei ile laugatasia. O le umi ma le si'u e o'o atu i le 2.5 mita. O le maualuga o le tagata taufaaleaga i le mamae mai le 50 i le 70 cm i alii ma e le silia le 45 cm i le isi itupa. O le mamafa o se tane matua e le sili atu i le 60 kilokalama, i totonu o se fafine e o'o i le 40 kilokalama.
O le ulu o leopardo e tele, ma se pu'u malosi, ua tumu i afifi ma malolosi. 10-centimita sikasa, pa'epa'e ma uliuli, o lo'o valiina i luga o le mata. Mata laiti, faatasi ma tamaiti taamilo. O lago e la'ititi, punou i pito. O pa'u e matua malosi lava, o vae e lautele ma ni mea e toe fa'aaogaina.
O le peleue e puupuu ma faigata, latalata i le tino. Lanu e eseese mai le oneone-samasama i le mumu-mumu. E matua tele leopards uliuli. I lanu eseese, o leo e sili atu ona tumu i le pito i luga o le ogalaau (ulu, tua, ua). O le manava ma le pito i totonu o vae e pa'epa'e.
I luga o le fulufulu mamoe o lo'o i ai se mamanu mamanu i foliga o lanu uli ma fa'aauau pea. E tofu le tagata ma se mamanu ta'itasi. O le ua ma le mata o lo'o teuteuina i le lanu uliuli. I le lanu e tasi na vali i tua o taliga. O le si'usi'u fo'i ua pisia.
Soifuaga soifua
O le afia Aferika o lo'o galue, ae o se manu fe'ai. O le tagata taufaaleaga e le alu i lafu ma taitaia se auala ese o le olaga, tele lava i le po. E lele lelei le nameri, e saoasaoa i le 60 kilomita i le itula. Faailoga i taimi uma lona teritori. Faatasi ai ma aiga e fesootai e ala i le vevela ma le tagi. Ina ia mafai ai ona lipotia lona i ai, e matua le mautonu lava le taupulega. A mae'a, ona toe faia lea o leo leo.
I le taimi o le siakiina o le vete, e alu filemu, lemu, oomi i le eleele. Leopards e mafai ona oso i se maualuga e o'o atu i le tolu mita, ma i le uumi - e o'o i le 6 m. E i ai le latou fa'alogologo ma le va'aia. E le inu tele e le au fua le tele o le vai, talu ai o le tele o le vai e mafua mai i le vete.
Malosiaga eletise
O le nameri Aferika e tele naua mea e fafaga ai. O lona lisi e aofia uma ai fasi anufe ma girafusi. E taumafai le tagata taupulepulega e fa'atumu i se mea e le mafaamatalaina, lea e tusa ma le 20-80 kilokalama. A o'o mai se tagata tele, o le nameri e fafaga i ai mo le lua vaiaso. O le tagata sili ona taufaaleaga e tulimanu mo giraffes ma zebra. I ni tulaga ogaoga, e mafai ona ia 'ai i le mea'ai.
Lepela na pueina i luga o se laau, e masani lava i se maualuga e oo atu i le ono mita. I le taimi lava e tasi, o le mamafa o le tino maliu e sili atu i le 100 kilokalama. O i latou ua afaina e siakiina e leopeti, ona latou osofaia lea o le saoasaoa o le uila mai le fale ma tata'i pe pipii o latou ua. Faatasi ai ma isi tagata taufaaleaga taumafai e aua le auai i taua. I le tulaga o le sa'ilia o le leaga, o se manu'ai fiaaai e mafai ona osofaia manu.
Toe gaosia
O le Lopard Aferika e fausia ai se paaga i le taimi o le fa'ato'aga. O le taimi lava e sauni ai tama'ita'i mo le vaitau o le vavao, latou te fa'aolaina le vala'au i mea manogi ma fai le leo o leo. E ui lava i le mea moni o lepela e natura o latou lava tagata, o le teritori o le isi itupa e latalata.
E vave ona lagona e le tagata taupulepule le naunautai o le fafine, o ia e mafai ona fa'aalia le ita i le tagata filifilia. O se vaega masani lea o le sauniga o le faaipoipoga. O le matua o fafine e tupu i le 2 tausaga, o le isi itupa i le 1.5 tausaga. O le fanau e pa'u mai le 3 i le 3.5 masina. O tamaiti e fananau mai, tauaso mai 280-500 gm. O le umi o latou fa'atasi ma le si'usi'u i lena taimi pe a ma le 40 simita.
E masani ona fanau leopard mai i le lua i le tolu tamaiti. Latou te tatalaina o latou mata pe a ma le vaiaso ma le afa. Tina o tina e fafagaina mo le 4 masina. O le ola tutoatasi e amata ile 1.5 tausaga.
Leopards e saoloto mai le 12 i le 17 tausaga. O le taufaamata'u sili i tagata faimalaga o se tagata o lo'o tulituliloa se fulufulu matagofie. O le mea lea, o le fuainumera o leopardi o lo'o pa'u maulalo. O le mafua'aga o lenei mea o le leiloa o nofoaga e nonofo ai ona o le fa'asao.
O le mea lea, ua uma ona lisi leopard i totonu o le Tusi Ulaula. O paka a le atunu'u ma fa'asao ua fausia lea e mafai ai e tagata faimalaga ona ola filemu. O se vaega o le vaega fanua ua lamatia ma le fa'aumatia atoatoa.
Similar articles
Trending Now