Tala Fou ma le SosaieteFa'aipoipoga a fafine

Aisea e na o ni tama? O se fa'alavelave po'o se mamanu?

Aisea e na o ni tama? O lenei fesili o le a fesiligia e so'o se fafine, o lona aiga o le "tamaititi lona tolu" na fa'aalia. O a ni mea patino e a'afia ai le itupa a le tamaitiiti? E i ai ni auala e pulea ai le lumanai o le pepe? Tatou taumafai e malamalama.

Aisea ua na o tama tane?

O ai faapitoa mai paaga e a'afia ai le itupa a le pepe e le'i fanau mai - o lenei mea o se mea lilo mo saienitisi. I le mea muamua e foliga mai, o mea uma lava e foliga mai: o le feusuaiga e fuafuaina e se tamaloa, talu ai e mafai e lana sperm ona maua ai se tasi o chromosomes e lua - X po o le Y. I le taimi lava e tasi, o le tamaitai e "le maua" i le filifiliga ma mafai ona mitamita i le i ai o le chromosome X. E tusa ai, O le a le toto o se tagata "o le a ola" ma ausia lona sini.

I le taimi lava e tasi, na faia ai e le au su'esu'e le tele o su'esu'ega faaopoopo, o lo'o fa'aalia ai mamanu i tina ei ai le tele o fanau, e na o teineiti, ma tinā, e fananau mai i le lumana'i. Muamua lava, o nei mamanu e feso'ota'i ma uiga faaletino o le tino o le fafine. O le mea lea, o le fesili "Aisea ua na o au tama?" E le mafai ona avea ma se tali le mautonu. Masalo o le tamaloa ma le "malosi" o se ituaiga o sperm. Pe atonu foi e filifilia e le tino fafine po o le a le sperm e "ave", ma le a le "prodinamit".

Pe mafai ona ou faatosinaina le feusuaiga a le tamaititi?

Faatasi ai ma le fesili "Aisea e na o tama e fananau i totonu o le aiga?" E toatele matua latou te mafaufau pe mafai ona latou aafia i le lumanai o le tamaititi. O le manao e taofi mea uma i lalo o lenei fuafuaga, e le o se tulaga fou o le masani: e mai talu mai aso anamua. Ona avea ai lea o se matafaioi tele a alii: o le mea moni na latou faatupuina le vevesi faataamilo i le itupa a le la tama, aua e mananao tagata uma e maua se "suli".

Ua taumafai le au saienitisi faafoma'i e tafiesea uma le le fiafia ma faia se vaaiga tutoatasi. O lona fa'amoemoe o le fa'aalia o mamanu e mafai ona a'afia ai le gafa o le pepe. O le mea lenei na mafai ona latou sailia:

  1. Mo le tele o ulugalii, o le ulumatua o se tamaitiiti. Ae o ma'itaga mulimuli ane na fanauina ai se tamaititi laitiiti, ua amata ona faigata.
  2. O matua o matua, o le itiiti foi lea o le avanoa latou te vaai ai i le la tamaitiiti ao laitiiti.
  3. I alii, o mafatia mai le gout, o le tele lava o fafine ua fananau mai, ma tama laiti - tama.
  4. Afai o le a ma'itaga se fafine i se taimi pe a uma le faapau pepe, ona foliga mai ai o le a sau se teine.

Ua na o ni matauga ma mafaufauga. E le mafai ona manatu i latou o ni tulafono e le mafai ona suia, e pei ona faaalia e le tele o ulugalii faaipoipo.

E faapefea e le siosiomaga ona aafia ai le soifua maloloina o tagata ma le itupa a la latou tama?

Afai e te taumafai e fa'amalamalama fa'amalamalama le mafuaaga e fanau mai ai ni tamaloloa i totonu o le aiga ma teine pe tasi le isi tamaiti, atonu o le a "vavae" e foma'i ia tulaga i ni tulaga le lelei po'o ni faafitauli fa'alesoifua maloloina.

O le mea lea, aiseā ua na o tama tama? E faapefea ona fa'amatala e fomai lenei mea?

E talitonuina o le Y-chromosomes (maua o le tama'ita'i o le tamaititi) e le o mautu, o lea ua fa'aumatia ai i latou i tulaga fa'aleagaina, o fa'alavelave masani e fa'avaivaia ai le tino o le tane. E aofia ai mea taua e pei o le fa'aaogaina o le ava, nicotine po'o vaila'au fa'amalosi. Ma le isi, e tatau i se tasi ona amanaia le i ai po'o le leai foi o fa'ama'i fa'ama'i.

Ae ui i lea, o lenei fa'amatalaga e le'o fa'amautuina fa'asaienisi. Afai e te fesiligia ma le le mautonu lenei manatu, o le a le mafai e tagata ona maliliu i aso ua leva: o fea o tatou taimi e aunoa ma se popolega ma le le itiiti ifo ma le tasi le masani leaga? E na o teineiti e fanau mai!

O afea e tatau ai ona faia le alofa e maua ai se teine?

Ina ua fesili atu i se fafine i le fesili "Aisea ua ou fanau tama na?", E tatau ona manatua pe sa i ai se fanau mai o lana fanau. Ia, a itiiti mai.

Ua fa'amaonia le saienisi e faapea, o le spermatozoa o le Y-chromosome e matua malamalama ma televave. Ae i le taimi lava e tasi o lo'o fa'aalia i le vaivai o le tulaga. O le mea lea, o sea spermatozoon e ono le mafai ona fa'afefeteina se susu seivagana ua i totonu o le va'ava'a.

Ae o le sili atu ona tumau o le X-spermatozoa e mafai ona "faatali" mo lo latou "fetu" itula mo se taimi umi pe a uma ona ulu atu i totonu o le tino. O se taunuuga, i se tauiviga faapena, e le masalomia, o le X-sperm o le a manumalo, e maua ai le tama'ita'i o le tamaititi e le'i fanau mai.

O le mea lea, pe a fuafua e se ulugalii ni fanau ma mananao moni, mo se faataitaiga, o se tamaitiiti, e tatau ona faia le alofa i le taimi o le ao. Afai ei ai se mana'oga e fanauina se teine, ona tatau loa lea ona faia le fa'ailoa vave pe a mae'a ona fa'ata'ita'i.

Mea'ai ma mea'ai ma tamaititi

O lenei metotia o le fuafuaina o se tamaititi, e pei o le mate, e le o le lauiloa. Aisea e na o tama tama? E iai tali a le 'aufaila'au taumafa i lenei fesili: na'o le to'alua o le tamaloa e fa'atasi i le sodium-potassium diet!

O le "mea'ai" na faia e Jacques Laurent ma Joseph Stalkowski. Fai mai le fualaau taumafa e 2-3 masina a'o lei amataina, o nisi numera o ulugalii na siitia atu i meaai "mo tama" ma "mo teine". O taunuuga lelei na matauina i le 80% o mataupu.

O le mea moni, o le taumafa na o ia o le a le foia ai le mataupu o le itupa a le tamaititi, ae i le tauiviga mo le miti a se tasi o mea uma e lelei. O lea, pe afai e te moemiti i se tama, fa'alagolago i le aiga atoa i luga o pateta, aano o manu, lentils, fa'i ma oranisi i taimi uma. O ulugalii e pipii i le masima sodium-magnesium ma i le tele o mea e 'ai le beets, kāloti, eggplantal ma aniani, atonu o le a avea ma matua o le teine.

Le Mata'utia o le Oti

O keke o se mea e le mafaamatalaina. O le mea lea, o tina i le lumana'i e masani ona le fautuaina e su'e faapitoa i lenei vaega. Mo se fa'ata'ita'iga, e iloa lelei o mea'ai ma ituaiga uma o mea taumafa e 'a'afia ai' auala e mafua ai fa'alavelave fa'afuase'i.

E tusa lava pe na tupu le mafaufau, ae o lo'o fa'aauau pea ona fa'amalosi e lo'u tina ia lava oloa, o le a maua ai e le tamaititi ni faafitauli fa'alesoifua maloloina i le lumana'i. E taua tele le 'ai i le vave amata o le maitaga i se auala paleni, pe a fa'atulagaina le tino o le pepe. O lea la, sodium-potassium, sodium-magnesium diets - atonu e lelei, ae i mea uma e te mana'omia e iloa ai le fua.

Aisea ua na o tama tama? O nisi mafuaaga taua

Ae ui i lea, o lenei finauga e uiga i le mafai ona pulea le itupa a le tamaititi e le muta iina. O nisi aiga e taumafai e fananau i se tamaititi pe a mae'a ona fa'asolosolo, ae o lo'o i ai pea se "tama", e ui lava na latou fuafuaina se teine.

"Aisea ua na o ni tama?" - sa tagi aue le tina talavou, o le e manao e maua se uo teine i le lumanai i totonu o le vaegaau o tamai kalama. Ua o'o i le taimi e manatua ai nisi fa'ata'ita'iga na faia e saienitisi i Sisifo.

  1. Na maitauina o teineiti e maualalo le mamafa o le asthma e itiiti ifo ma le 54 kilokalama ma se mea e masani ai e masani ona fanau mai. O tamaitai "i totonu o le tino" o tama.
  2. I totonu o le siosiomaga o meaola, na maitauina ai o fafine na mafatia i le fiaai po o isi lava fa'alavelave ogaoga na fananau i tama'ita'i talavou. Ni manu malolosi ma lelei le fafaga, i le isi itu, "sili" le fanauina o tama. E leai se mafuaaga e fai mai ai o lenei mataupu faavae e le aoga mo tagata oeo lo'o manatu i nisi o mea "manu."
  3. O le feusuaiga o le pepe i le lumanai e a'afia foi i le malosi o feusuaiga. Afai i totonu o le tolu masina a'o lumana'i le va'aia o le olaga vavalalata e sili atu nai lo le masani ma fa'aopoopo foi i lagona manino, ona o'o mai ai lea o se tamaitiiti i le malamalama. Na maitauina foi o alii oe ua "faataatia ese" i le faletaalo po o luga o le lapisi (e tusa ma le mamao o le sili atu ma le 8 km), e masani lava ona avea ma tama o teineiti. E mālamalama lenei mea, talu ai e le mafai e tagata uma ona "fa'afefe" lo latou gafatia i ta'aloga, ona le mafai lea e tagata uma ona fa'aopoopoina ni "mea mu" i le moega i le po.

Faailoga

I le mataupu o le fuafuaina o le itupa a le pepe e le o iai ni faailoga.

Aisea e na o tama na fanau ai? Fai mai le fa'ailoga: afai oe tosina se tamaititi i le tautoulu - maua se tama pe a mavae le iva masina, i le tautotogo - o se teine.

E le gata i lea, ao le i o'o i le ultrasound, o le tamaititi o le itupa e fuafua i foliga o le manava: "faataamilosaga" o lona uiga o se teine; "Fa'asalaga" o lona uiga tama.

Afai o le taimi o le ma'itaga e le mafai e le tina i le lumanai ona tilotilo i le aano - o le ai ai se tama, pe afai e naunau se fafine i se masima - o le ai ai se teine.

Ia, i se tulaga lautele, "mea malie" o se faailoga lea e le faapea mai e moni: i aiga e tapuai ai le ava i lana tane, o teine e fananau mai, ma taitoalua, o mea uma o le faafeagai - tama.

E sili atu ona aoga le mulimuli i mataupu faavae o lo'o otooto atu i luga?

Ae ui i lea, o le tele o metotia fa'amatalaina o le fuafuaina o se tamaititi e toe fa'ata'amilo i le aso tonu o le fesuisuiai. O le mafuaaga lena latou te le tauamiotonuina ai i latou lava.

I soo se mea, e tusa lava pe sili atu le soifua maloloina o le fafine, e mafai ona suia le taamilosaga i lalo o le faatosinaga o le tele o mafuaaga: popolega, suiga o le tau, suiga i mea'ai, ma isi mea faapena.

E i ai, ioe, metotia e le o faavae i luga o se kalena sa'o, ae i le fuaina, fai mai, vevela basal po'o le fuafuaina o meatotino o le sila. Ae o lenei auala e sili atu ona "faigata", ae e le o mautinoa ai le sao atoatoa. O le i'uga, o le la'ititi la'ititi mo le 1-2 aso o le a avatu ai i le teine lena ulugalii na fa'atuina mo le fanau mai o lana tama tama. Ma o ituaiga uma o fa'ailoga ma mea'ai e masani lava ona le mafai ona fa'atuatuaina.

Ina ia puipuia oe lava mai faanoanoaga, e sili atu le aua nei e vavalo pe aisea ua toe fanau ai tama po o teineiti, ae ia na o le fiafia i tamaiti uma eo mai i le lalolagi. I le iuga, o avā a alii sili o le toto, i soo se tau, e tatau ona fanauina le suli i le nofoalii. E le o oe o se alo tamaitai, oe? O lea la, e mafai ona e malolo ma e tutusa le alofa i tama teine ma teine fou.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.