Tala Fou ma le SosaieteTagata lauiloa

Alexander Selkirk: tala otooto

O Robinson Crusoe o se tala fatu i le tusi a Daniel Defoe, muamua na lolomiina i le 1719. I lenei galuega lauiloa na va'aia ai Robinson ma o lo'o i luga o le motu, o lo'o totoe na o ia seia o'o i le Aso Faraile, o le isi tagata nofomau o le motu.

Alexander Selkirk: Biography

Peitai, o le talafaasolopito o Defoe, e faavae i luga o le aafiaga moni o le olaga o le Scottish sailor. Prototype of Robinson Crusoe Alexander Selkirk (ata o lona tupua o loo tuuina atu i lalo) na fanau mai i le 1676 i le nuu laititi faifaiva o Low Largo, i le Fife region, Scotland, lata ane i le gutu o le Firth of Forth.

Na faafaigaluegaina o ia e le vaa vaa i luga o le vaa "Sen Por", na agai atu i se malaga tumaoti i le 1702. Na maua e le au o le vaa se pateni tutoatasi mai le Alii Adimalini, o le na le gata ina fa'atagaina ai e le au faipisinisi va'ava'ava'a latou te fa'amalosi i latou mai vaa ese mo le puipuia o le tagata lava ia, ae fa'atagaina foi osofa'iga i luga ia i latou, aemaise lava i latou na faimalaga i lalo o fu'a a atunuu o le fili o Peretania. O le mea moni, o le fa'atautaia e leai se eseesega mai le faomea - o le gaoia o se tasi lea o auala e maua ai tupe, pe a fa'agata le pisinisi i le taimi o le taua.

O le taunuuga o le "Sen Por" na matua fesoota'i atu i se isi pisinisi tumaoti, na taitaia e le kapeteni o le "St. George" William Dampier.

Laisene mo le faomea

Ia Aperila 1703, na tuua ai e Dampier Lonetona i le ulu o se malaga e lua vaa, ma lona lua o le igoa "Fame" ma sa i ai i lalo o le poloaiga a Kapeteni Pulling. Ae ui lava i lea, ao lei tuua e vaa ia Downs, na finau le au taitaiau, ma o le Fame set sail, na tuua toatasi ai St. George. Na folau atu Dampier i Kinsale, Aialani, ma o iina na ia feiloai ai ma le "Sank Pore" i lalo o le faatonuga a Pickering. Na filifili uma nei vaa e auai i le taua, ma na faia se maliega fou i le va o le kapeteni e toalua.

O Dampier na fa'afaigaluegaina e Thomas Escort e auina atu se malaga i le Sami i Saute (Pacific Ocean) ina ia mafai ona su'e ma faoa mea a le au Sipaniolo o lo'o aveina le 'oa. E lua kapeteni na malilie e folau i talafatai o Amerika i Saute ma pueina se vaa Sipaniolo i Buenos Aires. Afai o le toesea e tusa ma le 60,000 pauna le sili atu pe sili atu, o le malaga e tatau ona vave foi atu i Egelani. I le tulaga o le toilalo, na fuafua ai le au soa e feiloa'i Cape Horn e osofa'i ia le au Sipaniolo o feavea'i auro mai mines i Lima. Afai e le tupu lenei mea, ua malilie e aau i matu ma taumafai e pu'e Acapulco, o se vaa manila e toetoe lava o taimi uma e teu ai oa.

O se malaga faigata

O le malaga a Cape na tuua Ireland i le masina o Me 1703, ma a'o agai i luma le pisinisi, e lei lelei tele. Na tele fefinauai le auvaa ma le auvaa, ona pa'u ai lea o Pickering ma maliu. Na suia o ia e Thomas Stradling. O feeseeseaiga, e ui i lea, e le'i taofia. O le le fiafia na mafua mai i masalosaloga a le auvaa e le o lava le fuafuaina o Kapeteni Dampier i le faia o faaiuga e uiga i le gaoia o le pasia o vaa ma, o se taunuuga, na tele mea na leiloa na leiloa. Na masalomia foi o ia, ina ua mae'a le misiona, o ia ma lana uo o Edward Morgan o le a le mananao e faasoa atu i le auvaa.

Ia Fepuari o le 1704, i le taimi o le ta'aloga i le motu o Juan Fernandez, na fouvale le 'au a Sen Por ma musu e toe fo'i i luga o le va'a. Na toe foi atu le auvaa i le vaa ina ua uma le gaioiga a Kapeteni Dumper. Ae o le mea e sili ona leaga, o le folau ma le ta'avale na tumau pea i luga o le motu, ina ua mae'a le litaea o le 'au, ma va'ava'ai i le Falani. A o faaauau pea le malaga, o le auala mo le faamamaina ma le faaleleia o vaa e tatau ona puipuia ai le faaleagaina o le vaa e ala i anufe na leiloloa, ma na vave ona le toe i ai vaa. I lena taimi, o le sootaga i le va o 'au e lua ua o'o i se tulaga, ona latou malilie ai lea i le fa'asoaina atu o le Fa'amasinoga o Panama e fa'asoa le vete ma fa'asalalau.

Riot i luga o le vaa

O Setema 1704, na folau ai "St. George", ma o le "Sank Pore" na toe foi atu ia Juan Fernandez i se taumafaiga e toe fa'aleleia lana va'a ma le mea na i ai, ae na fa'apea na ave e le Farani le vaa. O iinei na misa ai le vaa o Alexander Selkirk, ma musu e aau i luma. Na ia malamalama o le tulaga o le vaa na matua leaga lava, ma o lana mafutaga ma Kapeteni Stradling sa matua faigata lava ona taumafai e taumafai i lona malo ma fanua i luga o Mas-a-Tierra, o se tasi o motu e le o nonofo i le vaega o Juan Fernandez. Na tuua ai o ia i se pulu, se naifi, se to'i, ovi ma le tapaa, faapea foi ma se Tusi Paia, tusitusiga faalelotu ma nisi fesoasoani fesoasoani. I le taimi mulimuli na talosaga ai Alexander Selkirk e ave o ia i luga, ae na teena e Stradling.

O se taunuuga, na foliga mai, e tusa lava pe tetee i lona loto, na ia faasaoina lona ola. Ina ua maea le folau mai Juan Fernandez, na amata ona malosi le oso "Senk's time" e faamalosia ai le auvaa e tuua le vaa ma sui nofoa i luga o le vaa. Sa na o le 18 leila na mafai ona taunuu i le talafatai o Amerika i Saute, lea na pueina ai. O tagata Spaniards ma tagata o le lotoifale sa latou agaleagaina i latou ona tuu ai lea o le auvaa i le falepuipui.

Alexander Selkirk: olaga i luga o le motu

I tafatafa o le matafaga, sa ia maua ai se ana e mafai ona ola ai, ae i masina muamua sa matua fefefe i lona tuulafoaiina ma le tuulafoaiina na seasea lava ona tuua ai le matafaga, na o meaai e gaosi ai. Alexander Selkirk - o se fa'ata'ita'iga a Robinson Crusoe - fa'aalu aso i luga o le matafaga, ma tilotilo i le tafaolagi ma le fa'amoemoe o le va'ai i se vaa e lavea'iina ai o ia. E sili atu ma le tasi na ia mafaufau e uiga i le pule i le ola.

O leo le mautonu, mai le loloto o le motu, na fefe ai o ia, ma foliga mai o leo o manu fe'ai, ma le toto. O le mea moni, na lomia e laau na pa'u mai le matagi malosi. Sa na o Selkirk na oo i ona lagona ina ua pueina lona matafaga e le faitau selau o leona oona. E tele naua i latou, ma sa matua tele ma mata'utia na ia le mafai ona alu i le matafaga, lea sa na o le tasi le puna o ana meaai.

O le mea e lelei ai, o le vanu e tele naua i vao vao, aemaise lava, pama kapeti, lea na avea ma se tasi o ana mea'ai autu. E le gata i lea, na iloa e Selkirk o le motu na aina e le tele o'oti vao, atonu na tuua iinei e le au faomea. I le taimi muamua, na ia tuliina i latou i se fana, ma, a mae'a le fana, na ia aoao e pu'e i ona lima. I le faaiuga, na totoina e Alex ni nai tagata ma fafagaina a latou mea'ai ma susu.

O le faafitauli o le motu o le maunu fe'ai tele lea na masani ai ona fusi ona lima ma vae ao moe o ia. O le mea e lelei ai, o le motu na nofo i pusi vao. Sa tamomo'e Selkirk i le toatele, ma i le po sa siomia lona moega, puipuia o ia mai le tootoo.

Faamoemoega Taumafaufau

O Alexander Selkirk na moemiti mo le faaolataga ma o aso uma na tilotilo atu ai mo vaa, moli moli, ae o ni nai tausaga na pasia ao lei asiasi vaa i Cumberland Bay. Ae peitai, o le asiasiga muamua e le o le mea tonu lea na ia faamoemoeina.

O le fiafia, na faanatinati Aleki i le matafaga e faailoa ai ni vaa se lua na taula mai le talafatai. Na faafuasei lava ona ia iloaina oi latou o le Sipaniolo! Talu ai o Egelani ma Sepania o loo tau, na iloa e Selkirk i lona ave faatagataotaua o se taunuuga e sili atu ona leaga nai lo le oti, o le taunuuga o se pologa i se masima masima, na faatalitali mo ia. O le vaega suesue na taunuu i luga o le matafaga, ma matauina le "Robinson," na amata ona fanaina ia te ia ao tamoe ma lafi. I le iuga, sa tu le Sepania vaavaai ma vave ona alu ese le motu. Aloese mai le tafeaga, na toe foi Alex i le tele o ana uo ma'oti.

Fiafia le Faaolataga

"Robinson" na tumau i le motu na o ia mo le fa tausaga ma le fa masina. Na lavea'iina o ia e se isi vaa tumaoti, na taitaia e Kapeteni Woods Rogers. I lana mekasini o le vaa, lea na ia taitaia i le taimi o lenei malaga lauiloa, na faamatalaina ai e Rogers le taimi o le laveaiina o Selkirk ia Fepuari 1709.

"Na matou taunuu i le motu o Juan Fernandez i le aso 31 Ianuari. Fa'ataunu'uina o fanua faasao, matou te nonofo iina seia o'o i le aso 13 o Fepuari. I luga o le motu, matou te le'i mauaina ai se tasi o Alexander Selkirk, o se Scotsman na tuua ai iina e Kapeteni Stradling, na malaga faatasi ma Kapeteni Dampier i lana malaga mulimuli, ma na toe ola mo le fa tausaga ma le fa masina, e aunoa ma se tagata ola na mafai ona ia fesootai, Ma e le o se satelite se tasi, sei vagana ai niva vao. "

O le mea moni, e ui lava i lona fa'amalosia na o ia, sa tatau ona talosagaina Selkirka e alu i luga o le vaa, aua na ia iloa o nisi o lana au lavea'i na avea ma taitaiau o le "Senk por" o le vaa e le o lelei, ma o le pailate i luga o le vaa Woods, Roger Dampier. I le faaiuga, sa tauanauina o ia e tuua le motu, ma sa tofia o ia e fesoasoani i le Rogers vaa "Duke". O le tausaga na sosoo ai, ina ua mae'a le pueina o le vaa Sipaniolo o Nuestra Senora de la Incarnacion Disenganio, lea na aveina atu ai le auro, na faia ai le sailiga o Alexander Selkirk i totonu o vaa o le vaalele fou, ua toe faaigoaina o le "Bachelor."

Toe fo'i

O le malaga a Woods Rogers na faamaeaina i le 1711 i le taunuu mai o le Thames. O le fa'ata'ita'iga a Robinson Crusoe Alexander Selkirk i lona toe fo'i mai ua lauiloa tele. Na talosagaina o ia e molimau i se faamasinoga na molia faasaga ia William Dumpier e Elisapeta Creswell, le afafine o le e ona le uluai malaga, mo le faaleagaina na faaleagaina i le 1703.

Ina ua mavae lena, na folau atu "Robinson" i se vaa faatau i Bristol, lea na molia ai o ia i se osofaiga. Masalo, o le moliaga na tu'uina atu e le au faipule o Dumper, ae ui lava i lea na tumau pea i le falepuipui mo le 2 tausaga.

Alexander Selkirk, leila, ma Markinson, na maliu i le sami i le 1721.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.