FaavaeinaSaienisi

Aulape Aneti-Comintern

O le Comintern (komunisi Faava o Malo) - o se faalapotopotoga faava o malo e aumaia faatasi le atunuu eseese o le komunisi Party seia oo i le 1943. Ia te ia ma sa sainia le aulape Aneti-Comintern. Sa faatulagaina le Comintern ia Mati 1919 i le lotofuatiaifo o VI Lenin mo le tufatufaina ma le atinaeina o le manatu o sosialisiga. Aulape - se faava o malo maliega, o se maliega i le va o le lua po o le sili vaega. O le mataupu o le konekarate e mafai ona avea se mea. I lenei tulaga, o le aulape Aneti-Comintern Na faaiuina i le va o Iapani ma Siamani, 25 Novema, 1936 i Berlin. O le faamoemoega aloaia o ia o le tauiviga soofaatasi o le atunuu e lua e faasaga i atunuu o le Comintern (o le Tolu komunisi Faava o Malo) ina ia taofia ai le salalau atu o le filosofia o le faakomunisi i le lalolagi.

E le aulape Aneti-Comintern ia Novema auai 1937 le fasisi Italia, sui Benito Mussolini. Mulimuli ane, na auai o ia i le tele o isi atunuu, lea o tagata ia o mai i le mana o le uiga lelei malosi i le manatu komunisi ma le USSR, faapea foi ma le malo o na atunuu, o le na faasoaina atu le filosofia o fasisiga Italia ma Nazism a Hitila.

Ia Fepuari 1939 le aulape fesootai Manchukuo ma Hanikeri. I lalo o le uunaiga malosi mai Siamani i le taimi o le faifai pea taua faalemalo i Sepania ia Mati 1939, Franco sainia foi.

na moni liua toetoe lava aulape Aneti-Comintern i se autau militeli. E aofia ai se tulaga fou - Romania. Finelani, ua Bulgaria ma Denmark auai i latou vagana ai malo, Croatia ma Slovakia, lea na nofoia e le Siamani ma le pule papeti o Nanking, lea sa talimalo ai le Iapani.

O le mea moni, o le Aneti aulape o se faasaunoa poloka agai Nazi Siamani. O aulape le taumafaiga a isi tuufaatasia - aulape o Steel i le 1939, faapea foi ma le Aoao Faatafatolu aulape o le 1940. O lenei bloc faigata sainia i lalo o le foliga o le tau faakomunisi, ae o le mea moni ua na o le faavaa o le atunuu nei o sini e aofia ai i mea uma pacts taitaia e Nazi Siamani, ma masked latou faamoemoega moni.

O le mea moni, o le faia sauniuniga matuai mo le taua e faasaga i le USSR, faapea foi ma Egelani, i le Iunaite Setete, Farani ma isi atunuu.

I. V. Stalin i lenei fai taimi i lo tatou taimi e le faataalise lava i le taua e aunoa ma le manatu i manatu o tagata lautele. O le mea lea, o taitai fasisi, ae latou te lei amata ona tau, filifili ai e faagaoioia o manatu o tagata lautele, faailoa ese tagata. Sa amata ona latou faapea atu o loo tauina taua e faasaga i Egelani, ISA, Farani, ma le Comintern. O mea na tutupu o le mulimuli i le sainia o le aulape Aneti-Comintern, na faamauina i le fuafuaga moni o nei setete. Siamani, faatasi ai ma Italia sa i lotogatasi ma le faiga faavae faigata i le Sasae Mamao, Iapani, ma le gata iloaina le malo fasisi o Franco i Sepania ma le annexation o Aitiope. iloaina aloaia Italia ma Siamani le malo papeti i Manchuria, lea e foafoaina ai le osofaʻia ma faatoilaloina lenei teritori Iapani.

Mulimuli ane, e sili atu le faateleina o le filifili o galuega faigata. faoa faamalosi Iapani Manchuria i le 1937, ua faataunuuina e le osofaiga o Saina Tutotonu ma Matu. Siamani i Mati 1938. osofaia Austria ma faatoʻilaloina ai, ma ia Mati 1939, sa osofaia Siekisolovakia e le Siamani.

Luasefulu-lua i Me 1939 i le va o Siamani ma Italia sainia se feagaiga o le faigauo ma le faauoga. E tusa ma lona vaega ave se matafaioi e le i ulu atu i feagaiga o loo faatonuina ai e faasaga i se tasi oi latou, ma o le a fesoasoani le tasi i le isi i le mea na tupu o le vevesi ma se vaega lona tolu. Sefulutasi o Tesema 1940 i le feagaiga, ua taʻua o aulape o Steel, auai i Iapani.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.