News ma Society, Aganuu
Basques - po o ai lenei? Basco tagata lilo
Basques - o se tagata e nonofo i le mea ua taʻua o Basque Atunuu, o loo i Sepania matu ma southwestern Farani. Lona amataga - o se tasi o mea lilo sili e le gata mo Europa ae faapea foi mo le lalolagi atoa.
O le Basques? O fea na latou o mai ai? Afai tatou te mafaufau i nei mataupu i le tulaga tagatanuu, o le Basques - o le gagana Sipaniolo ma le Farani, ona latou ola i Sepania ma Farani. Ae aisea tautala atu lenei nuu i lenei gagana e le masani ai, e le pei o se isi gagana? E faapefea ona i afe o taua ma le mataifale ua tausia malo Basque lona faasinomaga? E faatatau i a tuuina vaega faaleatunuu e tele lava o fesili e suesue le mafai lava ona maua ai le tali. O lenei mataupu o le a taumafai e feagai ai ma i latou oe ua le Basques, ma talanoa e uiga i le auala e ola i aso nei, o nei Europa insurgents ma e faamaualuluga.
O le etymology o le igoa
Ina ia malamalama i le uiga o le upu "Basque", e tatau ona e vaai i le talafaasolopito. Lenei upu e sau mai le vasco Latina - ina valaauina Vasconi anamua, oe sa nonofo i le muai-Roma ma vaitaimi o Roma i totonu o le teritori o loo ola mai nei le Sipaniolo Basques. Ae peitai, e le o aofia ai le na o tagata lenei mea i latou le Kenese. tuaa Basque sa Aquitani ma, atonu, Cantabria, ina ia i le taimi nei e mafai ona latou vaaia fragmentation dialectal taua.
māfuaʻaga
ua faavaeina suesuega tau kenera le tulagaese o le tagata io tatou luma. Basques - tagata o lona toto o le sili ona maualuga i totonu o Europa uma le vaega o rhesus-lelei (25 pasene) ma o se tasi o vaega ninii o le toto maualuga e faasino i le ituaiga MF (55 pasene). E i ai se eseesega maai tuufaasolo i le va o tagata o lenei vaega faaleatunuu ma isi atunuu, aemaise lava i Sepania. O le mea lea, o se tasi e faigata ona fai atu e faapea o le Basques - lenei Catalans.
Lisi o lomiga e uiga i le amataga mai o le tagata lilo e matua lautele. I se tasi taimi sa ou talanoaina le hypothesis o le Basques - o le Armenians. Ona ia faailoa mai le manatu e faapea latou - anamua Georgians oe mai le teritori o aso nei ua mai lea taimi immemorial malaga Georgia i le Iberian Penisula.
tagata Cro-Magnon i tatou?
E tatau ona matauina ai le lomiga o le e tupuga Basques mai Armenians po Georgians taofia avanoa o provability, ae o le toatele saienitisi malilie e faapea e le tagata le atunuu o Europa, e saʻo afio ifo mai le Cro-Magnon, o le isi 35 afe tausaga ua mavae, na oo mai i le eleele Europa mai Aferika ma tumau ai iina.
Cro-Magnon tagata atonu o le sa auai i so o se malaga e mulimuli ane ai o tagata, ona ua le maua e tagata suʻesuʻe o so o se faamatalaga molimau e talanoa e uiga i le faitau aofai o suiga i lenei eria i taimi uma, seia oo i le taunuu mai o le Roma. Lea o le nuu uma i aso nei o taʻua i latou lava Europa, faatusatusa i le Basques ua na o tamaiti. E ofoofogia a ea?
Eskuara
Basques moni - i latou e mai le fanau mai tautatala i se gagana o loo tauaveina le igoa "eskuara". O nei tagata o loo faitauina e uiga i le tasi miliona, lea e sili atu i lo le valu selau o afe o tagata e nonofo i Sepania, e sili atu nai lo se selau afe - i Farani, ma isi - i le Iunaite Setete ma i Latina Amerika.
saili i le mea lilo o linguists eskuara e foia ai mo se taimi umi. O nisi suesue hypothesize e genetically gagana ibereyskim Basque e fesootai i le gagana, lea ua alu i le taimi nei; te le lagolagoina isi i lenei manatu, ae e ala i le fausiaina o se lomiga eskuara i luga o le faavae o le manatu fanau Afro-Asiatic o le tuaa o le Basques sa Iutaia. O lea, i le 1900, sa vaaia e le lalolagi se tusi e J. Espanyol, o le abbot Farani, lea na ia finau i le amataga o le tagata lilo o colonists Spartan, aa o Iutaia.
O le tagata - o le gagana
I le taimi, sa ou taumafai e fili faatasi eskuara foi le gagana Arapi, ona - o le Iapani, le umi talu ai, sa i ai le manatu lea e fesootai i le gagana Basque i le gagana o le ituaiga oe maumau solo ola i Aferika i Sisifo. E ui i lea, ua le i faamaonia hypotheses uma. Talu ai nei faia linguists Farani se isi suesuega ma faamaonia ai eskuara o se gagana tū toʻatasi ma mo le valu afe o tausaga, talu mai lava le Paleolithic, atiina ae tutoatasi. O lenei se tasi-o-a-ituaiga gagana Europa muai Roma, lea e mai le taele o le faitau afe o tausaga ua oo tatou taimi.
ala o le ola
E pei ona taʻua, o le Basques - o le tagata lilo o le ola e matele i le teritori o le atunuu e lua - Sepania ma Farani. I le itumalo Basque Farani, fale uma ua sinasina ma ia aofia ai elemene laupapa mumu. Le faatulagaga masani o maa ua faasaoina gata i itu maugā. I se tulaga lautele, o le tele nofouta Basques i le tu ma aga. Ma i le aai ma i totonu o le nuu i latou - talavou ma matutua - e taalo pelota, faatulaga tauvaga povi poʻa, ofuina i luga o le ulu o berets lauiloa. O lenei tamai nuu e iloagofie ai ituaiga o tagata e tulaga ese.
O le natura o le Basques
Basques - e ui lava o lo latou faasinomaga - e pei o isi tagata o penchant faigofie tele ona faamalieina le Iberian Penisula mo le fiafia. Ae peitai, faatasi ai ma lenei foi vevela tele-agamalu latou. Ae po o se uiga fiafia, po o le lagona e le taofia i latou mai pipii le ala o le ola faapeteriaka. O lenei e faatatau faapitoa lava i le Basques, e nonofo mamao ese mai le nofoaga autu o alamanuia. O le tele faalelotu nonofo i vaega mauga (le toatele oi latou - Katoliko Orthodox) ma taitai atu ai i se olaga tuufua.
umukuka
O se tasi o le mea sili i Europa ua manatu i ai o le cuisine Basque, ma e le i le faaaogaina o recipes lavelave, ae o le mea moni e faapea o lenei nuu e fatu ipu mo le vaega e sili ona faaaogaina e na o oloa fou. Mo se faataitaiga, pe a fua i le fua ma fualaau faisua,'aia i latou e le Basques; pe a fasia mamoe, 'ai aano o manu. Pickling, salting ma le malulu - e leʻi aveina ua uma nei ma isi avanoa talitutusa mai lenei atunuu. Basques sili e faaaoga meaai tunu po steamed, latou te le aai toetoe lava meaʻai falai, ma te le faaaogaina mea manogi. O le ipu sili ona lauiloa - iʻa kotu papae sosi ma stewed fins pike. Basques e pei o pulou aitu, truffles, araisa, figota. Latou faia ituaiga uma o desserts ma nati, vine, fualaau ma le susu. maua ai lenei atunuu cheeses ma uaina lelei.
ofu
vaai lava matagofie teuga Basques. e aofia ai tamaitai o lanu moana lauolaola po o le pito ofu lanu moana ma peleue puupuu uliuli teuteuina i leise ma appliques iila. O le mea sili ona lauiloa mo lenei ofu - e veleveti ma chintz. a suti tagata o se breeches vaapiapi uliuli po o le enaena, o totini uliuli, o se fusi o le lanu e tasi, faaee pogisa ma le ofu o le paʻu po o aano mafiafia ma faamau iila.
Ina ua sao o le faataitai o le tafaoga faamasani lavalava Basque mai le Ages tuai Tutotonu (senituri lona 16). O le ofu tele o mamoe, filo masoa sewn i luga o le itu ma sa oti se mo le ulu.
siuleo o le talafaasolopito
Taumafaiga e faasoa atu le teritori aina e le tafao faamasani toe Basques i le lona ono i le tele o seneturi lona valu. I taimi eseese, o le fanua o loo i itu uma o le Pyrenees, e umia e Egelani, Aquitaine, Sepania, Farani. Ma o taimi uma le tagata e umia manao e subjugate atoatoa e "tatalaina" o le tagata lilo. Le faaiuga ua suia ai le pule silisili ese Basque le tutoatasi i le lotoifale: mo le sili atu i le lima senituri le maua Basques i Farani ma Sepania se tulaga faapitoa ma avanoa i lafoga, fefaatauaiga, ma le auaunaga faamiliteli.
o loo aofia ai uma nei aiaiga i le tulafono masani o tulafono, lea ua lauiloa o le "fueros". aai uma, nuu i tua, o nuu, aai sa latou lava fueros, ae i le faaiuga o le seneturi lona sefuluiva, sa soloia le faalapotopotoga malo Basque, fueros tumaoti faaumatia ma teritori sa aofia ai i le tulaga faa-Sipaniolo ma avea ma vaega o le faiga tau pulega ma faaletulafono i Sepania.
Mai lava i lena taimi sa i ai e lē matineia, faamemelo, faatauanau ma le naunau lē manatu faapito e avea ma se tulaga Basque eseese.
Saolotoga-alofa ma le mitamita
Ina ua mavae le aveesea i le 1937 o le tutoatasi Basque sa i ai se gaoioiga o le tagata mo ia lava le naunautaiga o le atunuu. I le taitoalimagafulu o le seneturi lona luasefulu, o le faalapotopotoga faatupu faalavelave "Euskadi Ta Askatasuna" (- LENEI faaliliuina i le "nuu ma Saolotoga", mo puupuu) na faavaeina. Mo le limasefulu tausaga, faatasi ai ma osofaʻiga o tauaveina e le maliu i totonu o le 800 tagata.
Talu ai nei lenei, mulimuli i le fouvale Aialani, na fofogaina ai le faamutaina o gaoioiga faatupu faalavelave. Ae mo le umi? Ina ua maea uma, o le tala o le tupe o le mataʻu Basque aofia ai le sili atu nai lo se sefululua miliona euros ... O le mea moni, ou te manao i le faamoemoe ma le talitonu o le lelei. E oo lava i le Basques, e oo lava ia i latou o loo nonofo i nuu maotua, i le vaivai i ai o se igoa tauleleia irrepressible, faatauanau ma le toto i le latou talosaga o le tagata. O le mea moni, latou te le fiafia ...
Similar articles
Trending Now