Soifua maloloinaFa'alogo

E fa'afefea ona togafitia se malie i taliga?

Talu ai nei, o se fesili e pei o se malie i taliga, o se a Opolar. I vailaau fa'apitoa, o lenei ituaiga o faafitauli na aloaia aloaia o otomycosis. E tusa ai ma mea fa'apitoa, i totonu o fa'alagona uma o lo'o i ai i le taliga taliga, o le otomycosis sili ona taatele (e tusa ma le 20% o mataupu uma). E maitauina le malie o taliga i taliga e masani lava ona tulai mai i alavai mama. O le mea, o lo'o i ai le siosiomaga e sili ona lelei mo lona atina'e ma gaoioiga o le olaga (e pei o le susu ma mafanafana). Sei o tatou tilotilo i lenei mataupu o loo mu i nisi auiliiliga.

Fuga i taliga. Aisea e tula'i mai ai?

O foliga mai o lenei fa'ama'i e a'afia ai:

  • Aveina o fualaau oona mo le tele o taimi.
  • Fa'aauau le suavai.
  • Faaaogaina o mea fa'alogo / fa'aofo.
  • Fa'amamaina o fuaitau o lo'o i ai swabs cotton

Fuga i taliga. Fa'ailoga a le Peraimeri

E masani ona tu'uina mai O le fa'afitauli fa'afuase'i e a'afia uma ai ala fa'atautaia. Afai e te mauaina ulua'i fa'amaoniga o lo'o fa'amatalaina i lalo, e fautuaina oe vave sailia se fesoasoani mai se foma'i agavaa o le a filifili i le togafitiga sa'o. Faailoga:

  • Taimi masani fa'avavevave;
  • Noisi i taliga;
  • Maitau le leiloa o le faalogo;
  • Tigā;
  • Tu'uina ma le fa'avaivai.

Togafitiga o se manogi o taliga togafitiga fa'aleagaga

  1. O nisi tagata gasegase latou te le talitonu i vailaau masani, e sili ona fiafia i fualaau a tagata. O lea, o le sili ona lauiloa o togafitiga ma le perosi sili ona masani. E tatau ona fa'amalulu malie le cotton i le vaifofo, ona togi uma lea o le vai i totonu o le taliga taliga. A'o fofo le fofo, e lelei tele le pepelo. O le faagasologa atoa e le sili atu i le sefulu minute. A mae'a, e tatau ona fufulu ou taliga. E na o le fa ia ituaiga o taualumaga, ma e te le toe manatuaina le faafitauli.
  2. O le isi auala - o le faaaogaina o le suauu lama. E mafai Fa'atau mai toetoe o falema'i uma lava. Amata le togafitiga ma se mataua se tasi o vaifofo, ona faateleina lea i le fa. A'o le i faia le fa'atonuga, ua fautuaina e fufulu ese le vaega na afaina i le hydrogen peroxyide ma na ona sasaa mai ai le suauu i totonu o se pipeni. O lenei togafitiga e sili ona faia a'o lei moe.

Tomai fautuaina

I le taimi nei, e tele fa'amaloloina fualaau e fa'aumatia ai lenei ituaiga o faafitauli. O fualaau nei o le "Naphthyfin", "Terbinafine", "Nitrofungin" ma le tele o isi. O le tele lava o foma'i e ta'u mai i lalo o taliga mai le malie, a'o latou ulu atu loa i le foci o le fa'ama'i ma taumafai e tu'uese. A'o le i fa'amalosia le fa'aaogaina o lenei mea poo le foma'i faapitoa e fautuaina le faamamaina ma le faaeteete o le alala'au taliga mai palapala palapala: o le fa'aogaina o vaila'au lava ia o le a sili atu le faigofie ma televave vave. E mafai ona e faia lenei mea ma le fesoasoani a le "Resorcin". O le togafitiga lava ia, o se tulafono, e le sili atu i le fa vaiaso (tulaga masani). E taua le maitauina o le taimi atoa o togafitiga e tatau i le fomai ona pulea le microflora o le taliga.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.birmiss.com. Theme powered by WordPress.